Ia au roa tatou i te horoa i te hoê faaiteraa taatoa
1 Mea au na tatou pauroa e rave i te mau mea ta tatou i ite maitai i te rave. Ia au i te Mareko 7:37, ua parau na te mau nahoa taata no Iesu e: “E mea tia roa te mau mea atoa ta ˈna e rave nei.” Eita ïa e maerehia e ua au roa o Iesu i te rave i te hinaaro o Iehova! (Hiˈo Salamo 40:8.) Ia feruri tatou i te mau manaˈo tauturu e horoahia ra i muri nei, e oaoa atoa tatou i te auraroraa i te faaueraa a Iesu, oia hoi te pororaa i te mau taata e te horoaraa ˈtu i te hoê faaiteraa taatoa. (Ohi. 10:42) I teie avaˈe Tenuare, e pûpû tatou i te hoê buka 192 api i neneihia na mua ˈˈe i te matahiti 1985, mai te peu e te vai ra ta te amuiraa, aore ra i te buka ra Ora e a muri noa ˈtu. Nafea tatou ia horoa i te hoê faaiteraa taatoa e teie mau buka?
2 No te mea e te tapitapi nei e rave rahi mau taata no to ratou oraora-maitai-raa, e nehenehe tatou e parau atu e:
◼ “Noa ˈtu te mau haereraa i mua faufaa roa i ravehia e te toroa rapaauraa, te roo-noa-hia nei â te taata i te maˈi. I to oe manaˈoraa, nafea ia faataa i te reira? [A faaroo i te pahonoraa.] Ua parau o Iesu Mesia e e riro te mau maˈi pee ei tapao no te mau mahana hopea. (Luka 21:11) Tera râ, te faahiti atoa ra te Bibilia i te parau no te hoê tau e ore roa ˈi te maˈi. [A taio i te Isaia 33:24.] A hiˈo na i te mau tumu e tiaturi ai tatou i teie haapiiraa tumu a te Bibilia, e horoahia ra i roto i teie nei buka.” A faahiti i te tahi mau manaˈo e tano i roto i te buka o ta tatou e faaite ra, e i muri iho, a pûpû atu na te taata.
3 Ia poro tatou i te taime faanaho-ore-hia na pihai iho i te mau fare toa, e nehenehe tatou e aroha i te tahi taata e e ani atu e:
◼ “Mea moni roa te oraraa i teie nei tau e mea fifi atoa ia aufau i te mau tarahu, e ere anei? [A faaroo i te pahonoraa.] I to oe manaˈoraa, e fanaˈo anei tatou i te hoê mahana i te hoê oraraa papu mau i te pae materia?” A faaroo i te pahonoraa. I muri iho, a faahiti i te hoê irava Bibilia e tano i roto i te buka o ta tatou e faaite ra. A parau atu i muri iho e: “Te faataa ra teie nei buka e mea nafea te Atua, na roto i to ˈna Basileia, ia faatitiaifaro i te mau fifi e faateimaha rahi nei i te oraraa i teie mahana.” A pûpû atu i te buka. I muri iho, e nehenehe tatou e parau atu e ua au roa tatou i te aparauraa, e e ani atu e: “E nehenehe anei tâua e faahohonu atu â i teie tauaparauraa i te tahi atu mahana?” Ia na reira outou, e noaa mai paha te numera niuniu aore ra te vahi nohoraa o te taata.
4 Mai te peu e e pûpû tatou i te buka ra “Ora e a muri noa ˈtu,” e nehenehe paha tatou e tamata i teie omuaraa parau no nia i te hau na te ao nei:
◼ “I to oe manaˈoraa, no te aha e mea fifi roa ia haamau i te hau na te ao nei? [A faaroo i te pahonoraa, e a faaite atu i te hohoˈa i te mau api 20-21.] Te faaite ra teie nei hohoˈa i te hoê ohipa ta te Bibilia e faatia ra i roto i te Apokalupo. [A taio i te Apokalupo 12:7-9, 12 i roto i te par. 17. I muri iho, a taio i te tatararaa i raro i te hohoˈa.] Ua hurihia ïa te Diabolo i nia i te fenua nei, e hoê o te mau faahopearaa o teie nei ohipa, oia ïa aita e hau faahou i roto i te ao nei. Te pahono ra teie buka i te mau uiraa faufaa roa e rave rahi. E oaoa roa vau i te vaiiho mai i teie buka na oe mai te peu e e hinaaro oe e taio.”—No te tahi atu mau huru pûpûraa aravihi o te buka ra Ora e a muri noa ˈtu, a hiˈo i te api hopea o te mau Taviniraa o te Basileia no Setepa e Febuare 1995, no Setepa 1994, no Setepa 1993 e no Atete 1992.
5 Ia hoˈi tatou e hiˈo i te feia i anaanatae mai, e nehenehe tatou e tamata i te haamata i te hoê haapiiraa Bibilia ia au i teie omuaraa parau:
◼ “I to tâua tauaparauraa i te taime i mairi aˈenei, ua faahiti mai oe i te hoê manaˈo anaanatae roa. [A faahiti i te hoê manaˈo i horoahia mai e te taata.] Ua feruri au i ta oe parau, e te hinaaro nei au e faaite ia oe i te mea tei itehia mai ia ˈu na roto i te tahi mau maimiraa. [A tuatapapa e te taata i te hoê irava Bibilia e tano.] Te pûpû nei matou i te hoê haapiiraa Bibilia tamoni ore, o tei tauturu ê na i te mau mirioni taata ia faahohonu i te mau haapiiraa tumu a te Bibilia i roto i te hoê area taime poto noa. E nehenehe teie tuatapaparaa i te Bibilia e tauturu ia oe ia tiaturi e e tupu mau iho â te mau parau tǎpǔ a te Atua.” A faahiti i te tahi mau uiraa e pahonohia i roto i te haapiiraa. Mai te peu e eita te taata e farii i teie haapiiraa, a faataa ˈtu e te pûpû atoa nei tatou i te hoê haapiiraa haapotohia taa ê, e ani-noa-hia 15 minuti i te hebedoma i roto 16 hebedoma. A faaite i te vea iti ra Titau, a huri i te haapiiraa 1 e a ani i te taata e e nehenehe anei outou e faataa ˈtu e nafea teie haapiiraa e ravehia ˈi.
6 Mai te peu e e rave tatou i ta tatou ohipa ma te aravihi, e oaoa ïa tatou. ‘Ia ara noa tatou’ i te horoa i te hoê faaiteraa taatoa, e ia au roa tatou i te rave maitai i te mau tuhaa atoa o te taviniraa.—Tim. 1, 4:16.