Ia noaa mai te paari e ia farii i te aˈo
O TE Atua ra o Iehova te Orometua Rahi o to ˈna nunaa. Aita oia e haapii ra ia ratou no nia noa ia ˈna, no nia atoa râ i te ora. (Isaia 30:20; 54:13; Salamo 27:11) Ei hiˈoraa, ua horoa Iehova na te nunaa Iseraela i te mau peropheta, te mau ati Levi—te mau tahuˈa iho â râ—e vetahi atu mau taata paari no te haapii ia ratou. (Paraleipomeno 2, 35:3; Ieremia 18:18) Ua haapii te mau peropheta i te nunaa i te mau opuaraa e te mau ateributi o te Atua e ua haamatara ratou i te haerea maitai e rave. E hopoia na te mau tahuˈa e te mau ati Levi e haapii atu i te Ture a Iehova. E na te mau taata paari aore ra te mau matahiapo e horoa i te mau aˈoraa papu no nia i te oraraa i tera e tera mahana.
E taata faahiahia o Solomona, te tamaiti a Davida i roto i te feia paari o Iseraela. (Te mau arii 1, 4:30, 31) I to ˈna iteraa i te hanahana o Solomona e ta ˈna mau taoˈa, ua faˈi hoê o te mau taata teitei roa ˈˈe i haere mai e hiˈo ia ˈna, te arii vahine no Seba e: “Te toe nei te rahi i te parau aore â i faaitehia mai ia ˈu: ua hau ê atura to oe paari e to oe mana i tei faaitehia mai ia ˈu nei.” (Te mau arii 1, 10:7) Nohea mai te paari o Solomona? I to ˈna riroraa ei arii no Iseraela i te matahiti 1037 H.T.T., ua pure Solomona no te ani i “te ite e te [“paari,” MN].” No to ˈna mauruuru i teie aniraa, ua horoa maira Iehova i te ite, te paari, e te hoê aau maramarama. (Paraleipomeno 2, 1:10-12; Te mau arii 1, 3:12) E ere i te mea maere ia “parau” Solomona ‘e toru tausani parabole’! (Te mau arii 1, 4:32) Ua papaihia vetahi o te reira, tae noa ˈtu ‘te mau parau a Agura’ e ta ‘te arii o Lemuela,’ i roto i te buka Maseli o te Bibilia. (Maseli 30:1; 31:1) Te faaite ra te mau parau mau i roto i teie mau maseli i te paari o te Atua e e vai te reira e a muri noa ˈtu. (Te mau arii 1, 10:23, 24) No te taata atoa e hinaaro i te hoê oraraa oaoa e te manuïa, mea faufaa roa te reira i teie mahana mai i te taime matamua a faahitihia ˈi te reira.
Manuïaraa e mâraa i te pae morare—Nafea?
Te faataahia ra te tapao a te buka Maseli i roto i ta ˈna mau parau matamua: “Te maseli a te arii o Iseraela, a Solomona, te tamaiti na Davida ra. Ia ite i te paari e te aˈo; ei faaite i te parau [maramarama]; ia riro te aˈo maitai ra ei [faaite i te ite hohonu,] i te parau-tia, e te au maitai, e te hapa ore; ia noaa te [ite aravihi] i te taata maua; e te taata apî ra ia noaa te ite e te [neheneheraa e feruri].”—Maseli 1:1-4; MN.
E tumu maitai roa ïa to ‘te maseli a Solomona’! “Ia ite [hoi te taata] i te paari e te aˈo.” Te paari, o te taaraa ïa i te mau mea ia au i to ratou huru e te faaohiparaa i te ite no te faatitiaifaro i te mau fifi, no te titau i te mau fa, no te ape i te mau fifi atâta, aore ra no te tauturu ia vetahi ê ia na reira. “I roto i te Buka Maseli,” ta te hoê faahororaa ïa e parau ra, “te auraa o te ‘paari’ o te oraraa ïa ma te aravihi—te neheneheraa e rave i te mau maitiraa paari e e ora ma te manuïa.” Mea faufaa roa ia noaa mai te paari!—Maseli 4:7.
Te horoa atoa ra te mau maseli a Solomona i te aˈo. Mea faufaa anei teie haapiiraa no tatou? Te auraa o te aˈo i roto i te mau Papai, o te faatitiaifaroraa ïa, te faahaparaa, aore ra te faautuaraa. Ia au i te hoê taata ite i te Bibilia, “te faataa ra [te reira] i te haapiiraa i te huru morare, tae noa ˈtu i te faatitiaifaroraa i te mau hinaaro e rave i te mau mea maamaa.” Eita te aˈoraa ia tatou iho aore ra a vetahi ê e tapea noa ia tatou eiaha e rave i te haerea ino, e turai atoa râ ia tatou ia maitai mai. Oia, mea faufaa te aˈo ia hinaaro tatou e vai mâ noa i te pae morare.
E piti tumu to te mau maseli—e horoa i te paari e te aˈo. Mea rahi te tuhaa o te aˈo i te pae morare e te aravihi o te feruriraa. Ei hiˈoraa, e mau huru maitatai morare te titiaifaro e te parau-tia, e e tauturu te reira ia tatou ia faaau atu i nia i te mau ture teitei a Iehova.
Te paari, o te anoiraa ïa o te mau tuhaa e rave rahi, tae noa ˈtu te maramarama, te ite hohonu, te ite aravihi e te neheneheraa e feruri. Te maramarama, o te neheneheraa ïa e hiˈo i roto i te hoê mea e e ite eaha to roto ma te taa i te tuatiraa i rotopu i to ˈna mau tuhaa taitahi e te taatoaraa, i reira e itehia ˈi te auraa o te reira. Te titau ra te ite hohonu i te iteraa i te mau tumu e te taaraa no te aha mea maitai aore ra mea ino tera huru haerea. Ei hiˈoraa, e nehenehe te hoê taata maramarama e taa ia hape te eˈa o te hoê taata, e e nehenehe oia e faaara oioi ia ˈna i te fifi. E titauhia râ te ite hohonu no te taa no te aha te eˈa o te taata i hape ai e no te horoa ˈtu i te ravea aravihi roa ˈˈe e afaro ai oia.
E haapao maitai te feia ite aravihi—eita ratou e vare ohie noa. (Maseli 14:15) E nehenehe ratou e ite oioi i te ino e e faaineine no te reira. E maoti te paari e nehenehe ai tatou e horoa i te mau manaˈo maitatai o te aratai papu i te oraraa. Mea faufaa mau â ia tuatapapa i te mau maseli Bibilia no te mea ua papaihia te reira ia ite tatou i te paari e te aˈo. E noaa atoa i “te taata maua” e haapao i te mau maseli te ite aravihi, e i “te taata apî” te ite e te neheneheraa e feruri.
Mau maseli na te taata paari
E ere noa râ te mau maseli Bibilia no te feia maua e te feia apî. No te taata atoa râ e paari to ratou no te faaroo. “E riro te feia paari i te haapao, e e tupu to ˈna ite,” ta te Arii Solomona ïa e parau ra, “e noaa te ite mau i te taata [maramarama]; e ite ai i te maseli [e i te parau paari fifi] e to ˈna auraa mau; te reo o te feia paari, e ta ratou parau hohonu.” (Maseli 1:5, 6; MN) E rahi te ite o te hoê taata i noaa aˈena ia ˈna te paari, na roto i te haapaoraa i te mau maseli, e e haamaitai te hoê taata maramarama i to ˈna aravihi e faatere i to ˈna oraraa ma te manuïa.
E faahiti pinepine te hoê maseli i te hoê parau mau hohonu i roto i te tahi noa mau parau. E riro paha te hoê maseli Bibilia ei parau paari fifi. (Maseli 1:17-19) E mau piri te tahi mau maseli—e mau parau taa ore e te fifi ia tatara e tia ia faataahia. I roto i te hoê maseli, te vai atoa ra te mau faaauraa, te mau parau faahohoˈa e te tahi atu mau auraa parau. E titauhia te taime e te feruri-maite-raa no te taa i teie mau mea. Mea papu e ua taa ia Solomona, o tei papai e rave rahi maseli, i te mau taa-ê-raa no te taa i te auraa o te hoê maseli. I roto i te buka Maseli, ua tufa oia i taua aravihi ra na te feia taio, e e hinaaro te hoê taata paari e haapao i te reira.
Te haamataraa e tae atu ai i te tapao
Ihea te hoê taata e haamata ˈi i te titau i te paari e te aˈo? Te pahono ra Solomona e: “Te matamua o te [ite] ra, o te mǎtaˈu ïa ia Iehova; o te paari mau ra e te aˈo ra, o tei vahavahahia ïa e te maamaa.” (Maseli 1:7; MN) Te haamataraa o te ite, o te mǎtaˈu ïa ia Iehova. Aita e ite ra, aita atoa ïa e paari aore ra e aˈo. No reira, te mǎtaˈu ia Iehova, o te haamataraa ïa o te paari e te aˈo.—Maseli 9:10; 15:33.
Te mǎtaˈu i te Atua, e ere ïa te mehameharaa ia ˈna. Eita, o te faatura-hohonu-raa râ ia ˈna. Aita teie mǎtaˈu, aita ïa e ite mau. No ǒ mai te ora i te Atua ra o Iehova, e mea faufaa mau â te ora ia noaa ia tatou te ite. (Salamo 36:9; Ohipa 17:25, 28) Hau atu â, na te Atua i poiete i te mau mea atoa; ua niuhia ïa te ite o te taata atoa i nia i te haapiiraa i ta ˈna mau mea i rave. (Salamo 19:1, 2; Apokalupo 4:11) Ua faaurua atoa te Atua i ta ˈna Parau papaihia, “e mea faufaa ei haapiiraa, ei faahaparaa, ei faatitiaifaroraa i te mau mea, ei aˈoraa ma te parau-tia.” (Timoteo 2, 3:16, 17, MN) No reira, te tumu faufaa roa o te ite mau atoa, o Iehova ïa, e e tia i te taata e titau i te reira ia mǎtaˈu ia ˈna ma te faatura.
Eaha te faufaaraa o te ite o te taata e te paari o teie nei ao mai te peu e aita te mǎtaˈu i te Atua? Ua papai te aposetolo Paulo e: “Teihea te taata paari? teihea te papai parau? teihea te taata mârô i te parau o teie nei ao? e ere anei ua faariro te Atua i te paari o teie nei ao ei maamaa?” (Korinetia 1, 1:20) No te mea aita oia e mǎtaˈu ra i te Atua, e huti te hoê taata paari o teie nei ao i te mau faaotiraa hape o te mau tupuraa matauhia e e riro oia ei ‘maamaa noa.’
E “fifi auro i nia i to aˈî”
Te paraparau ra te arii paari i muri iho i te feia apî: “E faaroo mai, e tau tamaiti, i te aˈo a to metua tane, e eiaha e faarue i te faaitoito a to metua vahine ra. E riro hoi te reira mai te taupoo nehenehe i nia i to upoo ra, e mai na fifi auro i nia i to aˈî na.”—Maseli 1:8, 9.
I Iseraela i tahito ra, ua horoa te Atua i te mau metua ra i te hopoia e haapii i ta ratou mau tamarii. Teie ta Mose i aˈo i te mau metua tane: “E teie nei mau parau ta ˈu e parau atu ia oe i teie nei mahana, ei roto i to aau e vai ai: e e haapii tamau maite oe i to mau tamarii i taua mau parau nei; o ta oe ïa e parau ia parahi noa oe i roto i te fare, e ia haere noa oe na te eˈatia ra, e ia taoto noa oe ra, e ia tia noa oe i nia ra.” (Deuteronomi 6:6, 7) E ohiparaa maitai atoa ta te mau metua vahine. I raro aˈe i te faatereraa a ta ˈna tane, e nehenehe te hoê vahine Hebera e rave ia aurarohia te ture utuafare.
Inaha i roto i te Bibilia, o te utuafare te niu papu no te horoa i te haapiiraa. (Ephesia 6:1-3) Ia auraro te mau tamarii i to ratou mau metua faaroo, mai te mea ra e te tuuhia ra te hoê taupoo nehenehe i nia i to ratou upoo e te hoê fifi auro i nia i to ratou aˈî.
“E riro ê hoi te feia i noaa ta ratou ra”
Hou oia a tono ai ia ˈna i te mau Hau Amui no Marite no te haapiiraa teitei, ua aˈo te hoê metua tane no Asia i ta ˈna tamaiti 16 matahiti eiaha e amuimui e te feia haerea ino. Te faahiti ra teie aˈoraa i te faaararaa a Solomona: “E tau tamaiti, ia taparuhia mai oe e te feia rave hara ra, eiaha oe e faatia ˈtu i ta ratou.” (Maseli 1:10) Te haamatara ra râ Solomona i te marei ta ratou e faaohipa: “Ia parau mai ratou e, Mai haere tatou; tatou e tiai i te taata ia pohe; tatou e moemoe i te feia hara ore, ore noa ˈtu te hara; tatou e rave haapau ora noa ia ratou mai ia hade ra; ia riro hua ïa mai te feia e reva i te apoo ra. E itea ia tatou te taoˈa maitai roa ra; ei to tatou mau fare te taoˈa no taua pau ra: ei ǒ nei atoa tatou; e ia hoê â tatou farii taoˈa na tatou atoa ra.”—Maseli 1:11-14.
Papu maitai e te marei, o te mau taoˈa ïa. Ia ona-oioi-hia ratou, e taparu “te feia rave hara” ia vetahi ê ia faaô mai i roto i ta ratou mau opuaraa haavî uˈana aore ra tia ore. Ia noaa mai te mau taoˈa materia, eita teie feia iino e haamarirau i te faatahe i te toto. “E rave haapau ora noa” ratou ‘i te taata mai ia hade ra,’ ma te eiâ i ta ˈna mau mea atoa, mai te apoo e farii ra i te tino taatoa. Ta ratou titauraa, o te raveraa ïa i te ohipa ino—e hinaaro ratou e ia ‘î to ratou fare i te taoˈa pau,’ e ia amui te taata maua i ta ˈna tuhaa i ta ratou e ia ‘hoê ta ratou farii taoˈa.’ Auê ïa faaararaa tano maitai no tatou! Aita anei te mau pǔpǔ taurearea e te feia hoo raau taero e faaohipa ra i te hoê â mau ravea tihepuraa? E ere anei o te tǎpǔraa i te mau taoˈa oioi te marei o te mau pûpûraa ohipa atâta e rave rahi?
“E tau tamaiti,” ta te arii ïa e aˈo ra, “eiaha oe e amui atoa i to ratou eˈa; ia iritia mai to avae i taua haerea no ratou ra: te horo ra hoi to ratou avae i te ino, te ru ra ratou ia manii i te toto hara ore.” Te na ô faahou ra oia no nia i to ratou hopea peapea e: “Hohoraraa faufaa ore to te upeˈa i mua i te mata o te manu ra! O te reira ra feia te tiai nei ïa i to ratou iho toto; te tuu nei ratou i te marei ia pohe ratou iho. O te huru ïa o te feia atoa e nounou i te taoˈa; e riro ê hoi te feia i noaa ta ratou ra.”—Maseli 1:15-19.
E mou “te feia atoa e nounou i te taoˈa” i to ratou iho haerea. E riro te marei ta te feia iino i tuu no vetahi ê ei marei no ratou. E taui anei te feia i opua e rave i te ino i to ratou haerea? Eita. Noa ˈtu e e tuuhia te hoê upeˈa i mua ia ratou, e rere atu iho â te mau manu i roto. Oia atoa te feia ino i haapoirihia e to ratou nounou taoˈa, e rave â ratou i ta ratou mau ohipa iino, noa ˈtu e e noaahia ratou ia tae i te hoê mahana.
O vai te faaroo i te reo o te paari?
Ua ite mau anei te feia hara e e haerea atâta to ratou? Ua faaarahia anei ratou i te faahopearaa o to ratou mau eˈa? Ua ite ratou, no te mea te faaite-haere-hia ra te hoê poroi tamau i te mau vahi taata.
Te parau ra Solomona e: “Te pii hua nei te paari i roto i te mau aroâ ra; e te puroro maira to ˈna reo i te vahi taata; i roto atoa i te mau vahi taata ra oia i te pii-noa-raa: i te tomoraa i te mau uputa, i te oire ra i te parauraa oia i ta ˈna parau.” (Maseli 1:20, 21) Ma te reo puai e te maramarama, te pii hua nei te paari i te mau vahi taata ia faaroo te taatoaraa. I Iseraela i tahito ra, e horoa te feia paari i te mau aˈoraa paari e e rave i te mau faaotiraa i te pae haavaraa i te mau uputa o te oire. No tatou, ua rave Iehova ia papaihia te paari mau i roto i ta ˈna Parau, te Bibilia, o tei parare. E te rohi nei ta ˈna mau tavini i teie mahana i te faaite i ta ˈna poroi i mua i te taata i te mau vahi atoa. Ua faaite mau â te Atua i te paari i mua i te taatoaraa.
Eaha ta te paari mau e parau ra? Teie ïa: “Mai te aha te maoro, e te feia ite ore, e hinaaro ai outou i te parau faufaa ore ra? e o outou, te feia tâhitohito, e au ai i te tâhitohito . . . ? Ua tiaoro atu vau, e aore i tia ia outou; ua faatoro atu vau i o ˈu pue rima, e aore roa e taata i haapao mai.” Aita te feia maamaa e faaroo ra i te reo o te paari. No reira, “e amu ratou i ta ratou iho i imi ra.” Na to ratou ‘fariu-ê-raa e tiaturiraa e haamou ia ratou.’—Maseli 1:22-32.
Eaha râ no te taata i rave i te taime no te faaroo i te reo o te paari? “E parahi noa ïa ma te ora, e faaea noa oia ma te mǎtaˈu ore i te ino.” (Maseli 1:33) Ia riro atoa outou mai te feia i noaa te paari e i farii i te aˈo na roto i te haapaoraa i te mau maseli Bibilia.
[Hohoˈa i te api 15]
Ua parare te paari mau