Te hinaarohia ra ta oe tauturu
1 “Mauruuru no te mau mea atoa ta outou e rave ra no matou paatoa. E nafea matou ahiri aita outou.” Te haapapu maitai ra tera mau parau i to tatou mauruuru i ta tatou mau matahiapo e tavini tauturu. A tamau noa ˈi te faanahonahoraa a te Atua i te parare, te hinaaro-noa-hia ra te mau tane feruriraa paari no te tavini i roto i na fatata 100 000 amuiraa na te ao nei. Mai te peu e e taeae bapetizohia oe, te hinaarohia ra ta oe tauturu.
2 ‘A hinaaro uˈana’: E nafea oe e nehenehe ai e hinaaro uˈana i te mau hopoia hau i roto i te taviniraa? (Tim. 1, 3:1) Na roto ïa i te faaiteraa i te hoê hiˈoraa maitai i roto i te mau tuhaa atoa o to oe oraraa. (Tim. 1, 4:12; Tito 2:6-8; Pet. 1, 5:3) A apiti maite i te pororaa, e a faaitoito i te tahi atu ia na reira atoa. (Tim. 2, 4:5) A anaanatae atu ma te aau haavare ore i te maitai o te mau hoa faaroo. (Roma 12:13) A riro ei piahi maitai o te Parau a te Atua, e a faahotu i te “aravihi i te haapii.” (Tito 1:9, MN; Tim. 1, 4:13) A haapao maite i te mau hopoia i horoahia ˈtu ia oe na te mau matahiapo. (Tim. 1, 3:10) Mai te peu e e upoo utuafare oe, a ‘aˈo maitai i to oe utuafare, ma te tura.’—Tim. 1, 3:4, 5, 12.
3 E titau te amoraa i te hoê hopoia faataahia i te rave-puai-raa i te ohipa e i te hoê huru feruriraa haapae ia ˈna iho. (Tim. 1, 5:17) No reira, ia hinaaro uˈana oe, a tuu i te tapao i nia i te taviniraa ia vetahi ê ma te haehaa. (Mat. 20:25-28; Ioa. 13:3-5, 12-17) A feruriruri i te huru feruriraa o Timoteo, e a tutava i te pee i to ˈna hiˈoraa. (Phil. 2:20-22) Mai ia ˈna atoa, ia itehia oe no to oe haerea maitai. (Ohi. 16:1, 2) A atuatu ai oe i te mau huru maitatai pae varua e hinaarohia no te amo i te mau hopoia hau e a faaohipa ˈi oe i te mau aˈoraa atoa no te haamaitai ia oe o ta oe e fanaˈo ra, e “ite te taata atoa i te tupuraa o to oe ite.”—Tim. 1, 4:15.
4 E te mau metua, a haapii i ta outou mau tamarii i te tauturu: E nehenehe te mau tamarii e haamata i te haapii i te tauturu mai to ratou iho â apîraa. A haapii ia ratou i te faaroo i te mau putuputuraa, i te poro e i te faaite i te haerea maitai i te Piha a te Basileia e i te fare haapiiraa. A haamataro ia ratou i te tavini ia vetahi ê, te raveraa i te mau ohipa mai te apitiraa i te tamâraa i te Piha a te Basileia, te tautururaa i te feia ruhiruhia, e te vai ra ˈtu â. A vaiiho ia ratou ia ite i te oaoa o te horoaraa. (Ohi. 20:35) E nehenehe taua haapiiraa ra e faaineine ia ratou ia riro mai ei mau pionie, tavini tauturu, e matahiapo no ananahi.