Tahoêhia ia Iehova e ta ˈna Tamaiti i roto i te oaoa
E tupu te oroa faufaa roa ˈˈe o te matahiti i te 28 no Mati
1 Na roto i te faatupuraa i te Amuraa maa ahiahi a te Fatu i te 28 no Mati 2002 i muri aˈe i te toparaa mahana, e faaite tatou i to tatou auhoêraa e te Atua ra o Iehova e o Iesu Mesia i roto i te oaoa. I tera taime taa ê roa, e fanaˈo te toea o te mau Kerisetiano faatavaihia i te “auraa” taa ê e te tahi atu feia aiˈa o te Basileia, e te Metua e ta ˈna Tamaiti. (Ioa. 1, 1:3; Eph. 1:11, 12) E feruriruri te mau mirioni “mamoe ê atu” i ta ratou fanaˈoraa taa ê faahiahia e tahoê atu ia Iehova e ta ˈna Tamaiti, ei hoê â aau e hoê â feruriraa to ratou a rave ai ratou i ta te Atua ohipa.—Ioa. 10:16.
2 E haa amui anaˈe ma te tahoê roa: Mea tahoê noa Iehova e o Iesu i roto i te oaoa. Hou te taata a poietehia ˈi, mea piri roa to raua taairaa ehia maororaa. (Mika 5:2) Ua tupu te hoê taairaa here i rotopu ia raua. Ei paari faaauhia i te hoê taata, ua nehenehe teie Tamaiti matahiapo i roto i to ˈna oraraa hou a riro ai ei taata e parau e: ‘[Ua riro vau tei here-taa-ê-hia e Iehova] i te mau mahana atoa ra, i te oaoa-tamau-maite-raa i mua i tana aro.’ (Mas. 8:30; MN) Ua ohipa roa to ˈna parahiraa i pihai i te Tumu o te here i tera rahiraa matahiti, i nia i te Tamaiti a te Atua!—Ioa. 1, 4:8.
3 No te mea e e hinaaro te huitaata i te taraehara, ua faaoti Iehova e horoa mai i te hoo na roto i te tusia a ta ˈna Tamaiti fanau tahi, o te here taa ê ra i te taata, a pûpû mai ai i te tiaturiraa hoê roa. (Mas. 8:30) No te mea e mea hoê Iehova e ta ˈna Tamaiti i roto i te hoê â opuaraa, e tahoê noa ˈtu ïa tatou ia raua e te tahi i te tahi maoti te here puai, a rave ai i to te Atua hinaaro ma te oaoa.
4 E faaite anaˈe i to tatou mauruuru hohonu: Ia tae tatou i te Oroa haamanaˈoraa e ia faaroo maitai tatou e ma te faatura, e nehenehe tatou e faaite i to tatou mauruuru mau no te here o Iehova e no te tusia a ta ˈna Tamaiti no tatou. E haamataratarahia te hiˈoraa î i te here o Iesu, to ˈna haapao maitai e tae roa ˈtu i te pohe no te horoa mai i te hoo, e ta ˈna faatereraa ei Arii o te Basileia ta te Atua i haamau, e te mau haamaitairaa ta tera Basileia e hopoi mai na te huitaata. E haamanaˈo-atoa-hia mai te faufaaraa ia faaite tamau i to tatou faaroo, na roto i te ohiparaa ma te itoito rahi ia au i to Iehova hinaaro ei ‘feia rave ohipa i roto i te parau mau.’—Ioa. 3, 8; Iak. 2:17.
5 E tauturu anaˈe ia vetahi ê ia tae atoa mai: E tia i te tino matahiapo ia tutava taa ê i te faaitoito i te mau Ite atoa aita e poro faahou ra o te tuhaa fenua, ia haere mai i te Oroa haamanaˈoraa i te poheraa o te Mesia. (Mat. 18:12, 13) A papai i te hoê tapura iˈoa o te mau taeae e tuahine e farerei ia titau-manihini-roa-hia ratou paatoa.
6 Te vai ra ˈtu â anei o te nehenehe e haere mai i te Oroa haamanaˈoraa? E tauturu roa ˈtu tatou i te faaara i to ratou mauruuru no teie oroa. E titau manihini tatou ia ratou ma te mahanahana e e manava tatou ia ratou. E faaitoito roa anaˈe i te titau manihini i te feia atoa e haapii ra i te Bibilia e o tatou e te tahi atu mau taata e anaanatae ra, tae noa ˈtu i te mau melo utuafare e te feia ta tatou i matau, i teie oroa faufaa roa ˈˈe o te matahiti. Te vai noa ra te mau haamaitairaa o te hoo no te feia atoa e haapii i ‘te maitai rahi o te ite i te Mesia ra ia Iesu.’ (Phil. 3:8) E noaa mai i te feia e faatupu i te faaroo i te tusia a te Mesia te tiaturiraa papu o te ora mure ore.—Ioa. 3:16.
7 Eiaha roa ˈtu tatou e haafaufaa ore i te ohiparaa a te Oroa haamanaˈoraa i nia i te feia haavare ore. A piti matahiti aˈenei, i te fenua Papua, 11 taata e anaanatae ra tei tere na nia i te hoê poti nainai 17 hora i te maoro na roto i te miti mata are, ia tae ratou i te oroa. No te aha? Ua parau ratou e: “Ua hinaaro matou e faatupu i te Oroa haamanaˈoraa i te Mesia e te feia e haamori ra ia Iehova; ua hoona mau â te tere.” E feruri anaˈe i te itoito rahi o teie mau taata e to ratou mauruuru no te tahoêraa ˈtu ia Iehova, ta ˈna Tamaiti, e te huitaeae Kerisetiano, i roto i te oaoa!
8 E pûpû anaˈe i te hoê haapiiraa bibilia i te feia atoa e anaanatae ra. E faaitoito anaˈe ia ratou ia haere tamau i te mau putuputuraa a te amuiraa e ia faaite i te mau parau mau ta ratou e haapii ra ia vetahi ê. E tauturu anaˈe ia ratou ia ‘haere na te maramarama’ e ia ‘faaau atu i te parau mau’ na roto i te faaohiparaa i te mau faaueraa tumu bibilia i roto i to ratou oraraa. (Ioa. 1, 1:6, 7) E tauturu anaˈe ia ratou ia faatupu i te mau taairaa piri e o Iehova e ia poihere noa i te fanaˈoraa taa ê e rave i to ˈna hinaaro i roto i te auhoêraa.
9 Auê ïa fanaˈoraa taa ê te tahoêraa ma te oaoa e “ma te varua hoê, e ma te aau hoê, i te faaitoito-atoa-raa i te parau ra i te evanelia nei”! (Phil. 1:27, 28) E tiai anaˈe ïa i te amui atu i to tatou mau hoa Kerisetiano i te Oroa haamanaˈoraa i te 28 no Mati, ma te mauruuru noa ia Iehova e i ta ˈna Tamaiti!—Luka 22:19.