VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w25 Mati api 14-19
  • A poro ma te itoito rahi mai ia Iesu

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • A poro ma te itoito rahi mai ia Iesu
  • Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2025
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • UA TIATONU O ˈNA I TE HINAARO O IEHOVA
  • UA HIˈOPOA O ˈNA I TE MAU PARAU TOHU
  • UA TURUI OIA I NIA IA IEHOVA
  • UA TAPEA OIA I TE HOÊ FERURIRAA MAITAI
  • E nafea ia oaoa ˈtu â i roto i te pororaa?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2024
  • Na te here e tauturu ia oe ia tamau i te poro!
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2024
  • E farii anaˈe aita tatou i ite i te mau mea atoa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2025
  • A imi i te pahonoraa
    Porotarama o te tairururaa haaati e te tia o te amaa 2025-2026
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2025
w25 Mati api 14-19

TUMU PARAU HAAPIIRAA 11

HIMENE 57 E poro anaˈe i te mau taata atoa

A poro ma te itoito rahi mai ia Iesu

“Maiti ihora te Fatu e 70 pǐpǐ ê atu, e tono tataipiti atura ia ratou na mua ia ˈna i te mau oire e vahi atoa e haere atu ai oia.”—LUKA 10:1.

MANAˈO FAUFAA

E hiˈopoa anaˈe e maha ravea no te pee i te itoito rahi o Iesu i roto i te pororaa.

1. Eaha te taa-ê-raa i rotopu i te mau tavini a Iehova e te tahi atu mau Kerisetiano?

HOÊ ohipa o te faataa ê ra i ta Iehova mau tavini i te feia e faahua parau nei Kerisetiano, o to ratou ïa itoitoa i roto i te pororaa. (Tito 2:14) I te tahi râ taime, e iti mai tera hinaaro e haere e poro. E tu paha to tatou manaˈo e to te hoê matahiapo tei parau: “I te tahi taime, aita vau e anaanatae ra i te poro.”

2. Eaha te tumu e iti mai ai to tatou itoito i roto i te pororaa?

2 Mea au aˈe paha na tatou ia rohi i roto i te tahi atu mau ohipa pae varua i te haere e poro. No te aha? No te mea ia apiti tatou i te paturaa e atuaturaa i te Piha a te Basileia aore ra ia tauturu tatou i tei roohia i te ati natura, oioi tatou i te fanaˈo i te haamaitairaa. Oaoa tatou i te ohipa amui e te mau taeae e tuahine. Ua ite hoi tatou e te mauruuru ra ratou no ta tatou e rave nei. Mea taa ê râ no te pororaa. To tuhaa fenua noa paha ta tatou e poro nei e mea iti te taata e anaanatae ra i ta tatou poroi. E patoi atoa mai paha vetahi atu. A piri mai ai te hopea o teie nei ao, e ino roa ˈtu â te huru o te taata. (Mat. 10:22) Eaha ïa te tauturu mai ia tamau noa i te poro?

3. Eaha ta te faahohoˈaraa o te Luka 13:6-9 e haapii mai no nia i te itoito rahi o Iesu?

3 Mea rahi ta tatou e haapii mai no nia i te itoito i roto i te taviniraa maoti te hiˈoraa o Iesu. I poro noa na Iesu ma te itoito rahi a ora ˈi i te fenua. E ua tutava ˈtu â oia a hope roa ˈi ta ˈna taviniraa. (A taio i te Luka 13:6-9.) I roto i te hoê faahohoˈaraa, ua faaau Iesu i ta ˈna taviniraa i te ohipa a te hoê taata faaapu vine tei rohi e toru matahiti no te atuatu i ta ˈna tumu suke. Aita râ i hotu mai. Hoê â huru no Iesu. I poro noa na oia i te ati Iuda e toru matahiti, aita râ te rahiraa o ratou i riro mai ei pǐpǐ. Noa ˈtu râ, mai te taata faaapu vine tei atuatu noa i tera tumu suke, aita Iesu i faaea i te poro. Ua tutava ˈtu â o ˈna i te tauturu i te ati Iuda ia farii i te parau apî oaoa.

4. Eaha na tuhaa e maha ta tatou e hiˈopoa no nia i te hiˈoraa o Iesu?

4 I roto i teie tumu parau, e ite mai tatou mea nafea Iesu i te faaiteraa i te itoito rahi, i na ono avaˈe hopea o ta ˈna taviniraa. (Luka 10:1) E poro atoa tatou ma te itoito a hiˈopoa ˈi i ta Iesu mau haapiiraa e ta ˈna i rave. E hiˈopoa mai tatou e maha tuhaa: (1) Ua tiatonu Iesu i te hinaaro o Iehova, (2) ua hiˈopoa o ˈna i te mau parau tohu, (3) ua turui noa oia i nia ia Iehova, e (4) ua tapea o ˈna i te hoê feruriraa maitai no nia i te feia ta ˈna i poro.

UA TIATONU O ˈNA I TE HINAARO O IEHOVA

5. Mea nafea Iesu i te faaiteraa o te raveraa i te hinaaro o te Atua te mea faufaa roa ˈˈe no ˈna?

5 Ua poro Iesu i “te parau apî oaoa o te Faatereraa arii” ma te itoito rahi no te mea ua ite o ˈna e tera te hinaaro o te Atua. (Luka 4:43) Ua tuu oia i te pororaa i te parahiraa matamua o to ˈna oraraa. I te mau avaˈe hopea o ta ˈna taviniraa, ua haere o ˈna “i te mau oire e oire rii” no te haapii i te taata. (Luka 13:​22) Ua faaineine atoa Iesu i te tahi atu mau pǐpǐ ia poro mai ia ˈna.—Luka 10:1.

6. Eaha te taairaa i rotopu i te pororaa e te tahi atu mau ohipa pae varua? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

6 I teie atoa mahana, o te pororaa i te parau apî oaoa te ohipa faufaa roa ˈˈe ta Iehova raua Iesu e titau ra ia rave tatou. (Mat. 24:14; 28:19, 20) Te vai ra te taairaa i rotopu i te mau ohipa pae varua e te pororaa. Ei hiˈoraa, te paturaa o te mau Piha a te Basileia aore ra te ohipa i te Betela, mau tuhaa anaˈe teie o te turu ra i te pororaa. Ia tupu te ati natura, e tauturu tatou i te mau taeae e tuahine i te pae materia, oia atoa râ i te pae varua, ia haere i te putuputuraa e ia poro faahou ratou. Ia haamanaˈo tatou o te pororaa te mea faufaa roa ˈˈe ta Iehova e ani mai ra, e itoito roa tatou i te tamau i te poro. Te na ô ra János, hoê matahiapo no Honegeria: “Aita hoê aˈe ohipa pae varua te nehenehe e mono i te pororaa. Tera ta tatou hopoia hoê roa.”

Hohoˈa: 1. Te ohipa ra te hoê taeae no te paturaa a te faanahonahoraa. 2. Te tahi atu taeae e ohipa ra mai to ˈna fare ei rima tauturu no te Betela. 3. I muri iho, te itehia ra na taeae e piti e poro ra.

I teie mahana, o te pororaa i te parau apî oaoa te ohipa faufaa roa ˈˈe ta Iesu raua Iehova e hinaaro ra ia rave tatou (A hiˈo i te paratarafa 6)


7. No te aha e hinaaro ai Iehova ia tamau tatou i te poro? (Timoteo 1, 2:3, 4)

7 E itoito atu â tatou i te poro ia hiˈo tatou i te taata mai ta Iehova e hiˈo ra ia ratou. Te hinaaro ra o ˈna ia faaroo e ia farii te taata e rave rahi i te parau apî oaoa. (A taio i te Timoteo 1, 2:3, 4.) Ia naeahia tera fa, te faaineine ra Iehova ia tatou ia aravihi atu â i roto i te pororaa. Ei hiˈoraa, e horoa mai te buka rairai A here i te taata: A faariro ei pǐpǐ i te tahi mau aratairaa o te haapii mai e nafea ia haamata i te hoê aparauraa e ia faariro i te taata ei pǐpǐ. Ia ore te taata e anaanatae i teie nei, e taime â to ratou no te farii i te parau mau hou te hopea o te ati rahi. E nehenehe hoi ta tatou e parau ia ratou i teie mahana, e haaferuri ia ratou a muri aˈe. No reira, mea faufaa ia tamau tatou i te poro.

UA HIˈOPOA O ˈNA I TE MAU PARAU TOHU

8. Inaha ua taa ia Iesu te mau parau tohu Bibilia, mea nafea ïa o ˈna i te faaohiparaa i to ˈna taime?

8 Ua taa maitai ia Iesu e nafea te mau parau tohu Bibilia e tupu ai. Ua ite ïa o ˈna e poro noa oia e toru matahiti e te afa. (Dan. 9:26, 27) Maoti te mau parau tohu, ua taa atoa ia Iesu afea e e nafea o ˈna e haapohehia ˈi. (Luka 18:31-34) No reira, ua faaohipa maitai oia i to ˈna taime. Ei faahopearaa, ua poro o ˈna ma te itoito rahi no te faahope roa i te ohipa i anihia ia ˈna.

9. E nafea te mau parau tohu Bibilia e faaitoito ai ia tatou ia poro?

9 E itoitohia tatou i te poro ia taa ia tatou te mau parau tohu Bibilia. Ua ite tatou e te piri mai ra te hopea o teie nei ao. Ua tohu hoi te Bibilia mai te aha te huru o te taata e eaha te tupu i te mau mahana hopea. Tera iho â ta tatou e ite ra i teie mahana. Ua tohu atoa te Bibilia “i te anotau o te hopea” e aro te arii no apatoa i te arii no apatoerau. Ta tatou ïa e ite ra, te aro nei te hau puai Beretane Marite ia Rusia e te mau fenua e turu ra ia ˈna. (Dan. 11:40) Ua taa atoa ia tatou e ua faahohoˈahia te hau puai Beretane Marite i te avae o te tii faahitihia i te Daniela 2:43-45. Ua papu ia tatou, mai tei tohuhia, fatata roa te Faatereraa arii a te Atua i te haamou i te mau faatereraa atoa. Te faaite ra teie mau parau tohu e te piri mai ra te hopea o teie nei ao. E tamau anaˈe ïa i te poro.

10. E nafea ˈtu â te mau parau tohu Bibilia e faaitoito ai ia tatou ia poro?

10 Te faataa atoa ra te mau parau tohu Bibilia i te hoê poroi ta tatou e hinaaro ra e faaite i te taata. Te na ô ra Carrie, hoê tuahine no te Repupirita Dominicaine: “Ia feruri au i te mau parau fafau a Iehova, e anaanatae roa vau i te faaite atu ia vetahi ê. Ia ite au i ta te taata e faaruru ra, te taa ra ia ˈu e no ratou atoa teie mau parau fafau.” Oia mau, te faaitoito ra te mau parau tohu Bibilia ia tamau tatou i te poro no te mea na Iehova e ani mai ra. Te na ô ra Leila no Honegeria: “Te faaite ra Isaia 11:6-9 e nehenehe te taata e taui maoti Iehova. E faaitoito ïa teie irava ia ˈu ia poro i te taata atoa noa ˈtu ia hiˈohia ˈtu aita ratou e anaanatae ra.” Te faataa ra Christopher, hoê taeae no Zambie: “Te faaite ra te Mareko 13:10 e porohia te parau apî oaoa na te ao nei e te oaoa ra vau i te apiti i teie ohipa.” Eaha te parau tohu Bibilia e faaitoito ra ia oe ia tamau i te poro?

UA TURUI OIA I NIA IA IEHOVA

11. No te aha Iesu i turui ai i nia ia Iehova no te poro ma te itoito rahi? (Luka 12:49, 53)

11 Ua turui noa Iesu i nia ia Iehova no te poro ma te itoito rahi. Noa ˈtu mea faatura roa o ˈna a poro ai i te taata, ua ite Iesu e riri mai e e patoi mai vetahi ia ˈna. (A taio i te Luka 12:49, 53.) Aita atoa te mau tia faaroo i au i ta Iesu pororaa e ua imi ratou i te ravea no te haapohe ia ˈna. (Ioa. 8:59; 10:31, 39) Aita râ Iesu i faaea i te poro no te mea ua papu ia ˈna e tei ia ˈna ra Iehova. Ua parau hoi o ˈna: “E ere o vau anaˈe te haava ra, o mâua râ te Metua tei tono mai ia ˈu. . . . Aita oia i faarue ia ˈu, no te mea e rave noa vau i te mau mea atoa e mauruuru ai o ˈna.”—Ioa. 8:16, 29.

12. Mea nafea Iesu i te faaineineraa i ta ˈna mau pǐpǐ ia poro noa ˈtu te patoiraa?

12 Ua haamanaˈo Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e nehenehe ratou e turui i nia ia Iehova. Pinepine o ˈna i te haapapu atu e tauturu Iehova ia ratou ia faaruru i te hamani-ino-raa. (Mat. 10:18-20; Luka 12:11, 12) Ua faaara atoa râ Iesu ia ratou ia haapao maitai. (Mat. 10:16; Luka 10:3) Ua parau atoa oia eiaha ratou ia faahepo i te taata ia farii i ta ratou poroi. (Luka 10:10, 11) Hau atu, ua ani oia ia ratou ia horo ê mai te peu e hamani-ino-hia ratou. (Mat. 10:23) Oia mau, mea itoito Iesu e mea tiaturi atoa o ˈna ia Iehova, ua ape atoa râ o ˈna i te mau tupuraa atâta.—Ioa. 11:53, 54.

13. No te aha i papu ai ia oe e tauturu mai iho â Iehova?

13 E hinaaro atoa tatou i te tauturu a Iehova no te poro ma te itoito rahi noa ˈtu te patoiraa. (Apo. 12:17) No te aha i papu ai ia oe e tauturu Iehova ia oe? No te mea tera ta Iesu i faahiti i roto i ta ˈna pure. E nehenehe tatou e taio i te reira i te Ioane pene 17. Ua ani hoi Iesu ia Iehova ia paruru i ta ˈna mau aposetolo. E tera iho â ta Iehova i rave. Te faatia ra te buka Ohipa mea nafea o ˈna i te tautururaa i te mau aposetolo ia poro ma te itoito rahi noa ˈtu te hamani-ino-raa. Ua ani atoa Iesu ia Iehova ia paruru i te feia o te farii i ta ratou poroi. Mai ia oe tei farii i te parau mau. Mai ta Iehova i tauturu i te mau aposetolo, e na reira atoa o ˈna no oe.—Ioa. 17:11, 15, 20.

14. E nafea e papu ai ia tatou e haere ia tatou ia poro ma te itoito rahi? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

14 E ere paha i te mea ohie ia tamau i te poro inaha te piri mai ra te hopea o teie nei ao. Ua haapapu râ Iesu e fanaˈo tatou i te tauturu no te poro ma te itoito rahi. (Luka 21:12-15) Mai ia Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ, eita tatou e faahepo i te taata ia farii i ta tatou poroi. Eita atoa tatou e aimârô ia ratou. I te senekele matamua, ua haapuai Iehova i ta ˈna mau tavini. E horoa atoa mai o ˈna i te puai “ia hope roa te parau apî oaoa i te porohia.” (Tim. 2, 4:17) No reira, ia turui oe i nia ia Iehova e haere ia oe ia poro ma te itoito rahi.

Noa ˈtu ua opanihia ta tatou ohipa e imi nei te mau taeae i te ravea no te poro ma te haapao maitai (A hiˈo i te paratarafa 14)b


UA TAPEA OIA I TE HOÊ FERURIRAA MAITAI

15. Na te aha e haapapu ra e ua tapea noa Iesu i te hoê feruriraa maitai no nia i te ohipa pororaa?

15 Ua tapea noa Iesu i te hoê feruriraa maitai no nia i te pororaa. Na te reira i tauturu ia ˈna ia oaoa noa. Ei hiˈoraa, i te hopea o te matahiti 30, ua ite Iesu e rave rahi taata tei anaanatae i te parau apî oaoa e ua faaau oia ia ratou i te hoê faaapu ua paari te huero maa no te ootiraa. (Ioa. 4:35) Fatata hoê matahiti i muri aˈe, ua parau o ˈna i ta ˈna mau pǐpǐ: “Te rahi mau nei te auhune.” (Mat. 9:37, 38) I muri aˈe, ua na ô faahou oia: “Te rahi mau nei te auhune. . . . A taparu ïa i te Fatu o te auhune ia tono mai i te rave ohipa no te ootiraa.” (Luka 10:2) Tapao faaite ïa e ua papu ia Iesu e farii mai iho â te tahi mau taata i ta ˈna poroi e ua oaoa roa o ˈna.—Luka 10:21.

16. E nafea e piti faahohoˈaraa a Iesu e faataa ˈi i te faufaaraa ia tapea i te hoê feruriraa maitai? (Luka 13:18-21) (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

16 Na roto e piti faahohoˈaraa, ua haapii Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia tapea i te hoê feruriraa maitai no nia i te poroi ta ratou e poro. Maoti te reira e itoito-noa-hia ˈi ratou. (A taio i te Luka 13:18-21.) I roto i te faahohoˈaraa matamua, ua faaau Iesu i te poroi o te Faatereraa arii i te hoê huero sinapi o te riro mai ei tumu raau. Te auraa ïa, mea rahi te taata o te farii i te parau apî oaoa, e aita hoê aˈe mea e nehenehe e tapea i te reira. I roto i te piti o te faahohoˈaraa, ua faaau o ˈna i te poroi o te Faatereraa arii i te hopue. Te auraa ïa, e porohia teie poroi na te ao nei a rave atu ai te taata i te mau tauiraa, noa ˈtu eita te reira e ite-oioi-hia. Ua tauturu Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia taa e faufaahia te taata i te poroi ta ratou e poro ra.

E piti tuahine e poro ra maoti te vairaa papai afaifai i te vahi taata. E na mua noa mai e rave rahi taata i te haere.

Mai ia Iesu e tapea tatou i te feruriraa maitai ma tiaturi e farii mai iho â vetahi i te parau apî oaoa (A hiˈo i te paratarafa 16)


17. Eaha te tumu tatou e tapea ˈi i te feruriraa maitai no nia i te pororaa?

17 E itoitohia tatou i te poro ia feruri tatou i te mau maitai ta te taata e fanaˈo maoti ta tatou poroi. I te matahiti tataitahi, e mirioni taata e tae mai i te Oroa haamanaˈoraa e o te haapii i te Bibilia. E hanere tausani taata tei bapetizohia e tei apiti mai i roto i te pororaa. Aita tatou i ite ehia â taata e farii mai, ua ite râ tatou e te haaputuputu ra Iehova i te hoê nahoa rahi o te ora ˈtu i te ati rahi e fatata mai ra. (Apo. 7:9, 14) O Iehova te Fatu o te ootiraa, e ua papu ia ˈna mea rahi â te farii i te parau apî oaoa. Ia tamau ïa tatou i te poro e tia ˈi.

18. Eaha ta tatou e hinaaro ia ite mai te taata?

18 Ua poro noa te mau pǐpǐ a Iesu ma te itoito rahi. Ei hiˈoraa, i to te taata iteraa i te itoito o te mau aposetolo, “taa aˈera ia ratou e i na muri na [ratou] ia Iesu.” (Ohi. 4:13) E poro anaˈe ïa i te poroi o te parau apî oaoa ma te itoito rahi e te oaoa. E ite mai ïa te taata e te pee ra tatou i te hiˈoraa o Iesu.

E NAFEA OUTOU IA PAHONO?

  • Eaha to Iesu manaˈo i te pororaa e e nafea ia pee i to ˈna itoito rahi?

  • Mea nafea Iesu i te turuiraa i nia ia Iehova e e nafea tatou e na reira atoa ˈi?

  • Mea nafea Iesu i te tapearaa i te feruriraa maitai no nia i te pororaa e eaha te haapiiraa no tatou?

HIMENE 58 Imi anaˈe i te feia e au i te hau

a NO TE TAA MAITAI ATU Â: I roto i teie tumu parau, e faaohipahia te taˈo “itoito rahi” no te faataa i to tatou oaoa e te aau tae no te tavini ia Iehova.

b FAATAARAA O TE HOHOˈA: Te poro ra te hoê taeae ma te haapao maitai i te vahi titoraa mori.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono