VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w25 Mati api 20-25
  • A haere noa ma te faaroo

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • A haere noa ma te faaroo
  • Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2025
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • TE MAITIRAA I TE OHIPA
  • TE MAITIRAA I TE HOÊ HOA FAAIPOIPO
  • IA FANAˈO TATOU I TE MAU ARATAIRAA A TE FAANAHONAHORAA
  • A faaite i to outou tiaturi ia Iehova na roto i ta outou mau faaotiraa
    Faaineineraa no te putuputuraa Oraraa e taviniraa Kerisetiano (2023)
  • E farii anaˈe aita tatou i ite i te mau mea atoa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2025
  • A imi i te pahonoraa
    Porotarama o te tairururaa haaati e te tiaau haaati 2025-2026
  • A rave i te mau faaotiraa o te faaoaoa ia Iehova
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2025
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2025
w25 Mati api 20-25

TUMU PARAU HAAPIIRAA 12

HIMENE 119 E faatupu anaˈe i te faaroo

A haere noa ma te faaroo

“E haerea faaroo hoi to tatou, e ere i te haerea ite mata.”—KOR. 2, 5:7.

MANAˈO FAUFAA

E nafea ia haere noa ma te faaroo ia rave tatou i te mau faaotiraa faufaa?

1. No te aha Paulo i oaoa ˈi i roto i to ˈna oraraa?

UA ITE te aposetolo Paulo e fatata o ˈna i te haapohehia. A feruri ai i to ˈna oraraa, ua oaoa roa oia. Ua parau hoi o ˈna: “Ua hope ia ˈu te hororaa, ua pee au i te faaroo.” (Tim. 2, 4:6-8) I rave na Paulo i te mau faaotiraa paari i roto i ta ˈna haamoriraa ia Iehova, e ua papu ia ˈna e ua mauruuru roa Iehova ia ˈna. E hinaaro atoa tatou e rave i te mau faaotiraa paari ta te Atua e haamaitai. E nafea ïa?

2. Eaha te auraa e haere ma te faaroo?

2 Teie ta Paulo i parau no ˈna e no te tahi atu mau Kerisetiano taiva ore: “E haerea faaroo hoi to tatou, e ere i te haerea ite mata.” (Kor. 2, 5:7) Eaha ta Paulo i hinaaro ra e parau? I te tahi taime, te auraa o te taˈo “haerea” i roto i te Bibilia, o te huru oraraa ïa o te hoê taata. Ia haere o ˈna ma te ite mata anaˈe, e niu o ˈna i ta ˈna mau faaotiraa i nia i ta ˈna e ite ra, e faaroo ra, e i nia i to ˈna mau huru aau. Area te taata o te haere ma te faaroo, e niu ïa o ˈna i ta ˈna mau faaotiraa i nia i to ˈna tiaturi ia Iehova. Na ta ˈna mau ohipa e faaite i to ˈna tiaturi papu e haamaitai Iehova ia ˈna, e e maitaihia o ˈna i te peeraa i ta Iehova mau aˈoraa i roto i ta ˈna Parau, te Bibilia.—Sal. 119:66; Heb. 11:6.

3. Eaha te mau haamaitairaa ta tatou e fanaˈo ia haere tatou ma te faaroo? (Korinetia 2, 4:18)

3 Parau mau, e rave iho â tatou i te mau faaotiraa ia au i ta tatou e ite aore ra e faaroo. Ia haapao noa râ tatou i te reira, e nehenehe tatou e fifihia. No te aha? I te tahi taime, e hape iho â tatou. Ia rave tatou i te mau faaotiraa ia au noa i ta tatou e ite, e faaroo, e to tatou huru aau, eita ïa tatou e tâuˈa i to Iehova hinaaro aore ra i ta ˈna mau aˈoraa. (Koh. 11:9; Mat. 24:37-39) Ia haere râ tatou ma te faaroo, e rave tatou i te mau faaotiraa “ta te Fatu e farii.” (Eph. 5:10) Ma te pee i te mau aˈoraa a te Atua, e fanaˈo tatou i te hau e te oaoa mau. (Sal. 16:8, 9; Isa. 48:17, 18) E ia tamau tatou i te na reira, e ora ïa tatou e a muri noa ˈtu.—A taio i te Korinetia 2, 4:18.

