Sila—Te hoê pu faaitoitoraa
I TE omuaraa o te aamu Kerisetiano, e mea faufaa te ohipa a te mau tiaau ratere haapao maitai i roto i te faaitoitoraa i te mau amuiraa a te nunaa o te Atua e i roto i te haaparareraa i te parau apî maitai i te mau tuhaa atea roa o te fenua nei. I rotopu i te mau tiaau ratere matamua i nominohia, te vai ra o Sila, e peropheta hoi oia e e melo faatere o te amuiraa no Ierusalema. E tuhaa rahi ta ˈna i roto i te mau tupuraa faufaa i roto i te ohipa pororaa e o ˈna te hoê o te mau mitionare i poro matamua i te tuhaa fenua no Europa. Na te aha i faaaravihi maitai hoi ia Sila ia rave i te reira atoa? E eaha to ˈna mau huru taa ê ta tatou e hinaaro e pee maite?
Te parau o te peritomeraa
A tupu ai te uiraa faufaa amahamaha o te peritomeraa i te area matahiti 49 T.T., ua tia i te tino aratai i Ierusalema ia faatae i te aratairaa papu i rotopu i te mau Kerisetiano no te faatitiaifaro i teie parau. I roto i teie mau tupuraa, ua itehia o Sila, tei pii-atoa-hia o Siluano, i roto i te faatiaraa a te Bibilia. O ˈna paha te hoê o te mau taata i rave i te faaotiraa tei maitihia hoi ei tia no “te mau aposetolo ra e te mau [“taata paari,” MN]” no te faaite atu i ta ratou faaotiraa i “te mau taeae . . . i Anetiohia, e i Suria, e i Kilikia.” I Anetiohia, ua horoa o Sila e o Iuda (Barasaba), apitihia e Baranaba e o Paulo, i te poroi ta ratou i afai mai, papu maitai ma te parau vaha roa ˈtu i te mau ohipa i tupu i te putuputuraa i Ierusalema, te mau faaotiraa i ravehia, e te mea i papaihia i roto i te rata. Ua “aˈo hua ˈtura” raua “i te mau taeae, e faaitoito atura ia ratou.” Ei faahopearaa oaoa, ua “oaoa ˈtura” te mau Kerisetiano i Anetiohia.—Ohipa 15:1-32.
No reira e tuhaa faufaa roa ta Sila i hauti i roto i te faatitiaifaroraa i teie parau matamua. Teie râ, e ere te ohipa tei anihia ia ˈna i te mea ohie. Aita e ravea no te ite e nafea te amuiraa no Anetiohia e ohipa mai ia au i te mau faaotiraa i ravehia. No reira, “ua hinaarohia te hoê taata î i te paari e te aravihi no te faataa i te mea ta te mau aposetolo i papai i roto i ta ratou rata,” o ta te hoê taata tatara parau ïa i faahiti. Te faaite ra te maitiraahia o Sila no teie hopoia fifi mau ia tatou i to ˈna huru. Ua nehenehe e tiaturi ia ˈna ia riro ei tia no te mau aratairaa a te tino aratai ma te haapao maitai. Ua riro atoa o ˈna ei tiaau paari tei nehenehe e ohipa ma te hau a haamǎtaˈu ai te manaˈo patoi i te amuiraa.
Te mau tere na muri ia Paulo
Aita i papu e ua hoˈi anei o Sila aore ra aita i Ierusalema i muri aˈe i teie tere. Noa ˈtu râ te ohipa i tupu, i muri aˈe i te hoê fifi i rotopu ia Baranaba e o Paulo no nia ia Ioane Mareko, ua maiti Paulo ia Sila, tei faaea i Anetiohia i tera ra taime, no te hoê tere apî no te hoˈi faahou i te mau oire ta Paulo i poro atu i roto i to ˈna tere mitionare matamua.—Ohipa 15:36-41.
Ua hauti paha te haerea maitai o Sila no te tere i te mau Etene ra e to ˈna mana ei peropheta e ei auvaha no te tino aratai ta ˈna i nehenehe e faaohipa no te faataa i ta ratou mau faaotiraa i te feia faaroo i Suria e i Kilikia, i roto i to ˈna maitiraahia. Mea maitai roa te mau faahopearaa. Te na ô ra te buka Ohipa e: “Te haere atura ratou na roto i te mau oire ra, ua tuu atura ratou i tei faaauhia e te mau aposetolo e te mau [“taata paari,” MN] i Ierusalema ra, ei haapaoraa na ratou. Itoito atura te mau ekalesia i te faaroo, tupu atura i te rahiraa, aita e mahana tuua.”—Ohipa 16:4, 5.
