Eaha te tupu no te haapaoraa? Eaha ta te Bibilia e faataa ra?
Ua inoino aore ra ua au ore anei outou i te haapaoraa? Noa ˈtu ua rave te haapaoraa i te mea maitai no te taatoaraa aore ra no te hoê noa taata, ua haamauiui atoa râ te haapaoraa. Te parau ra te Encyclopedia of Religion and War, “te rahiraa o te mau tamaˈi ino mau no te haapaoraa te tumu.” Ua faaohipa noa te mau tia faaroo i te haapaoraa, eiaha no te haamoriraa, no te ohipa poritita râ. Ua huna te tahi atu mau tia faaroo i te rave-ino-raa aore ra i te horoaraa i te moni no te ohipa iino.
Mai te peu ua inoino outou i te haapaoraa, e ui paha outou eaha to te Atua manaˈo no nia i te reira. Te faataa ra te Bibilia, aita te Atua e au i te rahiraa o te mau haapaoraa no ta ratou hoi i rave. Te vai atoa ra te mau parau tohu o te faataa ra i ta ˈna e rave. Ma te faaohipa i te hoê taipe, te faataa ra te Bibilia fatata te Atua i te rave i te tahi ohipa na te mau haapaoraa na te ao nei aita i ravehia aˈenei.
Eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te a muri aˈe o te haapaoraa?
Parau tohu: Te faataa ra te buka Bibilia o te Apokalupo, i te hoê vahine taiata o Babulonia rahi te iˈoa. Te parahi ra teie vahine taiata i nia i te hoê puaa taehae uteute. I muri iho râ, e arohia e e haapohehia o ˈna na te puaa taehae.—Apokalupo 17:3, 5, 16.
Te auraa: Te faahohoˈa ra te vahine taiata, Babulonia rahi, i te mau huru haapaoraa hape atoa, oia hoi te haapaoraa ta te Atua e patoi ra.a Te faahohoˈa ra te puaa taehae uteute i te Hau amui.b Te faaite ra te faahohoˈaraa o te vahine taiata tei parahi i nia i te puaa taehae uteute, e ua tamata te haapaoraa hape i te ohipa e i te haavî atoa i te Hau amui. I te mea e, e haapohe te puaa taehae i te vahine taiata, te faaite ra te reira e aro te Hau amui e te mau nunaa e turu ra ia ˈna, i te mau haapaoraa hape na te ao nei e e haamou-roa-hia te reira. E tupuraa te reira aita i itehia aˈenei.
E nafea te haapaoraa hape e haamouhia ˈi?
Parau tohu: “Na tara hoê ahuru ta oe i ite e te puaa taehae, e hae ïa i te vahine taiata. E haru ratou i ta ˈna mau taoˈa e . . . tanina roa ia ˈna. E tuu hoi te Atua i te manaˈo i roto i to ratou aau [te aau o te mau taata faatere o te ao] e rave i to ˈna hinaaro, oia hoi e faatupu i to ratou manaˈo hoê roa e horoa i ta ratou faatereraa na te puaa taehae . . . I te hoê noa mahana e tae mai ai to ˈna mau ati, oia hoi te pohe e te oto e te oˈe. E e tanina-roa-hia oia, no te mea e Atua puai o Iehovac tei haava ia ˈna.”—Apokalupo 17:16, 17; 18:8.
Te auraa: E tuu te Atua ‘i to ˈna manaˈo’ i roto i te mau nunaa o te ao. E turai oia ia ratou ia horoa “i ta ratou faatereraa,” aore ra to ratou mana na te Hau amui. I muri iho, maoti teie mana apî ta ratou i fanaˈo mai te mau nunaa, e haamou ratou i te haapaoraa hape atoa. E tupu taue e vitiviti te reira mai te huru ra e “i te hoê noa mahana” e maere te rahiraa o te taata.—Apokalupo 18:21.
No te aha e haamouhia ˈi te haapaoraa hape?
Parau tohu: “Ua pue . . . ta ˈna mau hara e ua tae roa i te raˈi, e ua haamanaˈo te Atua i ta ˈna mau ohipa parau-tia ore.”—Apokalupo 18:5.
Te auraa: Ua rave te haapaoraa hape e rave rahi ohipa ino i te roaraa hanere matahiti. A tapao na i te tahi o “ta ˈna mau hara” o tei turai i te Atua ia parau e haamou oia ia ˈna:
Apiti i te ohipa poritita. Ua haapii Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ eiaha e apiti i te ohipa poritita, ia tuu râ i to ratou tiaturiraa i roto i te Faatereraa arii a te Atua, te hoê faatereraa i te raˈi o te mono i te faatereraa taata.d (Daniela 2:44; Mataio 6:9, 10; Ioane 6:15; 18:36) Mea taa ê roa ta te haapaoraa hape i rave, no te mea ua maiti te haapaoraa hape i te apiti i te ohipa poritita, i te vai taiva ore i te Atua. Te faataa ra te parau tohu i te Apokalupo, ua “taiata” Babulonia rahi e ua tano i te piiraahia o ˈna “te vahine taiata rahi.”—Apokalupo 17:1, 2; Iakobo 4:4.