4. Eaha te faaite ra e te haere ra tatou ma te faaroo aore ra ma te ite mata?

4 Eaha te faaite ra e te haere ra tatou ma te faaroo aore ra ma te ite mata? E titauhia ia uiui tatou ia tatou iho: ‘Eaha te aratai ra i ta ˈu mau faaotiraa? Te haapao noa ra anei au i ta ˈu e ite ra? Aore ra te vaiiho ra anei au i te mau aˈoraa a Iehova ia aratai ia ˈu?’ E hiˈo mai tatou e nafea ia tamau noa i te haere ma te faaroo i roto e toru tupuraa: te maitiraa i te ohipa, te maitiraa i te hoê hoa faaipoipo e ia fanaˈo tatou i te mau aratairaa a te faanahonahoraa. I roto i te mau tupuraa tataitahi, e hiˈo mai tatou i te tahi mau tuhaa e titauhia ia haapao maitai no te rave i te mau faaotiraa paari.

TE MAITIRAA I TE OHIPA

5. Eaha ta tatou e haapao ia maiti tatou i te hoê ohipa?

5 E hinaaro iho â tatou pauroa e aupuru ia tatou e i to tatou utuafare. (Koh. 7:12; Tim. 1, 5:8) Te vai ra te tahi mau ohipa mea aufau-maitai-hia. Maoti teie mau ohipa, e noaa mai te moni no te aupuru i te utuafare e no te tuu maa moni i te hiti. Tera râ, te vai ra te tahi atu mau ohipa e navai noa te moni no te aupuru i te utuafare. Ia maiti tatou i te hoê ohipa, e hiˈo iho â tatou ehia moni e noaa mai. Tera râ, mai te peu tera noa ta tatou e haapao, te haere ra ïa tatou ma te ite mata, eiaha râ ma te faaroo.

6. E nafea ia haere ma te faaroo ia maiti tatou i te ohipa? (Hebera 13:5)

6 Mai te peu e haere tatou ma te faaroo, e feruri atoa tatou eaha te nehenehe e tupu no to tatou auhoaraa e o Iehova. E nehenehe tatou e uiui: ‘No teie ohipa, eita anei au e rave i te mau peu mea au ore roa na Iehova?’ (Mas. 6:16-19) ‘Eita anei au e mairi i te mau putuputuraa e te pororaa? Eita anei au e vaiiho i ta ˈu haapiiraa Bibilia? Eita atoa anei au e atea maoro i to ˈu utuafare?’ (Phil. 1:10) Mai te peu e e, e faaotiraa paari ïa eiaha e farii i tera ohipa, noa ˈtu mea fifi ia noaa mai te reira. Ia haere tatou ma te faaroo, e rave tatou i te mau faaotiraa o te faaite i to tatou tiaturi e na Iehova e aupuru ia tatou.—Mat. 6:33; a taio i te Hebera 13:5.

7-8. Mea nafea te hoê taeae no Marite apatoa i te haereraa ma te faaroo? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

7 Ua taa ia taeae Javiera no Marite apatoa te faufaaraa ia haere ma te faaroo. Te parau ra o ˈna: “Ua imi au i te hoê ohipa ta ˈu e au roa. Mea aufau-maitai-hia e mea tataipitihia te moni ohipa i ta ˈu i fanaˈo na mua ˈˈe.” Teie râ, ua hinaaro atoa o ˈna e riro ei pionie. Te na ô ra o ˈna: “Ua faaauhia te tahi uiuiraa manaˈo e te paoti ohipa. Hou râ teie uiuiraa, ua pure au ia Iehova no te tauturu mai, o ˈna hoi tei ite eaha te mea maitai roa ˈˈe no ˈu. Ua hinaaro vau hau atu â hopoia i roto i te ohipa, aita râ vau i hinaaro ia haafifi te reira i ta ˈu mau fa pae varua.”

8 Te faataa ra Javier: “I te roaraa o te uiuiraa manaˈo, ua parau mai te paoti e pinepine au i te rave i te hora hau. Ma te faatura ua parau vau ia ˈna eita vau e nehenehe e farii no ta ˈu taviniraa.” Aita iho â Javier i farii i tera ohipa. E piti hebedoma i muri iho, ua haamata o ˈna i te taviniraa pionie. E i muri aˈe, ua noaa mai ta ˈna ohipa afa taime. Te parau ra oia: “Ua faaroo Iehova i ta ˈu mau pure e ua horoa mai o ˈna i te hoê ohipa ia nehenehe au e rave i ta ˈu taviniraa pionie. Te oaoa roa nei au i te tavini hau atu â ia Iehova e i to ˈu mau taeae.”

