I teie nei tatou e poro ai!
1. No te aha i teie nei tatou e poro ai?
1 “A mǎtaˈu i te Atua, e faahanahana ˈtu ia ˈna.” I raro aˈe i te aratairaa a te mau melahi, te faaite-haere-hia nei teie poroi i “te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau reo atoa, e te mau nunaa atoa.” No te aha? “Ua tae hoi i te hora faautuaraa na [te Atua] ra.” Te ora nei tatou i teie mahana i “te hora faautuaraa,” o te hope i te haamouraa o teie nei faanahoraa o te mau mea. Mea faufaa roa ïa ia ‘haamori te taata i tei hamani i te raˈi, e te fenua, e te tai, e te mau pape pihaa ra.’ Aita ˈtu e ohipa e ravehia ra i teie mahana e mea faufaa aˈe aore ra e mea ru aˈe i te faaite-haere-raa i “te evanelia e tia i te vairaa ra.” Oia mau, i teie nei tatou e poro ai!—Apo. 14:6, 7.
2. E nafea te mau tavini a Iehova e faaite ai e ua taa ia ratou e e tau ru to tatou?
2 I te roaraa o na matahiti hoê ahuru i mahemo, fatata 12 miria hora ta te mau tavini a Iehova i rave i roto i te pororaa i te Basileia e te faariroraa i te taata ei pǐpǐ. Mea rahi tei rave i te mau tauiraa i roto i to ratou oraraa no te apiti hope atu â i te ootiraa pae varua. (Mat. 9:37, 38) No reira, i te matahiti i mahemo, i te avaˈe hoê, e 850 000 tiahapa feia poro i te faito au noa tei tavini ei pionie. E titauhia ia rave te mau pionie tamau i te faito au noa e 70 hora pororaa i te avaˈe hoê. No te mau pionie tauturu, e 50 ïa hora.
3. Eaha te mau tauiraa e titauhia ia rave pinepine te feia poro no te riro ei pionie?
3 Faanahoraa e rave no te riro ei pionie: No te mea “te poto nei te taime,” te faaitoito nei te mau pionie i te ora noa ma te ohie. (Kor. 1, 7:29, 31) Te imi nei ratou i te mau ravea no te faaherehere i te moni ia iti mai hoi to ratou taime e horoa no te ohipa. Ei hiˈoraa, ua haere vetahi e faaea i roto i te mau fare nainai aˈe. Ua faaore te tahi atu i te mau taoˈa hau. (Mat. 6:19-21) E pinepine, e titauhia ia faaiti mai ratou i ta ratou iho mau ohipa, no te faataa ˈtu â i te taime no te taviniraa e no te haapao atu â i te reira. (Eph. 5:15, 16) Maoti te tuutuu ore, te huru feruriraa haapae, e te tiaturi ia Iehova na roto i te pure, mea rahi te taata poro tei nehenehe e faanaho i te hoê porotarama e tano i to ratou huru tupuraa e no te riro ei pionie.
4. Eaha te mau faanahoraa e au ia faaohipa e nehenehe e tauturu i te faaineine ia outou no te taviniraa pionie?
4 E nehenehe anei outou e riro ei pionie? No te aha e ore ai e ui i te mau pionie manuïa e nafea ratou? A apee ia ratou i roto i te taviniraa e a tamata i to ratou oaoa. A hiˈopoa i te mau tumu parau no nia i te taviniraa pionie i roto i ta tatou mau papai. A haamau i te mau fa e au ia faaohipa a nehenehe atu ai outou e riro ei pionie. Mai te peu e e ohipa te haafifi nei ia outou ia riro ei pionie, a faaite atu ia Iehova e a ani ia ˈna ia tauturu ia outou ia faaruru i te reira.—Mas. 16:3.
5. I roto i teihea mau tuhaa e aravihi atu â ˈi tatou i roto i te taviniraa maoti te taviniraa pionie?
5 Haamaitairaa e oaoa: Maoti te taviniraa pionie e aravihi atu â ˈi tatou i te faaohipa i te Parau a te Atua, a rahi atu ai to tatou oaoa. “E haamaitairaa mau ia nehenehe e tufa maitai i te parau mau o te Parau a te Atua,” ta te hoê tuahine pionie apî ïa i parau. “Mai te peu e e pionie oe, e faaohipa pinepine oe i te Bibilia. I teie nei, ia poro vau i tera uputa i tera uputa, e nehenehe ta ˈu e ite i te mau irava e tano i te taata taitahi.”—Tim. 2, 2:15.
6. Eaha te haapiiraa ta te taviniraa pionie e horoa mai?
6 E “haapiiraa no te oraraa” atoa te taviniraa pionie. E nehenehe te reira e haapii i te feia apî ia faanaho maitai i to ratou taime e ta ratou moni, e ia afaro e to ratou taata-tupu. Mea rahi o te hiˈo nei i te oraraa ma te manaˈo pae varua ˈtu â maoti ïa te taviniraa. (Eph. 4:13) Hau atu â, e pinepine te mau pionie i te ite i te rima o Iehova ia ohipa i roto i to ratou oraraa.—Ohi. 11:21; Phil. 4:11-13.
7. E nafea te taviniraa pionie e tauturu ai ia tatou ia haafatata ˈtu ia Iehova?
7 Peneiaˈe hoê o te mau haamaitairaa rahi roa ˈˈe o te taviniraa pionie, oia ïa e tauturu te reira ia tatou ia haafatata ˈtu ia Iehova. E nehenehe te reira e turu ia tatou i roto i te mau tamataraa. Teie ta te hoê tuahine tei faaruru i te hoê fifi iti rahi i parau: “Ua tauturu mai te taairaa piri ta ˈu i faatupu e o Iehova maoti te taviniraa pionie, ia faaruru i to ˈu mau fifi atoa.” Teie â ta ˈna i parau: “Te oaoa roa nei au i te taviniraa ia Iehova ma te taime taatoa i te roaraa o to ˈu oraraa taata paari. Ua tia ia ˈu ia horoa ia ˈu iho mai ta ˈu i ore i manaˈo noa ˈˈe e e maraa ia ˈu.” (Ohi. 20:35) Ia fanaˈo atoa ïa tatou i te mau haamaitairaa rahi a haa puai ai tatou i roto i te ohipa pororaa faufaa roa!—Mas. 10:22.