Haavîraa uˈana. Te parauhia ra no nia i te haapaoraa hape o ˈna te tumu i pohe ai “te feia atoa i haapohehia i nia i te fenua.” (Apokalupo 18:24) E rave rahi haapaoraa aita noa i manuïa i te haapiiraa i ta ratou mau mero ia imi i te hau, ua turu atoa râ aore ra ua turai i te tamaˈi e te mau ohipa totoaraa.
Nounou. Te ora ra te haapaoraa hape “i te hoê oraraa fanaˈo roa ino.” (Apokalupo 17:4; 18:7) E rave rahi haapaoraa tei faaohipa i to ratou mana e taairaa no te faarahi mai i ta ratou faufaa. Mea au ore na te Atua i to ratou nounou.—Tito 1:7.
Haavare. Te haapii ra te haapaoraa hape i te taata ia tiaturi e ia rave i te mau mea aita e tano ra i ta te Bibilia e haapii ra.e No te mea o te haapaoraa hape te tumu o e rave rahi haapiiraa e peu tei faahahi ê i te mau taata e tei faatura ore i te Atua, te faahiti ra te parau tohu ia ˈna “te metua vahine . . . o te mau mea faufau o te fenua.”—Apokalupo 17:5; 18:23.
E haamouhia anei pauroa te mau haapaoraa?
Aita. Te faahiti ra te buka o te Apokalupo, i te hoê pǔpǔ taata ati aˈe te ao nei parauhia te “nahoa rahi.” (Apokalupo 7:9) Te faaitehia ra no teie nahoa rahi e “ahu roa uouo” to ratou, te auraa te haamori ra ratou i te Atua ma te taiva ore ia au i ta ˈna mau ture aveia. E ora mai ratou i “te ati rahi” o ta te Bibilia e parau ra e roaraa tau e haamouhia ˈi te haapaoraa hape e te toea o te mau enemi o te Atua. (Apokalupo 7:13, 14; 19:11, 19-21) No te haapaoraa mau te nahoa rahi tei ahu i te ahu roa uouo e vai noa te reira e a muri noa ˈtu.f
E ora te hoê nahoa rahi e feia haamori mau i te Atua i te haamouraa o te haapaoraa hape
Eaha te auraa no outou te haamouraa o te haapaoraa hape?
E nehenehe outou e ite i te tamahanahanaraa, ma te taa aita te Atua e farii i te mau ohipa iino ravehia na te haapaoraa. E nehenehe outou e tiaturi i te a muri aˈe, fatata hoi outou i te ite eita faahou te mau haapaoraa e faatura ore i te Atua e e haamauiui i te taata.
E nehenehe atoa outou e tiaturi papu, e nehenehe e haamori i te Atua ma te tano. Te parau ra te Bibilia ‘e haamori te feia haamori mau i te Metua ma te varua e te parau mau, inaha te imi nei te Metua i te taata mai te reira no te haamori ia ˈna.’ (Ioane 4:23) Te parau ra oia ia ratou: “A haere ê mai i rapae ia ˈna [Babulonia rahi], to ˈu nunaa, ia ore outou ia apiti i ta ˈna mau hara a roohia ˈtu ai outou i to ˈna mau ati.” (Apokalupo 18:4, 5) E, te titau manihini ra te Atua i te mau taata ia haamori ia ˈna ma te parau mau. (Timoteo 1, 2:3, 4) Ua fafau oia i tei farii i ta ˈna titau-manihini-raa e ora ratou a muri noa ˈtu.—Ioane 1, 2:17.
a No te haapii no nia i na maha ravea o te tauturu ia ite ia Babulonia rahi, a taio i te tumu parau “O vai o Babulonia rahi?”
b No te haapii no nia i na ono ravea o te tauturu ia ite i teie puaa taehae, a taio i te tumu parau “O vai te puaa taehae uteute faahitihia i roto i te Apokalupo pene 17?”
c O Iehova te iˈoa o te Atua. (Salamo 83:18) A hiˈo i te tumu parau “O vai o Iehova?”
d No te ite atu â, a hiˈo i te video Eaha te Basileia o te Atua?
e No te ite i te mau hiˈoraa, a hiˈo i te tumu parau tarenihia “E ô atoa anei te mau haapaoraa parauhia Kerisetiano i roto ia Babulonia rahi?”
f No te haapii e nafea te Bibilia e tauturu ai ia outou ia ite i te haapaoraa mau, a taio i te tumu parau “E nafea e itehia ˈi te haapaoraa mau?”