Hoê taeae e to ˈna taupoo e ahu ohipa tei arataihia e te paoti i roto i te hoê piha ohipa. Te pûpû ra te paoti i te hoê ohipa maitai aˈe.

Ia pûpûhia mai te tahi ohipa maitai aˈe, e faaite anei ta oe faaotiraa i to oe tiaturi ia Iehova tei ite eaha te mea maitai roa ˈˈe no oe? (A hiˈo i te paratarafa 7-8)


9. Eaha te haapii mai i te hiˈoraa o Trésor?

9 Eaha te rave mai te peu ua taa ia tatou e haafifi ta tatou ohipa i to tatou auhoaraa e Iehova? E hiˈo mai tatou i te tupuraa o Trésor no Congo. Te faatia ra o ˈna: “I hinaaro noa na vau i teie ohipa. Ua tataitoru ta ˈu moni ohipa e ua faahiahia roa vau i mua i te taata.” Tera râ, pinepine Trésor i te mairi i te mau putuputuraa no te hora hau. Ua faahepo-atoa-hia o ˈna ia huna i te mau ohipa tano ore. Hinaaro ihora ïa o ˈna e faarue i tera ohipa. Ua haapeapea râ o ˈna aˈunei eita e noaa faahou mai i te tahi atu ohipa. Na te aha i tauturu ia ˈna? Te parau ra o ˈna: “Ua tauturu te Habakuka 3:17-19 ia ˈu ia taa e ia ere noa ˈtu vau i ta ˈu ohipa, e aupuru mai iho â Iehova. Faaoti atura vau e faarue i ta ˈu ohipa.” Te faataa ra o ˈna: “Mea rahi te paoti e manaˈo ra e no te hoê ohipa aufau-maitai-hia, e haapae te taata i te mau mea atoa, tae noa ˈtu i te utuafare e te mau ohipa pae varua. Te oaoa nei au i te paruru i to ˈu auhoaraa e o Iehova e to ˈu utuafare. Hoê matahiti i muri aˈe, ua horoa mai Iehova i te hoê ohipa a nehenehe ai au e fanaˈo i te hoê oraraa au noa e e rave hau atu â i roto i te taviniraa. Ia tuu tatou ia Iehova na mua roa, e ere paha tatou i te moni. Tera râ e aupuru mai iho â Iehova ia tatou.” Ia tiaturi tatou i te mau aˈoraa e te mau parau fafau a Iehova, e tamau noa tatou i te haere ma te faaroo. E haamaitai mai o ˈna ia tatou.

TE MAITIRAA I TE HOÊ HOA FAAIPOIPO

10. Eaha te nehenehe e turai ia tatou ia haere ma te ite mata ia maiti tatou i te hoê hoa faaipoipo?

10 E ô te faaipoiporaa no ǒ mai ia Iehova. No reira, e hinaaro iho â te taata e faaipoipo. Ia hinaaro te hoê tuahine e faaipoipo i te hoê taeae, e hiˈo paha o ˈna i to ˈna huru, to ˈna hohoˈa, to ˈna roo, ta ˈna pute moni, ta ˈna mau hopoia i roto i to ˈna utuafare e to ˈna huru i nia ia ˈna.b Mea faufaa roa teie mau mea. Mai te peu râ tera noa ta tuahine e haapao, te haere ra ïa o ˈna ma te ite mata.