A tere noa ˈi te mau mitionare, ua faatioi te varua moˈa ia ratou e piti taime i te eˈa ta ratou i opua e rave. (Ohipa 16:6, 7) Ua apee atoa o Timoteo i te pǔpǔ i nia i te eˈa, i Lusetera, i muri aˈe i te “mau parau i faaite-atea-hia mai” no ˈna. (Timoteo 1, 1:18; 4:14) Na roto i te hoê orama i faaitehia ia Paulo, i fanaˈo atoa i teie ô no te faaite i te parau tohu, ua arataihia te mau hoa ratere ia fano i Makedonia, i Europa.—Ohipa 16:9, 10.
Tupaihia e tapeahia i roto i te fare auri
I Philipi, “te oire rahi,” ua faaruru o Sila i te hoê tamataraa te ore roa e moehia. I muri aˈe i to Paulo tiavaruraa i te hoê varua tairoiro i rapaeau i te hoê potii tavini, ua arato te mau fatu o teie tamahine, ia Sila raua Paulo i mua i te feia toroa o te oire no te mea ua ite ratou e ua erehia ratou i te ravea e onahia ˈi ratou. Ei faahopearaa, ua faaruru raua piti atoa i te haama o te parauraahia i mua i te taata e e feia ohipa ino raua, ua hahaehia to raua ahu, e ua rutuhia raua i te raau i te matete.—Ohipa 16:12, 16-22.
Aita noa teie mau huru tairiraa i riro ei utua riaria mau, ma te tuu i te faaoromai o te taata i te hopea, i roto râ i te tupuraa o Paulo e o Sila, ua ofati atoa te reira i te ture. No te aha? Te haapapu ra te ture no Roma e eita roa ˈtu te hoê taata huiraatira no Roma e nehenehe e taparahihia. E taata huiraatira o Paulo no Roma, e o Sila atoa. I muri aˈe ‘e rave rahi tairiraa’ tei ravehia i nia ia raua, ua hurihia o Paulo e o Sila i roto i te fare tapearaa i reira to raua avae i te tamauraahia i roto i te raau. “E mauhaa ino mau” teie, o ta Gustav Stählin ïa e faataa ra, “e nehenehe te mau avae o te feia mau auri e faahamaa-roa-hia mai te hinaarohia, ia ore ratou e taoto.” Teie râ, i te tuiraa po, eita e ore e ua mauiui roa to ratou tua i te mau pepe, “ua pure ihora Paulo raua o Sila, himene atura ma te haamaitai i te Atua.”—Ohipa 16:23-25.
Te faaite maira te reira ia tatou i te tahi atu huru o Sila. Ua oaoa roa oia no te mea te mauiui ra raua no te iˈoa o te Mesia. (Mataio 5:11, 12; 24:9) Te reira atoa te huru feruriraa i roto i te tere na mua ˈtu i Anetiohia tei tauturu ia Sila e to ˈna mau hoa ia faaaravihi ia ratou no te aˈo hua e e faaitoito i te amuiraa, o tei faaoaoa i to ratou mau hoa Kerisetiano. Ua rahi roa mai te oaoa o Paulo e o Sila i to raua tuu-semeio-raahia i rapaeau i te fare tapearaa na roto i te hoê aueueraa fenua e ua nehenehe raua e tauturu i te taata tiai tei hinaaro e haapohe ia ˈna, e to ˈna utuafare ia faatupu i te faaroo i roto i te Atua.—Ohipa 16:26-34.
Aita roa ˈtu o Paulo e o Sila i mǎtaˈu i te tairiraa e te tapearaa i roto i te fare auri. I te faataeraahia te parau no te tuu ia raua, aita raua i farii i te haere ma te haama i rapaeau ia Philipi, mai ta te feia toroa i hinaaro. Ua tia papu e ua patoi aˈera raua i teie feia mana teoteo e te faahepo mau. “Ua papai faaite noa ratou ia mâua i te taata no Roma nei, aore hoi i faahapahia, e ua huri ia mâua i roto i te tapearaa, e tena na, te hopara huna noa nei ratou ia mâua i rapae au?” o ta Paulo ïa i ani. “Eiaha roa ïa; o ratou ihora te tii hua mai e aratai ia mâua i rapae au.” Mǎtaˈu ihora ratou i te mau faahopearaa, ua tia ˈtura i te feia toroa ia taparu ia raua ia haere i rapaeau i taua oire ra.—Ohipa 16:35-39.
No reira i muri aˈe i to raua faaiteraa i to raua tiaraa taata huiraatira no Roma i te feia mana, ua farii o Paulo e o Sila i te aniraa a te feia toroa—i muri aˈe noa râ i to raua aroharaa i to raua mau hoa. Ia au i te huru o te tere pororaa, ua “haamahanahana ˈtura” faahou o Sila e to ˈna hoa i te mau taeae e reva ˈtura.—Ohipa 16:40.
Mai Makedonia e tae atu i Babulonia
Ma te ore i haaparuparuhia e te ohipa peapea tei tupu, ua haere o Paulo, Sila, e to raua mau hoa i roto i te mau tuhaa fenua apî no te ohipa mitionare. Ua faaruru faahou ratou i te tahi mau fifi i Tesalonia. No to Paulo manuïaraa i roto i te taviniraa no te hoê roaraa e toru Sabati, ua faatupu te tahi mau taata patoi pohehae i te opuaraa ino, ma te faaohipa i to ratou paari ua faarue te mau mitionare i te oire i te po. Ua haere te mau mitionare i Berea. I to ratou faarooraa i te mau ohipa ta Paulo e to ˈna mau hoa i rave i taua oire ra, ua haere mai te mau taata patoi mai Tesalonia mai. Ua haere o Paulo o ˈna anaˈe, a faaea noa ˈi o Sila e o Timoteo i Berea no te haapao i te pǔpǔ iti o te feia anaanatae apî. (Ohipa 17:1-15) Ua tapapa o Sila e o Timoteo ia Paulo i Korinetia, ma te afai i te parau apî oaoa e peneiaˈe te hoê taoˈa pûpûhia e te mau hoa haapao maitai no Makedonia. Ua tauturu te reira i te aposetolo veve ia faaea i te rave i ta ˈna ohipa no teie nei ao, o ta ˈna hoi i rave faahou i tera ra taime, e ma te itoito ua hoˈi o ˈna i roto i te pororaa ma te taime taatoa. (Ohipa 18:1-5; Korinetia 2, 11:9) I Korinetia, ua faariro-atoa-hia o Sila e o Timoteo ei taata poro evanelia e ei hoa no Paulo. Mea papu ïa e aita ta raua ohipa i taere i roto i taua oire ra.—Korinetia 2, 1:19.
I te mea e ua faaohipahia te iˈoa mono “matou” i roto i te mau rata i to Tesalonia—ua papaihia na rata e piti i Korinetia i tera ra tau—te haapapu ra ïa te reira e ua apiti atoa o Sila e o Timoteo i roto i te papairaa. Teie râ, ua niuhia mau â te manaˈo e ua rave o Sila i te ohipa papairaa i nia i te mea ta Petero i parau no te hoê o ta ˈna mau rata. Ua parau o Petero e ua papai o ˈna i ta ˈna rata matamua na Babulonia mai na roto ‘ia Siluano, te hoê taeae parau mau.’ (Petero 1, 5:12, 13) Noa ˈtu e e nehenehe e manaˈo e o Siluano te taata amo, te faataa ra te taa-ê-raa i rotopu i te huru papairaa i na rata e piti a Petero e ua faaohipa o ˈna ia Sila ei taata papai i te rata matamua eiaha râ te piti. No reira, te tahi atu aravihi e haamaitairaa teotaratia a Sila, o to ˈna paha riroraa mai ei papai parau.
Te hoê hiˈoraa te tia ia peehia
Ia feruri e ia hiˈo tatou i te mau ohipa ta tatou i ite e ua rave o Sila, mea huru rahi mau. E hiˈoraa maitai mau no te mau mitionare e te mau tiaau ratere o teie tau. Ua haere o ˈna na te mau vahi atoa ma te horoa taatoa ia ˈna noa ˈtu te mau haapaeraa rahi, eiaha no te faarahi mai i ta ˈna mau faufaa materia aore ra no te hoê oraraa ona, no te tauturu râ ia vetahi ê. Ta ˈna fa oia hoi te faaitoitoraa ia ratou na roto i te mau aˈoraa paari e te aravihi, e te tahi mau oreroraa parau faaineine-maitai-hia e te mahanahana mau, e to ˈna itoito i roto i te pororaa. Noa ˈtu eaha ta outou hopoia i roto i te nunaa faanahonahohia o Iehova, mai te peu e te tutava atoa ra outou i te riro mai ei taata feruriraa maitai—noa ˈtu te fifi ta outou e farerei ra—e riro atoa mai outou ei pu faaitoitoraa no to outou mau hoa faaroo.
[Hohoˈa fenua i te api 29]
(Hiˈo i te papai.)
Te piti o te tere mitionare o Paulo
Te Miti Rahi
Anetiohia
Derebe
Lusetera
Ikonio
Teroa
Philipi
Amephipoli
Tesalonia
Berea
Ateno
Korinetia
Ephesia
Ierusalema
Kaisarea
[Faaiteraa i te tumu]
Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.