“Eaha vau e ite ai, ahiri e taata te faaite mai ia ˈu ra?”
1 I to te poro evanelia ra o Philipa uiraa ˈtu i te eunuka Etiopia e te taa ra anei ia ˈna ta ˈna e taio ra i roto i te Parau a te Atua, ua pahono aˈera taua taata ra e: “Eaha vau e ite ai, ahiri e taata te faaite mai ia ˈu ra?” Ma te oaoa, ua tauturu Philipa ia ˈna ia taa i te parau apî maitai no nia ia Iesu, bapetizo-oioi-hia ˈtura te eunuka Etiopia. (Ohi. 8:26-38) Te auraro ra Philipa i te faaueraa a te Mesia ‘e faariro i te mau fenua atoa ei pîpî, e bapetizo e e haapii atu ai ia ratou.’—Mat. 28:19, 20.
2 Mai ia Philipa, e tia ia tatou ia auraro i te faaueraa e faariro i te taata ei pîpî. Teie râ, e mea varavara te taata o te haapii ra i te Bibilia e o tatou i te haere oioi i mua mai te eunuka Etiopia. Ua ite maitai taua taata ra, te hoê peroseluto ati Iuda, i te mau Papai e e mafatu farii maitai to ˈna; hoê noa mea e toe ra ia ˈna, te fariiraa ia Iesu mai te Mesia i tǎpǔhia. E ere i te mea ohie ia aratai i te mau taata o te haapii ra e o tatou ia pûpû ia ratou no te Atua e ia bapetizohia; aita to te tahi mau taata e ite no nia i te Bibilia, ua haapii vetahi i te mau haapiiraa faaroo hape, mea rahi to vetahi atu â mau fifi. Maoti te aha e manuïa ˈi tatou?
3 E ite maite anaˈe i te mau hinaaro pae varua o te taata haapii: Te faahiti ra te api hau o Te taviniraa o te Basileia no Atete 1998 i te taime e horoa no te haapii i te buka rairai ra Titau e te buka ra Te ite. Te horoa ra oia i teie faaueraa: “E tia ia tatou ia faaoti i te tere o te haapiiraa ia au i te huru tupuraa e te aravihi o te taata ta tatou e haapii ra. . . . Eita tatou e hinaaro e haapae i te maramarama maitai o te taata haapii no te haavitiviti. E hinaaro te taata atoa e haapii ra e patu i to ˈna faaroo apî i te Parau a te Atua i nia i te hoê niu papu.” E haerea paari ïa eiaha e na niania noa i te buka ra Te ite ma te onoono e faaoti i te reira i roto e ono avaˈe. I te tahi mau taime, e titauhia hau atu i te ono avaˈe no te tauturu i te hoê taata ia haere i mua e tae atu ai i te bapetizoraa. A haapii ai tatou i tera e tera hebedoma, e rave anaˈe i te taime e hinaarohia no te tauturu i te taata haapii ia taa e ia farii i ta ˈna e haapii ra i roto i te Parau a te Atua. I roto i te tahi atu mau tupuraa, e titauhia e piti aore ra e toru hebedoma no te hiˈopoa i te hoê anaˈe pene o te buka ra Te ite. E nehenehe ïa e taio e e faataa e rave rahi irava i faahitihia.—Roma 12:2.
4 E ia ite tatou e, ia hope te buka ra Te ite, e tia i te taata haapii ia haamaitai i to ˈna ite i te parau mau aore ra aita oia e anaanatae maitai ra i te tia i te pae o te reira e i te pûpû i to ˈna ora no te Atua? (Kor. 1, 14:20) Eaha ˈtu â ta tatou e rave no te aratai ia ˈna i nia i te eˈa e tae atu i te ora?—Mat. 7:14.
5 E haamâha anaˈe i te mau hinaaro pae varua o te taata haapii: Mai te peu e te haere mau ra te hoê taata i mua, noa ˈtu e mea mǎrû, e mai te peu e mea au na ˈna i ta ˈna e haapii ra, e haapii anaˈe i te piti o te buka ia oti te buka rairai ra Titau e te buka ra Te ite. Eita te reira e titau-noa-hia, mai te peu râ e na reira tatou, e haapii anaˈe ïa i muri iho i te buka ra Paix véritable, Tahoêhia i roto i te haamoriraa, aore ra Parau a te Atua. Noa ˈtu e aita faahou ta te amuiraa, te vai ra ta te rahiraa o te feia poro taua mau buka ra. Te vai faahou ra te reira i te amaa no Tahiti. I roto i te mau tupuraa atoa, e haapii-na-mua-hia te buka rairai ra Titau e te buka ra Te ite. Mai te peu e e tamau-noa-hia te hoê haapiiraa, e taiohia e e tabulahia te reira, oia atoa te mau hoˈi-faahou-raa e farerei e te taime i horoahia, noa ˈtu e e bapetizohia te taata haapii hou a hope ai te piti o te buka.
6 Te auraa anei e e tia i te feia tei bapetizohia aita i maoro aˈenei, tei haapii râ i te hoê anaˈe buka, ia haapii faahou i te piti o te buka? Eita paha ïa. Teie râ, aita paha ratou e ohipa faahou ra aore ra aita i haere i mua i roto i te parau mau, e te hinaaro ra paha ratou i te hoê tauturu no ratou iho no te faaohipa maitai aˈe i te parau mau i roto i to ratou oraraa. E anihia te manaˈo o te tiaau no te taviniraa hou a haapii-faahou-hia ˈi te hoê taata poro bapetizohia. Area râ, mai te peu e ua matau tatou i te hoê taata o tei haapii i te buka ra Te ite i mutaa iho, e aita râ i haere i mua e ia pûpû roa ˈtu ia ˈna e ia bapetizo-roa-hia, e opua paha tatou e ui ia ˈna e e hinaaro anei oia e haapii faahou i te Bibilia.
7 O te hoê ravea te reira e faaite ai i te here Kerisetiano i te anaanatae-roa-raa ˈtu i te taata taitahi o ta tatou e haapii. Ta tatou fa, o te tautururaa ïa i te taata haapii ia faahohonu i te parau mau e vai ra i roto i te Parau a te Atua. E nehenehe atu ai oia e tia i te pae o te parau mau ma te ite mau, e pûpû i to ˈna ora no Iehova e e faataipe i taua euhe ra na roto i te bapetizoraa pape.—Sal. 40:8; Eph. 3:17-19.
8 Te haamanaˈo ra anei outou i tei tupu i nia i te eunuka Etiopia i muri aˈe i to ˈna bapetizoraa? “E haere atura oia i to ˈna haerea ma te oaoa” i te riroraa ei pîpî apî a Iesu Mesia. (Ohi. 8:39, 40) Ia itea ia tatou, oia atoa i te taata ta tatou e aratai ra i nia i te eˈa o te parau mau, te hoê oaoa mau ia tavini i te Atua ra o Iehova, i teie nei e a muri noa ˈtu!