11. E nafea ia haere ma te faaroo ia maiti tatou i te hoê hoa faaipoipo? (Korinetia 1, 7:39)

11 Te oaoa ra Iehova i te iteraa i te mau taeae e tuahine e pee ra i ta ˈna aˈoraa a maiti ai i te hoa faaipoipo. Ei hiˈoraa, e faaohipa ratou i te aˈoraa e tiai ia mairi to ratou “taurearearaa mai te umoa tiare i uaa,” hou a haamatau ai i te hoê taata. (Kor. 1, 7:36) E hiˈo iho â râ ratou e te faatupu ra anei te taeae aore ra te tuahine i te mau huru maitatai o Iehova no te riro ei tane aore ra ei vahine faaipoipo maitai. (Mas. 31:10-13, 26-28; Eph. 5:33; Tim. 1, 5:8) Ia faahinaaro te hoê taata e ere i te Ite no Iehova ia ratou, e pee ratou i te aˈoraa ia faaipoipo “i roto noa . . . i te Fatu” ia au i te Korinetia 1, 7:39. (A taio.) E tamau ratou i te haere ma te faaroo, ma te tiaturi e horoa mai iho â Iehova i ta to ratou aau e hinaaro ra.—Sal. 55:22.

12. Eaha te haapii mai i te hiˈoraa o Rosa?

12 A feruri na i te tupuraa o Rosa, te hoê pionie no Colombie. I ta ˈna ohipa, ua faahinaaro te hoê tane ia ˈna. Mea au roa hoi na Rosa ia ˈna. Ua parau o ˈna: “E au ra e taata maitai roa o ˈna, mea tauturu ia vetahi ê e e haerea afaro to ˈna. Mea maitai roa o ˈna i nia ia ˈu. Tera hoi ta ˈu i hinaaro i ǒ te hoê tane faaipoipo, tera noa râ e ere o ˈna i te Ite no Iehova.” Ua faatia o ˈna: “E ere i te mea ohie ia parau atu eita vau e hinaaro e haamatau ia ˈna. I tera ra mau taime, ua moˈemoˈe roa vau e ua hinaaro vau e faaipoipo. Aita râ i itehia mai ia ˈu te hoê taeae.” Auaˈe râ, aita Rosa i tiatonu noa i ta ˈna e ite ra. Ua feruri o ˈna eaha te nehenehe e tupu i nia i to ˈna auhoaraa e o Iehova. Ua faaea ïa o ˈna i te amuimui i tera tane e ua rohi o ˈna i roto i te taviniraa. Aita i maoro, ua titau-manihini-hia o ˈna i te Haapiiraa no te feia poro i te parau apî oaoa o te Basileia. E i teie nei, te tavini ra o ˈna ei pionie taa ê. Ua parau Rosa: “Ua haamaitai rahi mai Iehova ia ˈu e ua oaoa roa vau.” Papu, e ere i te mea ohie ia haere ma te faaroo ia puai anaˈe te hinaaro e faaipoipo. Tera râ, ia pee tatou i te manaˈo o Iehova, e maitaihia tatou.

IA FANAˈO TATOU I TE MAU ARATAIRAA A TE FAANAHONAHORAA

13. Eaha te nehenehe e turai ia tatou ia haere ma te ite mata ia fanaˈo tatou i te mau aratairaa a te faanahonahoraa?

13 Pinepine tatou i te fanaˈo i te mau aratairaa no ǒ mai i te mau matahiapo, te tiaau haaati, te amaa aore ra te Tino aratai no te tauturu ia tatou ia tavini ia Iehova. I te tahi râ taime, eita e taa ia tatou no te aha ua horoahia mai i te tahi aratairaa. E haamata tatou i te uiui mea tano anei tera aratairaa, a tiatonu atoa ˈi i te huru taata tia ore o te mau taeae tei horoa mai i taua aratairaa ra.

14. Eaha te tauturu ia tatou ia haere ma te faaroo ia horoahia mai te mau aratairaa? (Hebera 13:17)

14 Ia haere tatou ma te faaroo, e tiaturi tatou e na Iehova e aratai ra i ta ˈna faanahonahoraa, e ua ite o ˈna i te mau tupuraa atoa. Oioi ïa tatou i te auraro ma te hoê feruriraa maitai. (A taio i te Hebera 13:17.) Ua ite tatou e maoti to tatou auraro e tahoê ai te amuiraa. (Eph. 4:2, 3) E tiaturi tatou e noa ˈtu e taata hara te mau taeae o te horoa i te mau aratairaa, e haamaitai Iehova i to tatou auraro. (Sam. 1, 15:22) I te taime tano, e faaafaro iho â Iehova i te mau mea e titauhia ia faaafaro.—Mika 7:7.

