TUMU PARAU HAAPIIRAA 36
HIMENE 103 Te mau tiai no ǒ mai ia Iehova
A ani i te tauturu a te mau matahiapo
“Ia ani oia i te mau matahiapo o te amuiraa ia haere mai ia ˈna ra.”—IAK. 5:14.
MANAˈO FAUFAA
E ite mai tatou no te aha mea faufaa ia ani i te tauturu a te mau matahiapo.
1. Eaha te haapapuraa mea here roa na Iehova i ta ˈna mau tavini atoa?
MEA here roa na Iehova pauroa ta ˈna mau tavini. Ua hoo mai o ˈna ia ratou i te toto o Iesu e ua faatoroa atoa o ˈna i te mau matahiapo no te aupuru i te amuiraa. (Ohi. 20:28) Te auraa ïa, te hinaaro ra o ˈna ia aupuru-maitai-hia ta ˈna mau tavini. No reira ma te pee i te aratairaa a te Mesia, te upoo o te amuiraa, e faaitoito e e paruru te mau matahiapo i te amuiraa.—Isa. 32:1, 2.
2. O vai ma iho â râ ta Iehova e haapao roa? (Ezekiela 34:15, 16)
2 Mea haapao roa na Iehova pauroa ta ˈna mau tavini, te mau mero iho â râ e mauiui ra. E faaohipa ïa o ˈna i te mau matahiapo no te tauturu ia ratou i te pae varua. (A taio i te Ezekiela 34:15, 16.) Tera râ, te hinaaro ra Iehova ia ani tatou i te tauturu ia fifihia tatou. Eita e navai noa ia pure tatou ia ˈna, e titau-atoa-hia ia farerei tatou i te mau ‘tiai e taata haapii’ o te amuiraa.—Eph. 4:11, 12.
3. Eaha ta tatou e hiˈopoa i roto i teie tumu parau, e eaha te mau maitai ta tatou pauroa e fanaˈo?
3 I roto i teie tumu parau, e hiˈo mai tatou e nafea Iehova e faaohipa ˈi i te mau matahiapo no te tauturu i te mau mero e fifihia ra i te pae varua. E pahono tatou i teie mau uiraa: I teihea taime e ani ai i te tauturu a te mau matahiapo? No te aha mea faufaa ia na reira? E nafea ratou e tauturu mai ai? No tatou pauroa teie tumu parau noa ˈtu mea puai tatou i te pae varua. No te mea e turai teie haapiiraa ia tatou ia haamauruuru ia Iehova no teie faanahoraa ta ˈna i rave. E ia fifi noa ˈtu tatou i te pae varua, ua ite ïa tatou eaha te rave.
I TEIHEA TAIME E ANI AI I TE TAUTURU A TE MAU MATAHIAPO?
4. Na te aha e faaite ra e maˈi pae varua te parauhia ra i roto i te Iakobo 5:14-16, 19, 20? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
4 Te faataa ra te pǐpǐ ra o Iakobo e nafea Iehova e faaohipa ˈi i te mau matahiapo no te tauturu ia tatou. Ua parau o ˈna: “Te maˈihia ra anei te hoê o outou? Ia ani oia i te mau matahiapo o te amuiraa.” (A taio i te Iakobo 5:14-16, 19, 20.) E maˈi pae varua ta Iakobo e faahiti ra. Inaha, te parauhia ra ia farerei i te matahiapo eiaha râ te taote. Hau atu ua faaore-anaˈe-hia te hara a teie taata maˈi, i reira o ˈna e afaro mai ai. Ei hiˈoraa, e haere tatou e hiˈo i te taote ia maˈihia tatou, e faaite tatou eaha to tatou. E faaroo atoa tatou i ta ˈna e parau mai. Hoê â huru ia maˈihia tatou i te pae varua. E titauhia ia farerei tatou i te matahiapo, e faataa ˈtu tatou i to tatou tupuraa e e pee tatou i te aratairaa Bibilia ta ˈna e horoa mai.
E haere tatou e hiˈo i te taote ia maˈihia tatou. Ia maˈihia tatou i te pae varua, e farerei tatou i te mau matahiapo (A hiˈo i te paratarafa 4)
5. E nafea tatou ia ite e te fifi ra to tatou auhoaraa e o Iehova?
5 Te faaitoito mai ra te Iakobo pene 5 ia farerei i te mau matahiapo ia ite tatou e te paruparu ra tatou i te pae varua. Mea faufaa ia na reira hou a ino roa ˈi to tatou auhoaraa e o Iehova. Te faaara mai ra te Bibilia ia ore tatou e vai ara, e nehenehe tatou e haavare ia tatou iho i te manaˈoraa mea maitai tatou i te pae varua. (Iak. 1:22) Tera ta te tahi mau Kerisetiano no Saradi i manaˈo na. Ua parau râ Iesu e ua pohe ratou i te pae varua. (Apo. 3:1, 2) E nafea tatou ia ite mea maitai tatou i te pae varua? Hoê ravea, o te feruriraa ïa e mea puai noa anei to tatou here ia Iehova mai to tatou bapetizoraahia e tae roa mai i teie nei. (Apo. 2:4, 5) Teie te tahi mau uiraa: ‘Aita anei to ˈu anaanatae no te taio e no te feruriruri i te Bibilia i iti mai? Aita anei au e mairi nei i te mau putuputuraa? Ia faaineine au i te mau putuputuraa, mea tairi paa noa anei? Aita anei to ˈu itoito no te pororaa i iti mai? Aita anei to ˈu taime e pau ra no te mau faaanaanataeraa? Aita anei to ˈu feruriraa i nia noa i te moni?’ Mai te peu te pahonoraa e oia, tapao faaite ïa te fifihia ra tatou. Ia ore teie fifi e faaafarohia, e ino roa ˈtu ïa. No reira, mea faufaa ia ani i te tauturu a te mau matahiapo ia ore e haere ia tatou ia faaafaro i teie fifi, aore ra ua ofati anaˈe tatou i te mau ture aveia a te Atua.
6. Mea faufaa ia aha tei rave i te hara rahi?
6 Ua rave anaˈe te tahi i te hara rahi, e tuuhia o ˈna i rapae i te amuiraa ia ore o ˈna e tatarahapa. No reira, ia rave tatou i te hara rahi mea faufaa ia farerei i te mau matahiapo. (Kor. 1, 5:11-13) E tauturu mai ratou ia tataî i to tatou auhoaraa e o Iehova. E faaore Iehova i ta tatou mau hara maoti te hoo, mai te peu noa e “rave [tatou] i te mau ohipa e faaite ra i to [tatou] tatarahapa.” (Ohi. 26:20) Hoê o teie mau “ohipa,” o te faaiteraa ïa i te mau matahiapo i ta tatou i rave.
7. O vai ma atoa ta te mau matahiapo e tauturu?
7 E ere noa te feia tei hara ta te mau matahiapo e tauturu, oia atoa râ te mau mero tei paruparu i te pae varua. (Ohi. 20:35) Peneiaˈe hou oe a ite ai i te parau mau, i rave na oe i te peu tano ore, mai te raau taero, te mataitairaa i te hohoˈa faufau, e te mau mea haapaoraa ore. E i teie nei mea fifi noa â no oe ia haavî ia oe. E nehenehe ïa oe e farerei i te hoê matahiapo ta oe e tiaturi e faaroo mai o ˈna ia oe. E faataa mai o ˈna i te mau tauiraa e rave e e haamanaˈo mai o ˈna e oaoa roa Iehova ia ore oe e tuu. (Koh. 4:12) Peneiaˈe ua fiu roa oe i te haavî noa i teie mau hinaaro tano ore. E parau mai ïa teie matahiapo e oaoa Iehova ia ani oe i ta ˈna tauturu, te auraa ïa mea haehaa oe, e te poihere nei oe i to oe auhoaraa e o Iehova.—Kor. 1, 10:12.
8. E faaite anei tatou pauroa ta tatou mau hapa i te mau matahiapo? A faataa na.
8 Aita e faufaa ia farerei tatou i te mau matahiapo no te faaite pauroa te mau hapa ta tatou i rave. Ei hiˈoraa, eita oe e faaite ia ratou e ua parau oe i te tahi mea tei haamauiui i te hoê Kerisetiano, aore ra ua riri oe ia ˈna. E ere te matahiapo ta oe e haere e hiˈo, to oe râ taeae aore ra tuahine no te faatupu i te hau mai ta Iesu i faaue. (Mat. 5:23, 24) E nehenehe oe e rave i te mau maimiraa no nia i te mǎrû, te faaoromai e te haavîraa ia oe a faatupu atu ai i teie mau huru maitatai. Ia ore râ e haere ia oe ia faaafaro i teie fifi, i reira ïa oe e farerei ai i te hoê matahiapo no te ani i te tauturu. Tera hoi tei tupu i roto i te amuiraa no Philipi. I peapea na Euodia raua Sunetuhe, aita râ i haere ia raua ia faaafaro i te reira. Ua ani ïa te aposetolo Paulo i te hoê taeae ia tauturu ia raua. E nehenehe atoa ïa te hoê matahiapo o ta oe amuiraa e tauturu ia oe.—Phil. 4:2, 3.
NO TE AHA MEA FAUFAA IA ANI I TA RATOU TAUTURU?
9. No te aha eiaha e haama i te farerei i te mau matahiapo? (Maseli 28:13)
9 E titauhia te faaroo e te itoito no te ani i te tauturu a te mau matahiapo ia rave tatou i te hara rahi aore ra aita anaˈe e haere ia tatou ia haavî i to tatou mau paruparu. Eiaha e haama i te farerei i te mau matahiapo. Na Iehova hoi teie faanahoraa i horoa mai no te tauturu ia tatou ia puai noa i te pae varua. E faaite ïa tatou i to tatou tiaturi ia ˈna e i ta ˈna mau aratairaa, e mea faufaa no tatou ta ˈna tauturu no te rave noa i te mea maitai. (Sal. 94:18) Mea papu, e faaore iho â Iehova i ta tatou mau hara ia faaite tatou i te mau matahiapo e ia ore e tapiti faahou.—A taio i te Maseli 28:13.
10. Eaha te tupu ia huna tatou i ta tatou mau hara?
10 E maitaihia tatou ia ani tatou i te tauturu a te mau matahiapo. Ia ore râ tatou e na reira, e ino roa ˈtu â ïa tatou. Inaha, ia huna tatou i ta tatou mau hara, e ino roa ïa to tatou auhoaraa e o Iehova. Tera hoi tei tupu no te arii Davida. I to ˈna hunaraa i ta ˈna mau hara, ua ino roa o ˈna i te pae tino e i te pae varua. (Sal. 32:3-5) Oia mau, ia maˈihia aore ra ia pepe tatou, e ino roa ˈtu â tatou ia ore tatou ia rapaauhia. Hoê â huru i te pae varua. Aita Iehova e hinaaro ra ia ino tatou. No reira o ˈna e parau mai ai ia ‘faaafaro i te fifi’ ma te ani i te tauturu a te mau matahiapo ia maitai mai tatou i te pae varua.—Isa. 1:5, 6, 18.
11. Eaha atoa te tupu ia huna tatou i te hara?
11 Ia huna tatou i ta tatou mau hara rahi, e fifi atoa vetahi ê. E nehenehe hoi te reira e tapea i te varua o Iehova ia ohipa mai i roto i te amuiraa, a fifi atu ai to tatou mau taeae e tuahine. (Eph. 4:30) Ia ite atoa tatou e ua rave te hoê Kerisetiano i te hara rahi, e faaitoito tatou ia ˈna ia farerei i te mau matahiapo. Mai te peu aita o ˈna i na reira i muri aˈe tau mahana, na tatou ïa e faaara ia ratou. Aita anaˈe, ua hara atoa ïa tatou. (Lev. 5:1) No to tatou here ia Iehova e faaara ˈi tatou i te mau matahiapo. Te hinaaro ra tatou e paruru i te amuiraa, e e tauturu i tei hara ia maitai faahou mai i te pae varua.
E NAFEA TE MAU MATAHIAPO E TAUTURU MAI AI?
12. E nafea te mau matahiapo e tauturu ai i tei paruparu i te pae varua?
12 Te faaue ra te Bibilia i te mau matahiapo ia tauturu i tei paruparu i te pae varua. (Tes. 1, 5:14) Mai te peu ua hara oe, e uiui te mau matahiapo ia oe no te taa i to oe mau manaˈo e huru aau. (Mas. 20:5) E ere paha mea ohie ia faaite eaha ta oe i rave No to oe mamahu aore ra no te haama. Eiaha râ e taiâ mai te peu e faahiti oe i te mau “parau feruri-ore-hia.” (Ioba 6:3) Eita te mau matahiapo e ru noa i te faahapa ia oe. E faaroo maitai râ ratou ia oe. Ua taa anaˈe ia ratou to oe tupuraa, e horoa mai ratou i te mau aratairaa Bibilia. (Mas. 18:13) Eita paha e navai hoê noa aparauraa. Ua ite hoi te mau matahiapo e titauhia te taime no te tauturu ia oe.
13. E nafea te pure e te mau aˈoraa Bibilia a te mau matahiapo e tauturu ai ia tatou? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
13 Eita te mau matahiapo e haamauiui ia oe, ia rahi atu â oe i te faahapa ia oe. E pure râ ratou no oe. Inaha, “mea puai mau â” ta ratou mau pure o te tamahanahana ia oe. E tauturu atoa ratou ia oe “ma te parai ia [oe] i te monoˈi, i te iˈoa o Iehova.” (Iak. 5:14-16) E teie “monoˈi,” o te parau mau ïa o te Bibilia. E faaohipa te mau matahiapo i te Bibilia no te tamahanahana e no te tauturu ia oe ia tataî i to oe auhoaraa e o Iehova. (Isa. 57:18) E noaa ïa ia oe te itoito no te rave noa i te mea maitai. Na roto i te mau matahiapo, e faaroo oe ia Iehova ia parau mai: “Teie te eˈa. A na reira i te haere.”—Isa. 30:21.
E faaohipa te mau matahiapo i te Bibilia no te tamahanahana ia tatou (A hiˈo i te paratarafa 13-14)
14. Ia au i te Galatia 6:1, e nafea te mau matahiapo e tauturu ai i tei hapa? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)
14 A taio i te Galatia 6:1. Aita te hoê Kerisetiano tei hapa e pee ra i te mau ture aveia a Iehova. E faaotiraa tano ore paha ta ˈna i rave aore ra e hara rahi. No to ratou here ia ˈna, “e faatitiaifaro” te mau matahiapo ia ˈna “ma te mǎrû.” Te auraa atoa o te taˈo Heleni tei hurihia ei “faatitiaifaro,” e faahoˈi ïa i te ivi tei taa ia ore ia ino roa ˈtu â. Ia rapaau te taote i te rima fati o te hoê taata, mea rave mǎrû noa ia ore tera taata ia maui roa ˈtu â. Mai tera atoa te raveraa a te mau matahiapo ia faatitiaifaro ratou i tei hapa. Te faaue atoa ra te Bibilia ia ratou ia ‘haapao maitai ia ratou iho.’ Ia tauturu mai ratou ia faatitiaifaro i to tatou haerea, e haamanaˈo noa ratou e hapa atoa ratou. Eiaha ïa ratou e tupita, e faahapa ˈtu â, ia maemae maitai tatou. E faaite mai râ ratou i te aumihi.—Pet. 1, 3:8.
15. Eaha te rave mai te peu e fifi to tatou?
15 E nehenehe tatou e tiaturi i te mau matahiapo. Inaha ua haapii Iehova ia ratou eiaha e puhara i te parau no nia ia tatou, ia niu i ta ratou aˈoraa i nia i te Bibilia eiaha râ i nia i to ratou iho manaˈo, e ia tamau i te tauturu ia tatou ia faaoromai tamau. (Mas. 11:13; Gal. 6:2) Parau mau, mea taa ê tera e tera matahiapo. Noa ˈtu râ, e nehenehe tatou e faaite atu i to tatou fifi. Eita ïa tatou e haere e hiˈo pauroa te mau matahiapo, haapao roa e parau mai hoê i ta tatou e hinaaro e faaroo. Ia na reira tatou, e au ïa tatou i te feia o te hinaaro noa i te parau o “te faanavenave i to ratou tariˈa,” eiaha râ i “te haapiiraa maitai” o te Bibilia. (Tim. 2, 4:3) No reira, ia faaite tatou i te tahi fifi i te hoê matahiapo, e ani mai o ˈna ua paraparau anei tatou i te tahi atu mau matahiapo e eaha te aˈoraa ta ratou i horoa mai. E turai ïa te aau faahaihai ia ˈna ia farerei ia ratou na mua.—Mas. 13:10.
TA TATOU IHO HOPOIA
16. Eaha ta tatou hopoia?
16 Noa ˈtu na te mau matahiapo e aupuru i te amuiraa, eita ratou e parau mai eaha te rave. No te mea na tatou tataitahi te hopoia e faaite i to tatou here ia Iehova na roto i ta tatou mau parau e ohipa. E na ˈna e tauturu mai ia vai taiva ore ia ˈna. (Roma 14:12) No reira, e faaohipa te mau matahiapo i te Bibilia ia taa ia tatou eaha to Iehova manaˈo i roto i tera e tera tupuraa. Ma te pee i ta ratou mau aˈoraa niuhia i nia i te Bibilia, e faaohipa ïa tatou i te “haroˈaroˈa” no te rave i te faaotiraa paari.—Heb. 5:14.
17. Eaha ta tatou e faaoti e rave?
17 Mauruuru roa tatou ia Iehova no to ˈna here rahi ia tatou. Ua tono mai hoi oia ia Iesu “te tiai mamoe maitai” no te horoa mai i to ˈna ora ia fanaˈo tatou i te ora mure ore. (Ioa. 10:11) Ua horoa atoa mai o ˈna i te mau matahiapo, mai ta ˈna i parau: “E horoa vau i te tiai mamoe no outou o te rave i to ˈu hinaaro, e e faaamu ratou ia outou i te ite e te haroˈaroˈa.” (Ier. 3:15) No reira, eiaha e taiâ i te ani i ta ratou tauturu ia paruparu aore ra ia maˈihia tatou i te pae varua. E faaoti anaˈe ïa i te haafaufaa i ta Iehova faanahoraa, oia hoi te mau matahiapo.
HIMENE 31 A haere e Iehova!