E poro anaˈe i “te taata atoa”
1. E nafea te feia poro aravihi e au ai i te hoê taata rimaî?
1 Mea rahi te mauhaa a te hoê taata rimaî, tei ite eaha te taime e faaohipa ˈi i te reira e e nafea. Ua rau atoa ta tatou ravea no te rave hope i ta tatou ohipa pororaa. Ua faaineinehia e rave rahi buka rairai o te faataa ra e rave rau tumu parau no te tauturu ia tatou ia poro i “te taata atoa.” (Kor. 1, 9:22) Te vai ra te tapura o te tahi mau buka rairai i te api hau o teie Taviniraa i te Basileia, o te faataa ra no vai te reira e e nafea ia pûpû atu.
2. Eaha te taime e pûpû ai i te buka rairai i roto i te pororaa?
2 Taime e pûpû ai i te buka rairai: E faaohipa te hoê taata rimaî i te hoê mauhaa i te taime tano. E pûpû atoa ïa tatou i te hoê buka rairai i te taime tano eiaha noa i te mau avaˈe e pûpûhia ˈi te reira. Ei hiˈoraa, e poro paha tatou i te hoê tuhaa fenua aita te taata e anaanatae roa ra i te Bibilia. Te buka e pûpûhia, o te Bibilia haapii ïa. Mea maitai aˈe paha ia faaite atu i te hoê buka rairai e tano, a atuatu atu ai i te anaanatae o te taata. I muri aˈe, a pûpû atu i te buka Bibilia haapii.
3. No te aha ia ite ai tatou i te faaohipa i ta tatou mau ravea pororaa?
3 Te haapopou ra te Bibilia i te feia mea itoito i roto i ta ratou ohipa. (Mas. 22:29) Aita ˈtu e ohipa faufaa roa ˈˈe i teie mahana maori râ te pororaa moˈa o te evanelia. (Roma 15:16) No te riro ei “rave ohipa aita e haamaraa,” ia ite tatou i te faaohipa i ta tatou mau ravea. E tutava anaˈe ïa i te na reira.—Tim. 2, 2:15.