E pûpû anaˈe i te hoê taviniraa moˈa i te rui e te ao
1 Te fanaˈo nei tatou i te hoê haamaitairaa taa ê roa: te riroraa mai ei Ite no Iehova. Tei roto tatou i te hoê faanahonahoraa taata poro evanelia ati aˈe te ao nei, ta Iehova e faaohipa ra no te faatupu i te ohipa rahi roa ˈˈe i ravehia aˈenei oia hoi te pororaa i te Basileia. (Mar. 13:10) I te mea hoi te ora nei tatou i te tau hopea, te rohi ra anei tatou i roto i taua ohipa ra i roto i te faito rahi roa ˈˈe e maraa ia tatou?
2 Aita tatou i ite e ehia rahiraa taata e farii i ta tatou pororaa. Te haapapu maira Iehova e e “feia rahi roa” ïa, e itehia to ˈna mau melo na roto i te “taviniraa moˈa [MN]” ta ratou e pûpû “i te rui e te ao.” (Apo. 7:9, 15) Teie na hau atu i te pae mirioni Ite e ohipa ra i teie nei i roto i te taviniraa i te Atua, e ere ratou i te feia faaroo noa o te faaite ra i te tahi noa anaanatae, e ere atoa i te feia o te haere noa ra i te mau putuputuraa. E mau taata râ o te rave ra i te ohipa, o te poro ra i te parau apî maitai ati aˈe te ao nei.
3 E mau taime to tatou i te mau mahana atoa no te arue ia Iehova, na roto anei i te pororaa i faanahohia aore ra i ore i faanahohia. A feruri na i te aanoraa o te faaiteraa e nehenehe e horoahia ahiri e rave tatou tataitahi i te faaotiraa e paraparau no nia i te parau mau i te hoê noa ˈˈe taata i te mahana. E tia i to tatou mauruuru no Iehova ia turai ia tatou ia paraparau no nia ia ˈna ma te aau tae.—Sal. 92:1, 2.
4 E tauturu anaˈe ia vetahi ê ia pûpû i te hoê taviniraa moˈa: Te tamau noa ra Iehova i te haamaitai ia tatou na roto i te horoaraa mai i te maraaraa. (Hag. 2:7) I Polinesia nei, i te matahiti taviniraa i mairi aˈenei, ua faaterehia i roto i te faito au noa e 1 923 haapiiraa bibilia i te avaˈe. Ia haapii anaˈe tatou e te mau taata, ta tatou fa, o te tautururaa ïa ia ratou ia riro ei mau pǐpǐ na Iesu Mesia. (Mat. 28:19, 20) E rave rahi i rotopu ia ratou tei haere aˈena i mua e te haere tamau nei i te mau putuputuraa. Ua haamata ratou i te paraparau e te mau taata ta ratou i matau no nia i “te [mau ohipa, MN] taa ê a te Atua” o ta ratou i haapii. (Ohi. 2:11) E nehenehe anei ta tatou e titau manihini ia ratou i teie nei ia apiti mai i roto i te taviniraa i mua i te taata?
5 I te avaˈe eperera, e rave tatou i te tutavaraa taa ê no te ani i te feia haapii o te faaî ra i te mau titauraa, ia apiti mai ia tatou i roto i te pororaa. Ua faaite mai anei te taata o ta tatou e haapii ra i teie hinaaro? Mai te peu e e, te faaî ra anei o ˈna i te mau titauraa no roto i te mau Papai? (A hiˈo te buka ra Notre ministère, mau api 98-100.) Ia hinaaro anaˈe te taata haapii e poro, a faaite atu i to ˈna hinaaro i te tiaau-peretiteni, o te rave ïa i te mau faanahoraa e ia hiˈopoa e piti matahiapo i te reira. Mai te peu e te faaî ra o ˈna i te mau titauraa no te riro mai ei taata poro bapetizo-ore-hia, a ani atu i te taata haapii ia haere mai na muri iho ia outou i roto i te pororaa. E ara iho â râ te tiaau no te taviniraa e te mau taeae aratai i te haapiiraa buka, ia tauturu i te feia o te nehenehe e faaî i te mau titauraa no te haamata i te poro i te avaˈe eperera.
6 E mea maitai no te mau metua ia hiˈopoa, mai te peu e e nehenehe ta ratou mau tamarii e riro ei feia poro bapetizo-ore-hia. (Sal. 148:12, 13) Mai te peu e te hinaaro ra ta outou tamarii e paraparau i roto i te taviniraa o te Basileia e e haerea maitai to ˈna, e nehenehe outou e faaite atu i te hoê matahiapo o te tomite no te taviniraa. I muri aˈe i to raua tauaparauraa e o outou e te tamarii, e faaoti ïa e piti matahiapo e e nehenehe anei o ˈna e riro ei taata poro. E mea oaoa iho â râ ia arue atoa te mau tamarii na pihai iho ia tatou!
7 E tia ia tatou ia pûpû atu i te hoê taviniraa moˈa ia Iehova anaˈe. (Luka 4:8) E haafaufaa anaˈe ïa i te haamaitairaa faahiahia roa e vai ra ia tatou no te arue “rahi” ia ˈna!—Sal. 109:30; 113:3.