A RAVE MAITE I TA OE TAVINIRAA
Ia aravihi atu â i roto i te taviniraa—A faaineine i ta oe iho hiˈoraa no te pûpû i te vea
NO TE AHA E MEA FAUFAA ˈI? E faufaahia oe i te mau hiˈoraa no te pûpû i te vea itehia i roto i te Faaineineraa no te putuputuraa. Eiaha râ e moe, e hiˈoraa noa te reira. E titauhia ia faaohipa i ta oe iho mau parau. Peneiaˈe e hinaaro oe e taui i ta oe e parau. No oe, e mea maitai aˈe paha te tahi atu tumu parau no ta oe tuhaa fenua. No reira, a taio i te vea, a hiˈopoa i te mau hiˈoraa no te pûpû e a mataitai i te video faataahia no te pûpû i te vea. I muri iho, e nehenehe oe e faaohipa i to muri nei mau manaˈo tauturu no te faaineine i ta oe iho hiˈoraa no te pûpû.
NAFEA ÏA?
A feruri na: “Te hinaaro ra anei au e faaohipa hoê o te mau hiˈoraa no te pûpû?”
E
A faaineine i ta oe mau parau matamua. I muri aˈe i te aroharaa i te taata, a faaite poto atu eaha te tumu o to oe tere. (Hiˈoraa: “Tei ǒ nei au no te . . .”)
A feruri e nafea oe e tuu ai i te uiraa e e faaite ai i te irava e i te papai. (Hiˈoraa: No te faaite i te irava, e nehenehe oe e parau: “E itehia te hoê pahonoraa papu maitai i teie uiraa i ǒ nei.”)
AITA
A maiti i te tahi tumu parau o te vea ta oe e au aˈe e o te tano no ta oe tuhaa fenua
A faaoti eaha te uiraa manaˈo ta oe e faaohipa no te huti i te ara-maite-raa o te taata e no te tauaparau ia ˈna ma te ore e faahuru ê atu. (Hiˈoraa: Te mau uiraa e vai ra i te api 2 o te mau vea.)
A maiti i te irava ta oe e taio. (Ia pûpû oe i te A ara mai na!, eita e faufaa ia taio i te tahi irava no te mea ua piahia teie vea no te feia mea iti to ratou ite no nia i te Bibilia aore ra o te ore e tiaturi nei i te haapaoraa.)
A faaineine hoê aore ra piti pereota no te faataa e nafea te taata e faufaahia ˈi i te taioraa o te vea
NOA ˈTU TE PAHONORAA
A faaineine i te uiraa ta oe e tuu no te hoˈi faahou e farerei i te taata
A tapaopao i te reira no te haamanaˈo i ta oe e parau ia hoˈi faahou mai oe