15-16. Eaha tei tauturu i te hoê taeae ia haere ma te faaroo noa ˈtu to ˈna haapeapearaa? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

15 A feruri na i te mau haamaitairaa ia haere ma te faaroo. I Peru, e paraparau te rahiraa o te taata i te reo Paniora. Mea rahi râ te taata o te paraparau i to ratou iho reo, mai te reo Quechua. E rave rahi matahiti ua imi te mau taeae e tuahine reo Quechua i te feia o te paraparau i tera reo i roto i ta ratou tuhaa fenua. Tera râ, no te faatura i te mau ture a te hau fenua, ua ravehia te tahi mau tauiraa no te farerei i taua mau taata ra. (Roma 13:1) Manaˈo aˈera ïa vetahi e fifihia paha ta ratou pororaa. Inaha ua pee te mau taeae i taua mau tauiraa ra, ua haamaitai Iehova i ta ratou mau tutavaraa e imi i te feia e paraparau i te reo Quechua.

16 O Kevin hoê matahiapo o te hoê amuiraa reo Quechua, tei haapeapea no tera mau tauiraa. Ua faataa o ˈna: “Ua manaˈo vau, e nafea ïa matou e farerei ai i te mau taata reo Quechua?” Eaha ïa ta Kevin i rave? Te na ô ra o ˈna: “Ua feruri au i te Maseli 3:5. Puta maira te hiˈoraa o Mose. Ua aratai o ˈna i te nunaa Iseraela i rapae ia Aiphiti tae roa i te hoê vahi e au ra e aita e hororaa i mua i to Aiphiti. Tera râ, ua auraro Mose e ua haamaitai Iehova ia ˈna ma te faaora semeio ia ratou.” (Exo. 14:1, 2, 9-11, 21, 22) Ua ineine ïa Kevin i te pee i tera mau tauiraa. Eaha te faahopearaa? Ua parau o ˈna: “Ua maere roa vau i te iteraa mea nafea to Iehova haamaitairaa ia matou. Na mua ˈˈe, mea haere noa matou i roto i te tuhaa fenua, e i te tahi taime hoê aore ra e piti noa taata reo Quechua ta matou e farerei. I teie nei râ, e poro noa matou i roto i te mau tuhaa fenua mea rahi te taata reo Quechua. Mea rahi ïa te aparauraa, te farerei-faahou-raa e te haapiiraa Bibilia tei noaa mai. Mea rahi atoa te taata tei haere mai i te mau putuputuraa.” No reira, ia haere tatou ma te faaroo, e haamaitai noa Iehova ia tatou.

Hoê tane e paraparau i te reo Quechua e paraparau ra i na hoa faaipoipo Ite no Iehova e poro ra. Te faaite ra o ˈna ia raua i te fare o te hoê taata.

Mea rahi te taata o te faaite i te mau taeae ihea ratou e farerei ai i te feia reo Quechua (A hiˈo i te paratarafa 15-16)


17. Eaha ta oe i haapii mai i teie tumu parau?

17 Ua hiˈopoa mai tatou e nafea ia tamau i te haere ma te faaroo i roto e toru tuhaa faufaa. E titauhia râ ia tamau tatou i te na reira i roto i te mau tuhaa atoa o to tatou oraraa, mai te maitiraa i te faaanaanataeraa, te faafaaearaa, te haapiiraa, e e nafea ia aratai i ta tatou mau tamarii. Noa ˈtu eaha te faaotiraa ta tatou e rave, e na reira tatou eiaha noa ia au i ta tatou e ite ra, ia au atoa râ i to tatou auhoaraa e o Iehova, ta ˈna mau aˈoraa, e ta ˈna parau fafau e aupuru o ˈna ia tatou. Ia na reira tatou, e nehenehe ïa tatou e haere “ma te iˈoa o Iehova to tatou Atua e a muri noa ˈtu.”—Mika 4:5.

E NAFEA IA HAERE MA TE FAAROO . . .

  • ia maiti tatou i te ohipa?

  • ia maiti tatou i te hoê hoa faaipoipo?

  • ia fanaˈo tatou i te mau aratairaa a te faanahonahoraa?

HIMENE 156 Ma te faaroo

a Ua tauihia te tahi mau iˈoa.

b I roto i teie paratarafa, e tuahine te faahitihia ra. E tano atoa râ tera mau aˈoraa no te taeae e imi ra i te hoê vahine faaipoipo.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono