Eaha te tauturu mai ia vauvau maitai i te parau mau?
I TE hoê mahana, ua haere te hoê tia hiˈopoa teata a te hoê vea e mataitai i te tahi hautiraa. Aita oia i au roa ˈtu e i muri aˈe, ua papai oia e: “Mai te peu e te hinaaro ra outou i te mea haapaoraa ore, a haere ïa e mataitai i tera hautiraa.” I muri aˈe, ua pia te feia haapao i te hautiraa i te hoê faatianianiraa tei faahiti i te tahi mau parau a te tia hiˈopoa teata. Te na ô ra e: “A haere ïa e mataitai i tera hautiraa”! Ua faahiti maitai te faatianianiraa i te mau parau a te tia hiˈopoa teata, aita râ te mau parau tapiri i haapaohia e ua faahape-roa-hia to ˈna manaˈo.
Te faaite ra taua hiˈoraa ra e mea faufaa iho â te mau parau tapiri o te hoê parau. Ia ore te reira e haapaohia, e nehenehe te auraa e taui roa, mai ia Satani i taviri i te auraa o te Papai i to ˈna tamataraa ia Iesu. (Mataio 4:1-11) I te tahi aˈe pae, ia haapao tatou i te mau parau tapiri o te hoê parau, e taa maitai aˈe ia tatou to ˈna auraa. No reira, ia faahohonu tatou i te hoê irava bibilia, e haerea paari noa iho â ia hiˈo i te mau irava tapiri e ia taa maitai aˈe ia tatou eaha ta te taata papai e parau ra.
Ia vauvau maitai atu
Te faataa ra te hoê titionare i te mau parau tapiri mai te mau tuhaa o te hoê parau papaihia aore ra faahitihia na mua ˈˈe aore ra i muri aˈe i te hoê taˈo aore ra te hoê parau taa maitai, e pinepine o te taui i to ˈna auraa aore ra i to ˈna faahopearaa. E riro atoa te mau parau tapiri ei huru tupuraa i taaihia i te hoê ohipa, te hoê huru tupuraa taa maitai, e te vai ra ˈtu â. No te auraa hopea nei, te hoê parau huriaro no “parau tapiri,” e “tupuraa” ïa. Mea faufaa roa ïa ia hiˈopoa i te mau irava tapiri no ta te aposetolo Paulo i papai ia Timoteo: “E faaitoito ia vai maite â oe i mua i te aro o te Atua ma te itehia mai, ei rave ohipa aita e haamaraa, e te tia hoi i te [vauvau maitai] i te parau mau ra.” (Timoteo 2, 2:15; MN) No te vauvau maitai i te Parau a te Atua, mea titauhia ia taa maitai atu e ia faataa ˈtu ma te haavare ore e te tano ia vetahi ê. E turai te faatura ia Iehova, te Tumu o te Bibilia, ia tatou ia tutava i te na reira, e e tauturu faufaa ia hiˈopoa i te mau irava tapiri.
Te tupuraa o te Timoteo Piti
E faahohonu anaˈe na, ei hiˈoraa, i te rata bibilia ra Timoteo Piti.a No te haamata i ta tatou faahohonuraa, e nehenehe tatou e ui eaha te tupuraa o te rata. Na vai i papai i te Timoteo Piti? Afea? I roto i teihea tupuraa? E nehenehe tatou e ui i muri iho, Eaha te huru tupuraa o te “Timoteo” te iˈoa o te rata? No te aha oia i hinaaro ai i te haamaramaramaraa i roto i te rata? E tauturu te mau pahonoraa i teie na uiraa ia tatou ia haafaufaa ˈtu â i te rata e ia ite e nafea tatou e faufaahia ˈi i te reira i teie mahana.
Ia au i te mau irava matamua o te Timoteo Piti, e rata teie ta te aposetolo Paulo i papai ia Timoteo. Te faaite ra te tahi atu mau irava e i to Paulo papairaa ˈtu, tei roto oia i te fare tapearaa no te parau apî maitai. No te mea e mea rahi tei faarue ia ˈna, ua manaˈo Paulo e ua fatata oia i te pohe. (Timoteo 2, 1:15, 16; 2:8-10; 4:6-8) No reira, ua papai paha oia i te rata i te piti o to ˈna tapearaahia i Roma, peneiaˈe i te area matahiti 65 T.T. E au ra e i muri rii noa ˈˈe to Néron faautuaraa ia ˈna i te utua pohe.
Tera ïa te tupuraa o te Timoteo Piti. A tapao na râ e aita Paulo i papai ia Timoteo no te autâ no to ˈna iho mau fifi. Ua faaara maori oia no nia i te mau taime fifi e tiai maira ia Timoteo e ua faaitoito i to ˈna hoa ia ape i te mau marei, ia “itoito” noa, e ia faaite i ta Paulo mau faaararaa ia vetahi ê. E ineine maitai ïa vetahi ê i te tauturu i te tahi atu. (Timoteo 2, 2:1-7) Auê ïa hiˈoraa maitai roa e e haapao ia vetahi ê ma te miimii ore i te mau taime fifi atoa! E auê ïa aˈoraa maitai no tatou i teie mahana!
E parau Paulo ia Timoteo e e “tamaiti here.” (Timoteo 2, 1:2) E faahiti pinepine te mau Papai Heleni Kerisetiano i te taata apî ei hoa haapao maitai no Paulo. (Ohipa 16:1-5; Roma 16:21; Korinetia 1, 4:17) I to Paulo papairaa i teie rata ia ˈna, e au ra e e 30 e tiahapa matahiti to Timoteo—mea apî noâ oia. (Timoteo 1, 4:12) E roo maitai aˈena râ to ˈna ei taata haapao maitai, ‘tei haapao ia Paulo’ peneiaˈe 14 matahiti i te maoro. (Philipi 2:19-22) Noa ˈtu to Timoteo apî, ua horoa ˈtu Paulo i te hopoia e aˈo i te tahi atu mau matahiapo ‘eiaha e mârô i te parau,’ ia haapao maite râ i te mau mea faufaa, mai te faaroo e te faaoromai. (Timoteo 2, 2:14) Ua tia atoa ia Timoteo ia nomino i te mau tiaau e te mau tavini tauturu i roto i te amuiraa. (Timoteo 1, 5:22) Teie râ, te taiâ rii ra paha oia ia faaohipa i to ˈna mana.—Timoteo 2, 1:6, 7.
Ua faaû te matahiapo apî i te tahi mau fifi iti rahi. Oia hoi, ‘te faatiopa roa ra’ e piti taata, o Humenaio raua o Phileto “i te faaroo o te tahi pae,” ma te haapii e “ua oti te tia-faahou-raa.” (Timoteo 2, 2:17, 18) E au ra e te tiaturi ra raua e e tia-faahou-raa pae varua anaˈe tei tupu aˈena no te mau Kerisetiano. Peneiaˈe aita raua i haapao i te mau irava tapiri o te parau a Paulo, oia hoi i pohe na te mau Kerisetiano i ta ratou mau hara, ua faaorahia mai râ ratou maoti te varua o te Atua. (Ephesia 2:1-6) Ua faaara Paulo e e rahi mai taua mana apotata ra. Ua papai oia e: ‘Te vai atura te tau e ore ai ratou e farii i te parau [ora], e fariu ê hoi to ratou tariˈa i te parau mau, a opai tia ˈtu ai i te fabula.’ (Timoteo 2, 4:3, 4; MN) Ia au i ta Paulo faaararaa i horoa-oioi-hia, mea ru ia faaroo maite Timoteo i te aˈoraa a te aposetolo.
Te faufaaraa o te Timoteo Piti i teie tau
Ia au i tei parauhia aˈenei, te ite ra tatou e ua papai Paulo i te Timoteo Piti no teie mau tumu: (1) Ua ite oia e ua fatata oia i te pohe, e ua imi oia i te faaineine e i te turu ia Timoteo no te taime e moe ai oia. (2) Ua hinaaro oia e faaineine ia Timoteo no te paruru i te mau amuiraa ta ˈna e tiaau ra i te ohipa apotata e i te tahi atu mau mana iino. (3) Ua hinaaro oia e faaitoito ia Timoteo ia haa noa i roto i te taviniraa a Iehova e ia tiaturi i te ite mau o te Papai faauruahia no te patoi i te mau haapiiraa hape.
Ia taa ia tatou teie tupuraa, e riro ïa te Timoteo Piti ei mea faufaa ˈtu â no tatou. I teie mahana atoa, te vai ra te mau apotata mai ia Humenaio raua Phileto e paturu ra i to ratou iho mau manaˈo e e hinaaro ratou e faatiopa roa i to tatou faaroo. Hau atu â, te ora nei tatou i “te mau taime ati rahi faaruru atâ” ta Paulo i tohu. Mea rahi tei ite i te tanoraa o ta Paulo faaararaa: “Te feia atoa e opua e haapao i te paieti ei roto â i te Mesia ra ia Iesu, e hamani-ino-atoa-hia ïa.” (Timoteo 2, 3:1, 12; MN) E nafea tatou e mau papu ai? Mai ia Timoteo, mea hinaarohia ia faaroo maite tatou i te aˈoraa a te feia ehia matahiti to ratou taviniraa ia Iehova. E mea na roto i te haapiiraa ia tatou iho, te pure, e te amuimuiraa Kerisetiano e noaa mai ai te “itoito” maoti te maitai rahi o Iehova. Hau atu â, ma te tiaturi i te mana o te ite mau, e nehenehe tatou e faaroo maite i ta Paulo aˈoraa: “E tapea maitai i te hiroa parau [ora].”—Timoteo 2, 1:13; MN.
“Te hiroa parau ora”
Eaha “te hiroa parau ora” ta Paulo i faahiti? Te faahiti ra oia i te haapiiraa Kerisetiano mau. I roto i ta ˈna rata matamua ia Timoteo, ua faataa Paulo e na mua roa ‘e parau [ora] na to tatou Fatu ra o Iesu Mesia.’ (Timoteo 1, 6:3; MN) Ia pee tatou i te hiroa parau ora, e faaite ïa tatou i te feruriraa maitai, te aau maitai, e te haapaoraa ˈtu ia vetahi ê. I te mea e ua tuati te taviniraa e te mau haapiiraa a Iesu e te tahi atu mau haapiiraa atoa i roto i te Bibilia, e nehenehe atoa ïa e parau e o te taatoaraa o te mau haapiiraa bibilia “te hiroa parau ora.”
No Timoteo, e no te mau matahiapo Kerisetiano atoa, e “parau maitai i tuuhia” mai te hiroa parau ora ia tapea-maite-hia. (Timoteo 2, 1:13, 14) Ua titauhia ia Timoteo ia ‘[poro i te parau, ia na reira ma te tuutuu ore i te tau au e te tau au ore]; ia faaite hua i te hapa, ia aˈo atu, ia faaitoito atu, ma te faaoromai rahi, e te haapii-maite-raa ˈtu.’ (Timoteo 2, 4:2; MN) Ia ite tatou e ua parare te mau haapiiraa apotata i te tau o Timoteo, e taa ïa ia tatou no te aha Paulo i haamahitihiti ai i te faufaaraa ru ia haapii i te parau ora ia vetahi ê. E taa atoa ia tatou e mea titauhia ia paruru Timoteo i te nǎnǎ na roto i te ‘faaite-hua-raa i te hapa, te aˈoraa ˈtu, te faaitoitoraa ˈtu’ ma te faaoromai rahi e te haapii maite atu.
E poro Timoteo i te parau ia vai? Ia au i te mau irava tapiri, e poro te matahiapo ra o Timoteo i te parau i roto i te amuiraa Kerisetiano. No te mau faaheporaa a te feia patoi, mea titauhia ia vai faito noa Timoteo i te pae varua e ia faaite ma te mǎtaˈu ore i te parau a te Atua, eiaha te mau philosophia a te taata, to ˈna iho mau manaˈo, aore ra te mau manaˈo faufaa ore tei hamanihia. Parau mau, e patoi mai paha te tahi pae e mea ino to ratou mau hinaaro. (Timoteo 2, 1:6-8; 2:1-3, 23-26; 3:14, 15) Na roto râ i te haapao-maitai-raa i ta Paulo aˈoraa e riro noa ˈi Timoteo ei paruru o te arai i te ohipa apotata, mai ia Paulo atoa.—Ohipa 20:25-32.
E au atoa anei ta Paulo i faahiti e e poro i te parau, i te pororaa i rapae au i te amuiraa? Oia mau, ia au i te mau irava tapiri. Te na ô faahou ra Paulo e: “E faaitoito râ oe i te mau mea atoa na, e faaoromai â i te ino, e rave i te ohipa a te haapii evanelia, e rave faahope roa i [ta oe taviniraa].” (Timoteo 2, 4:5; MN) E tuhaa faufaa roa te pororaa evanelia—te pororaa i te parau apî maitai o te ora i te feia faaroo ore—no te taviniraa Kerisetiano. (Mataio 24:14; 28:19, 20) E a porohia ˈi te parau a te Atua i roto i te amuiraa i “te tau au ore,” e onoono atoa ïa tatou i te poro i te parau i te feia i rapae au i te amuiraa i roto atoa i te mau tupuraa fifi.—Tesalonia 1, 1:6.
O te Parau faauruahia a te Atua te niu o ta tatou pororaa e ta tatou haapiiraa atoa. Ia tiaturi roa tatou i te Bibilia. Ua parau Paulo ia Timoteo e: “Te mau Papai atoa, e mea faaurua ïa e te Atua e e mea faufaa ei haapiiraa, ei faahaparaa, ei faatitiaifaroraa i te mau mea, ei aˈoraa ma te parau-tia ra.” (Timoteo 2, 3:16, MN) E faahiti-pinepine-hia tera mau parau ma te tano no te faaite e e Parau faauruahia te Bibilia na te Atua. Eaha râ ta Paulo opuaraa i to ˈna papairaa ˈtu?
Te papai ra Paulo i te hoê matahiapo, e hopoia na ˈna ia ‘faahapa, ia faatitiaifaro i te mau mea, ia aˈo ma te parau-tia,’ i roto i te amuiraa. No reira, te haamanaˈo ra oia ia Timoteo ia tiaturi i te paari o te Parau faauruahia, tei haapiihia ia Timoteo mai to ˈna tamarii-rii-raa mai â. Mea titauhia ia faahapa te mau matahiapo, mai ia Timoteo, i te feia rave hara. Ia na reira ratou, ia tiaturi noa ratou i te Bibilia. Hau atu â, i te mea e mea faauruahia te mau Papai e te Atua, no ǒ mai ïa te mau faahaparaa atoa i niuhia i nia i te reira, i te Atua ra. Te taata e patoi i te reira, te patoi ra ïa eiaha i te tahi mau manaˈo taata, i te aˈoraa faauruahia râ no ǒ mai ia Iehova ra.
Ua î mau â te rata Timoteo Piti i te paari no ǒ mai i te Atua ra! E mea faufaa ˈtu â ia hiˈopoa tatou i te mau aˈoraa i roto i te mau irava tapiri! I roto i teie tumu parau, ua hiˈo poto noa mai tatou i te mau haamaramaramaraa maitatai faauruahia i roto i teie rata, e haapapuraa râ teie e mea faufaa ia hiˈopoa i te mau irava tapiri o ta tatou e taio i roto i te Bibilia. E tauturu te reira i te haapapu e ‘te vauvau maitai ra iho â tatou i te parau mau.’
[Nota i raro i te api]
a Ei faahohonuraa hau, a hiˈo i te buka 2, api 1077-80, o te Étude perspicace des Écritures, neneihia e te mau Ite no Iehova.
[Hohoˈa i te api 27]
Ua hinaaro Paulo e faaineine ia Timoteo no te paruru i te mau amuiraa
[Hohoˈa i te api 30]
Ua haamanaˈo Paulo ia Timoteo ia tiaturi i te paari o te Parau faauruahia