VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w99 1/1 api 11-20
  • “E faaitoito na i to outou mafatu”

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • “E faaitoito na i to outou mafatu”
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te hiˈoraa faaroo o Aberahama
  • Te faarooraa i te Atua
  • Te paraparauraa e te Atua
  • Te hoê faaiteraa o te faaroo i teie mahana
  • A faatupu i te faaroo i teie mahana
  • Fatata te tiaturiraa i te tupu
  • Ua pii Iehova ia ˈna “tau hoa”
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2016
  • E faaroo anei to outou mai to Aberahama?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • O vai o Aberahama?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2012
  • ‘E haerea faaroo, e ere i te haerea ite mata’
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
w99 1/1 api 11-20

“E faaitoito na i to outou mafatu”

“Ia faaoromai tamau outou e tia ˈi, ua oti anaˈe ia outou te haapao i to te Atua ra hinaaro, ia noaa ia outou te utua i parauhia maira.”—HEBERA 10:36.

1, 2. (a) Eaha tei tupu i nia e rave rahi mau Kerisetiano i te senekele matamua? (b) No te aha mea ohie ia paruparuhia te faaroo?

I ROTOPU i te feia atoa i papai i te Bibilia, aita ˈtu taata maoti râ te aposetolo Paulo tei faahiti pinepine i te parau o te faaroo. E pinepine oia i te paraparau no nia i te feia i paruparu aore ra i pohe te faaroo. Ei hiˈoraa, “ua haaparari pahi noa hoi [o Humenaio raua o Alesanedero] i te faaroo.” (Timoteo 1, 1:19, 20) Ua faarue o Dema ia Paulo no to ˈna “nounou i teie nei ao.” (Timoteo 2, 4:10) Area vetahi ra, ‘ua faarue ïa i te [“faaroo,” MN]’ na roto i ta ratou mau ohipa e ore e au i te Kerisetiano e te haapaoraa ore. Ua hema vetahi atu i te paari hape e ua “atea ê roa [ratou] i te faaroo.”—Timoteo 1, 5:8; 6:20, 21, MN.

2 No te aha taua mau Kerisetiano faatavaihia ra i pau ai i roto i teie mau raveraa? Inaha, “te faaroo, o te tiai-papu-raa ïa i te mau mea e tiaturihia nei, te ite-papu-raa i te mau mea aore hoi e itehia ra.” (Hebera 11:1, MN) E faatupu tatou i te faaroo i roto i te mau mea ta tatou e ore e ite. Eita tatou e na reira i roto i te mau mea e itehia. Mea ohie aˈe ia rohi no te mau faufaa e ite-mata-hia eiaha no te mau taoˈa pae varua ite-ore-hia. (Mataio 19:21, 22) E rave rahi mau mea e ite-mata-hia—mai ‘te hinaaro o te tino e te hinaaro o te mata’—o te faahema puai nei i to tatou tino tia ore e e nehenehe e haaparuparu i to tatou faaroo.—Ioane 1, 2:16.

3. E tia i te hoê Kerisetiano ia faatupu i teihea faaroo?

3 Te parau ra râ o Paulo e, “o te haamori i te Atua ra, e faaroo oia e, e Atua, e tia ˈi, e o oia te faautua [“maitai,” MN] i te feia i imi papu ia ˈna ra.” Mai tera te faaroo o Mose. Ua ‘haapao maite oia i te utua [“maitai,” MN] ra’ e “itoito maite atura oia i te hiˈoraa ˈtu i te Atua, i tei ore e itea ia hiˈo ra.” (Hebera 11:6, 24, 26, 27) Ia faatupu ïa te hoê Kerisetiano i taua faaroo ra. Mai tei faaitehia i roto i te tumu parau na mua ˈtu, ua riro o Aberahama ei hiˈoraa maitai i roto i teie tuhaa.

Te hiˈoraa faaroo o Aberahama

4. Nafea te faaroo o Aberahama i te ohiparaa i nia i to ˈna oraraa?

4 Tei Ura o Aberahama i to Iehova tǎpǔraa ia ˈna e e fanau mai ta ˈna i te hoê huaai o te riro ei haamaitairaa no te taata o te mau nunaa atoa. (Genese 12:1-3; Ohipa 7:2, 3) Ia au i taua tǎpǔ ra, ua auraro o Aberahama ia Iehova e haere atura i Harana na mua e i Kanaana i muri iho. I reira, tǎpǔ aˈera o Iehova i te horoa i te fenua na te huaai o Aberahama. (Genese 12:7; Nehemia 9:7, 8) Teie râ, ua tia i te hoê pae rahi o te mau tǎpǔ a Iehova ia tupu i muri aˈe i te poheraa o Aberahama. Ei hiˈoraa, aita roa ˈtu o Aberahama i fanaˈo i te tahi noa tuhaa fenua o Kanaana—taa ê noa ˈtu i te ana i Makapela ta ˈna i hoo mai ei vahi hunaraa. (Genese 23:1-20) Ua tiaturi noa râ oia i te parau a Iehova. Hau atu, ua tiaturi oia i te hoê “oire niu mau ra [no a muri aˈe], o te Atua te faaau e te faatia ra.” (Hebera 11:10) Ua turu taua faaroo ra ia ˈna i te roaraa o to ˈna oraraa.

5, 6. Nafea te faaroo o Aberahama i nia i te tǎpǔ a Iehova i te tamataraahia?

5 Ua itehia iho â râ te reira ia au i te tǎpǔ ra e e riro mai te huaai o Aberahama ei nunaa rahi. Ia tupu hoi te reira, ua hinaaro ïa o Aberahama i te hoê tamaiti, e ua tiai maoro oia ia hohia mai oia. Aita tatou i ite ehia matahiti to Aberahama i to ˈna faaroo-matamua-raa i te tǎpǔ a te Atua, i to ˈna râ haere-atea-raa i Harana, aitâ ïa o Iehova i ho mai atura i te hoê tama na ˈna. (Genese 11:30) Ua faaea maoro rii oia i Harana ia ‘noaa ia ˈna te mau taoˈa e te mau taata atoa,’ e i to ˈna haereraa i Kanaana, e 75 matahiti ïa to ˈna e e 65 to Sara. Aitâ a raua e tamaiti. (Genese 12:4, 5) I te naearaahia to Sara e 70 matahiti e tiahapa, ua manaˈo aˈera oia e mea ruau roa oia no te fanau mai i te hoê tama na Aberahama. No reira, ia au i te hoê peu matauhia i taua tau ra, ua horoa aˈera oia i ta ˈna tavini vahine ra o Hagara na Aberahama, e fanau maira ta ˈna i te hoê tamaiti. E ere râ taua tamaiti ra tei tǎpǔhia mai. I te pae hopea, ua tiahihia o Hagara e ta ˈna tamaiti ra o Isemaela. Ua tǎpǔ râ o Iehova i te haamaitai ia Isemaela no te mau taparuraa a Aberahama.—Genese 16:1-4, 10; 17:15, 16, 18-20; 21:8-21.

6 I te taime i faataahia e te Atua—ehia maororaa i muri aˈe i to raua faaroo-matamua-raa i te tǎpǔ—ua fanau maira ta Aberahama 100 matahiti raua o Sara e 90 matahiti i te hoê tamaroa, o Isaaka. Auê ïa te faahiahia e! No teie nau hoa faaipoipo ruhiruhia, e au te reira i te hoê tia-faahou-raa i te faaoraraahia mai to ratou tino “pohe.” (Roma 4:19-21) Mea maoro to raua tiai-noa-raa, tera râ, i te tupuraa te tǎpǔ i te pae hopea, ua hoonahia te tiairaa.

7. Nafea te faaroo e faaauhia ˈi e te faaoromai?

7 Te faahaamanaˈo maira te hiˈoraa o Aberahama ia tatou e eiaha e faatupu i te faaroo no te hoê noa taime poto. Ua faaau o Paulo i te faaroo e te faaoromai i to ˈna papairaa e: “Ia faaoromai tamau outou e tia ˈi, ua oti anaˈe ia outou te haapao i to te Atua ra hinaaro, ia noaa ia outou te utua i parauhia maira. . . . E ere râ tatou i to te feia i orai tia i muri e pohe atu; no te feia râ i noaa te faaroo, e ora ˈtu ai te [“nephe,” MN].” (Hebera 10:36-39) E rave rahi tei tiai maoro ia tupu te tǎpǔ. Ua tiai vetahi i to ratou oraraa taatoa. Ua turu to ratou faaroo puai ia ratou. E mai ia Aberahama, e fanaˈo ratou i te utua maitai i te taime i faataahia e Iehova.—Habakuka 2:3.

Te faarooraa i te Atua

8. Nafea tatou e faaroo ai i te Atua i teie mahana, e no te aha te reira e haapaari ai i to tatou faaroo?

8 E maha aˈe mea i haapaari i te faaroo o Aberahama, e e nehenehe atoa taua mau mea ra e tauturu ia tatou. A tahi, ua faaite oia i to ˈna ‘faaroo i te Atua’ na roto i te haapaoraa ˈtu ia paraparau o Iehova. No reira oia i taa ê ai i te mau ati Iuda i te tau o Ieremia ra, o tei tiaturi ia Iehova aita râ i faaroo i ta ˈna mau parau. (Ieremia 44:15-19) I teie mahana, te paraparau maira o Iehova ia tatou na roto i ta ˈna Parau faauruahia, te Bibilia, o ta Petero i parau e e au i “te lamepa e anaana i te vahi pouri ra . . . i roto i to outou na [“mafatu,” MN].” (Petero 2, 1:19) Ia taio maitai tatou i te Bibilia, te ‘faaamuhia [ra ïa tatou] i te parau o te faaroo.’ (Timoteo 1, 4:6; Roma 10:17) Hau atu â, i teie anotau hopea, te horoa ra “te tavini haapao maitai e te paari” i te “maa [pae varua] i te hora mau ra,” i te aratairaa na roto i te faaohiparaa i te mau faaueraa tumu Bibilia e te maramarama no nia i te mau parau tohu Bibilia. (Mataio 24:45-47) Mea titauhia te faarooraa ia Iehova na roto i teie mau ravea no te faatupu i te hoê faaroo puai.

9. Eaha te tupu mai ia tiaturi mau tatou i te tiaturiraa Kerisetiano?

9 E taairaa piri roa to te faaroo o Aberahama e to to ˈna tiaturiraa. Ua ‘faaroo atura oia ma te [“tiaturiraa,” MN], e e riro oia ei metua no te mau fenua atoa e rave rahi.’ (Roma 4:18) Tera ïa te piti o te mea e nehenehe e tauturu ia tatou. Eiaha roa ˈtu ia moehia ia tatou e o Iehova “te faautua [“maitai,” MN] i te feia i imi papu ia ˈna ra.” Ua parau te aposetolo Paulo e: “No reira hoi tatou i rohirohi ai, e i faaoromai ai i te faaino, no te mea te tiaturi nei tatou i te Atua ora ra.” (Timoteo 1, 4:10) Mai te peu e te tiaturi mau ra tatou i te tiaturiraa Kerisetiano, e riro ïa to tatou oraraa taatoa ei faaiteraa i to tatou faaroo, mai ia Aberahama.

Te paraparauraa e te Atua

10. Teihea huru pure o te haapaari i to tatou faaroo?

10 Ua paraparau o Aberahama e te Atua, tera ïa te toru o te mea i haapaari i to ˈna faaroo. I teie mahana, e nehenehe atoa tatou e paraparau e o Iehova, ma te faaohipa i te ô o te pure na roto ia Iesu Mesia. (Ioane 14:6; Ephesia 6:18) I muri aˈe i to ˈna faatiaraa i te hoê parabole o te haafaufaa ra i te pure-tamau-raa, ua ui o Iesu e: “Ia tae mai . . . te Tamaiti a te taata nei, te vai ra anei te faaroo i te fenua nei?” (Luka 18:8) Eita te pure o te haapaari i te faaroo e faaotihia ma te feruri-ore-hia aore ra ma te manaˈo tae ore. Mea hohonu roa te pure. Ei hiˈoraa, mea titauhia ia pure ma te mafatu rotahi ia rave tatou i te mau faaotiraa faufaa aore ra ia faaruru tatou i te hepohepo rahi.—Luka 6:12, 13; 22:41-44.

11. (a) Nafea to Aberahama haapuairaahia i to ˈna hohoraraa i to ˈna mafatu i mua i te Atua? (b) Eaha ta tatou e haapii mai na roto i te aamu o Aberahama?

11 A ruau noa ˈi o Aberahama e aitâ hoi o Iehova i ho mai atura i te huaai i tǎpǔhia, ua faaite oia i te Atua i to ˈna haapeapearaa. Ua tamǎrû maira o Iehova ia ˈna. Eaha te faahopearaa? “Ua faaroo atura [Aberahama] ia Iehova; e ua faariro atura oia i te reira ei parau-tia na ˈna.” I muri iho, ua horoa o Iehova i te hoê tapao no te haapapu i ta ˈna mau parau tamǎrû. (Genese 15:1-18) Mai te peu e e hohora tatou i to tatou mafatu i mua ia Iehova na roto i te pure, e e farii tatou i te mau haapapuraa a Iehova i roto i ta ˈna Parau, te Bibilia, e e auraro tatou ia ˈna ma te faaroo taatoa, e haapaari atoa ïa o Iehova i to tatou faaroo.—Mataio 21:22; Iuda 20, 21.

12, 13. (a) Nafea to Aberahama haamaitairaahia i to ˈna peeraa i te aratairaa a Iehova? (b) Teihea mau aamu o te haapaari i to tatou faaroo?

12 Te maha o te mea i haapaari i te faaroo o Aberahama, oia ïa ua turu o Iehova ia ˈna i to ˈna peeraa i ta ˈna aratairaa. I to Aberahama haereraa e faaora mai ia Lota i haruhia e te mau arii, ua horoa o Iehova i te re na ˈna. (Genese 14:16, 20) A ora ˈi o Aberahama no te tahi noa taime i te fenua e parahihia e to ˈna huaai, ua haamaitai o Iehova ia ˈna i te pae materia. (A faaau e te Genese 14:21-23.) Ua aratai o Iehova i te mau tutavaraa a ta ˈna tavini e imi i te hoê vahine e tano na Isaaka. (Genese 24:10-27) Ua “haamaitai” mau â o Iehova “ia Aberahama i te mau mea atoa ra.” (Genese 24:1) No to ˈna faaroo puai e to ˈna taairaa piri roa e te Atua ra o Iehova, i parau ai o Iehova ia ˈna “tau hoa.”—Isaia 41:8; Iakobo 2:23.

13 E nehenehe anei tatou i teie mahana e faatupu i taua faaroo puai ra? E. Mai te peu e, mai ia Aberahama, e tamata tatou ia Iehova na roto i te auraroraa i ta ˈna mau faaueraa, e haamaitai atoa oia ia tatou, e e haapaari te reira i to tatou faaroo. Ei hiˈoraa, te faaite maira te Tabula no te matahiti taviniraa 1998 e e rave rahi tei haamaitai-rahi-hia i to ratou auraroraa i ta ˈna faaueraa ia poro i te parau apî maitai.—Mareko 13:10.

Te hoê faaiteraa o te faaroo i teie mahana

14. Nafea to Iehova haamaitairaa i te opereraa o Te parau apî o te Basileia no35?

14 I te avaˈe Atopa 1997, ua manuïa mau â te opereraa o Te parau apî o te Basileia no35 na te ao nei, maoti te itoito e te anaanatae o te mau mirioni Ite taitahi. Te vai ra te hoê tupuraa faahiahia i Ghana. Fatata e 2,5 mirioni api parau iti tei operehia na roto e maha reo, e fatata e 2 000 haapiiraa Bibilia tei anihia i te pae hopea. I Kupero, ua ite e piti taeae e opere ra i Te parau apî o te Basileia e te pee haere noa ra te hoê perepitero ia raua. I muri iho, ua horoa raua i te hoê api o Te parau apî o te Basileia na ˈna. Ua noaa aˈena ta ˈna api e ua parau oia e: “Ua maere roa vau i te poroi i roto e ua hinaaro vau e haapopou i te feia i faaineine i te reira.” I Danemata, 1,5 mirioni api o Te parau apî o te Basileia tei operehia ma te mau faahopearaa maitatai. Teie ta te hoê vahine rave ohipa i te Pu haapao i te mau auraa huiraatira no reira i parau: “No te taata atoa te poroi i roto i te api parau iti. Mea ohie ia taa, e te turai ra te reira ia oe ia ohipa, ia hinaaro e haapii hau atu â. E api parau iti tano maitai teie!”

15. Eaha te mau aamu e faaite ra e ua haamaitai o Iehova i te tutavaraa e farerei i te taata i te mau vahi atoa?

15 I te matahiti 1998, ua tutavahia i te poro i te mau taata eiaha noa i ǒ ratou ra, i te mau vahi atoa râ. I Côte d’Ivoire, ua poro te tahi nau hoa faaipoipo mitionare i nia e 322 pahi i te mau uahu. Ua vaiiho raua e 247 buka, e 2 284 vea, 500 buka rairai, e tau hanere api parau iti, tae noa ˈtu i te mau ripene video ia mataitai te mau ihitai na te maona. I Kanada, ua haere te hoê Ite i te hoê fare hamaniraa tino pereoo. Ua anaanatae te fatu fare, e ua faaea ˈtu te taeae e maha hora e te afa, noa ˈtu e fatata hoê hora noa pororaa na roto roto i te mau taime e haere mai ai te taata. I te pae hopea, ua faanahohia te hoê haapiiraa i te hora 10 i te po. I te tahi râ mau taime, e haamata noa te haapiiraa i te tuiraa po e e hope i te hora piti i te poipoi. Ua riro te porotarama ei tautooraa, e mau faahopearaa maitatai râ tei noaa mai. Ua opua ˈtura taua taata ra e tapiri i ta ˈna fare toa i te mau Sabati no te haere i te mau putuputuraa. Aita i maoro, ua haere maitai oia e to ˈna utuafare i mua.

16. Eaha te mau aamu e faaite ra e mau mauhaa puai mau te buka rairai ra Titau e te buka ra Te ite i roto i te pororaa e te haapiiraa?

16 Te riro noa ra te buka rairai ra Eaha ta te Atua e titau ra ia tatou? e te buka ra Te ite e aratai i te ora mure ore ei mau mauhaa puai mau i roto i te pororaa e te haapiiraa. I Italia, ua farii te hoê paretenia e tiai noa ra i te pereoo uta taata i te hoê api o Te parau apî o te Basileia. I te mahana i muri iho, ua farerei-faahou-hia oia e ua farii oia i te buka rairai ra Titau. I te mahana taitahi i muri iho, ua faaterehia ta ˈna haapiiraa Bibilia i te vahi tapearaa pereoo uta taata i te roaraa 10 e tae atu i te 15 minuti. Hoê avaˈe e te afa i muri iho, ua opua aˈera oia e faarue i te fare monahi e e hoˈi i ǒ na i Guatemala no te tamau i te haapii. I Malawi, aita te hoê vahine haere pure roa o Lobina te iˈoa, i au i te haapiiraa ta ˈna nau tamahine i te Bibilia e te mau Ite no Iehova. Teie râ, ua faaite nau tamahine i te parau mau a te Bibilia i te mama ia nehenehe anaˈe. I te avaˈe Tiunu 1997, ua ite aˈera o Lobina i te buka ra Te ite e ua maere oia i te parau ra “Te ite e aratai.” I te avaˈe Tiurai, ua farii aˈera oia e haapii i te Bibilia. I te avaˈe Atete, ua haere oia i te tairururaa mataeinaa e ua faaroo maitai oia i te taatoaraa o te porotarama. I te hopea o taua avaˈe ra, ua faarue oia i ta ˈna faaroo e riro maira ei vahine poro bapetizo-ore-hia. Ua bapetizohia oia i te avaˈe Novema 1997.

17, 18. Nafea te mau ripene video a te Taiete i te riroraa ei mea faufaa no te tauturu i te taata ia “ite” i te mau mea pae varua?

17 Ua tauturu te mau ripene video a te Taiete e rave rahi taata ia “ite” i te mau mea pae varua. I te motu Maurice, ua faarue te hoê taata i ta ˈna faaroo no to ˈna huru amahamaha. Ua faaite atura te hoê mitionare ia ˈna i te tahoêraa o te mau Ite no Iehova na roto i te ripene video ra Tahoêhia e te haapiiraa a te Atua. No to ˈna horuhoru, ua parau oia e: “Tei roto aˈena outou te mau Ite no Iehova i te Paradaiso!” Ua farii atura oia i te hoê haapiiraa Bibilia. I Tapone, ua faaite te hoê tuahine i te ripene video ra Te mau Ite no Iehova—Te faanahonahoraa i muri mai i te iˈoa i ta ˈna tane, e ua turaihia oia ia farii i te hoê haapiiraa Bibilia tamau. I muri aˈe i to ˈna mataitairaa i te ripene video ra Tahoêhia e te haapiiraa a te Atua, ua hinaaro aˈera oia e riro ei Ite no Iehova. Ua tauturu te ripene video e toru tuhaa ra Te Bibilia—E buka parau mau e parau tohu ia ˈna ia faaohipa i te mau faaueraa tumu Bibilia i roto i to ˈna oraraa. I te pae hopea, ua faaite te ripene video ra Ua mau maite te mau Ite no Iehova i mua i te hamani-ino-raa Nazi ia ˈna e te haapuai ra o Iehova i To ˈna nunaa i mua i te mau aroraa a Satani. Ua bapetizohia taua taata ra i te avaˈe Atopa 1997.

18 Teie noa vetahi o te mau aamu e rave rahi i te roaraa o te matahiti taviniraa i mairi. Te faaite ra te reira e e faaroo itoito to te mau Ite no Iehova e te haapaari nei o Iehova i taua faaroo ra na roto i te haamaitairaa i ta ratou ohipa.—Iakobo 2:17.

A faatupu i te faaroo i teie mahana

19. (a) Tei roto tatou i te hoê tiaraa maitai aˈe i to Aberahama, nafea? (b) Ehia taata tei putuputu i te matahiti i mairi no te haamanaˈo i te pohe tusia o Iesu? (c) Teihea mau fenua e mea rahi te feia i tae i te oroa Haamanaˈoraa i te matahiti i mairi? (A hiˈo i te tabula i te mau api 12-15.)

19 I roto e rave rahi tuhaa, tei roto tatou i te hoê tiaraa maitai aˈe i to Aberahama i teie mahana. Ua ite tatou e ua faatupu o Iehova i te mau tǎpǔ atoa ta ˈna i parau ia Aberahama. Ua parahi te huaai o Aberahama i Kanaana, e ua riro mai ratou ei nunaa rahi. (Te mau arii 1, 4:20; Hebera 11:12) Hau atu â, tau 1 971 matahiti i muri aˈe i to Aberahama faarueraa ia Harana, ua bapetizohia o Iesu, hoê o to ˈna huaai, e Ioane Bapetizo i roto i te pape e na roto i te varua moˈa o Iehova, riro maira oia ei Mesia, te Huaai o Aberahama i roto i to ˈna auraa taatoa i te pae varua. (Mataio 3:16, 17; Galatia 3:16) I te 14 no Nisana 33 T.T., ua pûpû aˈera o Iesu i to ˈna ora ei hoo no te feia e faaroo ia ˈna. (Mataio 20:28; Ioane 3:16) Tau mirioni taata e nehenehe e haamaitaihia i teie nei na roto ia ˈna. I te matahiti i mairi aˈenei, e 13 896 312 taata tei putuputu i te 14 no Nisana no te haamanaˈo i taua ohipa o te here faahiahia ra. Auê ïa o Iehova, te Taata haapao Rahi i te mau tǎpǔ, i te faatiahia e!

20, 21. Nafea to te taata no te mau nunaa atoa haamaitairaahia na roto i te Huaai o Aberahama i te senekele matamua, e nafea ratou e haamaitaihia ˈi i teie mahana?

20 I te senekele matamua, e rave rahi no te mau nunaa atoa—o Iseraela i te pae tino na mua—tei faatupu i te faaroo i roto i te Huaai o Aberahama e tei riro mai ei mau tamaiti faatavaihia a te Atua, ei mau melo no te hoê “Iseraela” apî i te pae varua “o te Atua.” (Galatia 3:26-29; 6:16; Ohipa 3:25, 26) Te tiai papu ra ratou i te oraraa varua pohe ore i nia i te raˈi ei mau arii apiti i roto i te Basileia o te Atua. O na 144 000 anaˈe te fanaˈo i taua haamaitairaa ra, e mea iti o te toe nei. (Apokalupo 5:9, 10; 7:4) I te matahiti i mairi aˈenei, e 8 756 tei haapapu i to ratou tiaturiraa e tei roto atoa ratou i taua numera ra na roto i te raveraa i te mau taoˈa taipe i te oroa Haamanaˈoraa.

21 Fatata te mau Ite no Iehova atoa i teie mahana, e mau melo ïa no te “feia rahi roa” i tohuhia i roto i te Apokalupo 7:9-17. No te mea e te haamaitaihia ra ratou na roto ia Iesu, te tiaturi ra ratou e ora e a muri noa ˈtu i nia i te hoê fenua paradaiso. (Apokalupo 21:3-5) Ua riro na 5 888 650 taata i apiti i roto i te pororaa i te matahiti 1998, ei haapapuraa e e feia “rahi roa” mau â ratou. E mea faahiahia iho â râ ia ite e a tahi ra i hemo ai i te 100 000 taata poro i Rusia e i Ukraine atoa. Te mea faahiahia atoa, o te tabula ïa a te mau Hau Amui no Marite—1 040 283 taata poro i te avaˈe Atete ra! E toru noa ïa teie o na fenua 19 tei tapao mai hau atu i te 100 000 taata poro i te matahiti i mairi aˈenei.

Fatata te tiaturiraa i te tupu

22, 23. (a) No te aha e tia ia tatou ia faaitoito i to tatou mafatu i teie mahana? (b) Nafea tatou e riro ai mai ia Aberahama, eiaha mai te feia faaroo ore i faahitihia e Paulo?

22 Ua faahaamanaˈohia i te feia i haere i te oroa Haamanaˈoraa e tei roto mau â tatou i te tupuraa o te mau tǎpǔ a Iehova. I te matahiti 1914, ua faateronohia o Iesu ei Arii no te Basileia o te Atua i te raˈi, e haamata ˈtu ai to ˈna vairaa mai ma te mana i roto i te Basileia. (Mataio 24:3; Apokalupo 11:15) Oia mau, te arii nei te Huaai o Aberahama i teie nei i nia i te raˈi! Teie ta Iakobo i parau i te mau Kerisetiano i to ˈna ra tau: “E faaoromai atoa hoi outou, e faaitoito na i to outou [mafatu]; ua fatata roa taua [vairaa] mai o te Fatu ra.” (Iakobo 5:8; MN) Inaha, te vai mau maira oia i teie nei! Tera ïa te tahi atu â tumu e faaitoito ai tatou i to tatou mafatu!

23 Ia atuatu-noa-hia ïa to tatou tiaturiraa i te mau tǎpǔ a te Atua na roto i te haapiiraa Bibilia tamau e te pure hohonu. Eiaha roa ˈtu tatou e faaea i te tamata i te haamaitairaa a Iehova a auraro ai i ta ˈna Parau. E riro ïa tatou mai ia Aberahama, eiaha râ mai te feia i paruparu e i pohe te faaroo, mai ta Paulo i faahiti. Aita hoê aˈe mea e faataa ê ia tatou i to tatou faaroo moˈa roa. (Iuda 20) Te pure nei matou e ia tupu te reira i nia i te mau tavini atoa a Iehova i te roaraa o te matahiti taviniraa 1999 e a muri noa ˈtu.

Ua ite anei outou?

◻ Nafea tatou e nehenehe ai e faaroo i te Atua i teie mahana?

◻ Eaha te mau haamaitairaa o te mau pure hohonu i te Atua?

◻ Ia pee tatou i te aratairaa a Iehova ma te auraro, nafea to tatou faaroo e haapaarihia ˈi?

◻ Eaha te mau tuhaa anaanatae mau ta outou i ite i roto i te tabula matahiti (i te mau api 12-15)?

[Tapura i te mau api 12-15]

TABULA NO TE MATAHITI TAVINIRAA 1998 A TE MAU ITE NO IEHOVA NA TE ARA

(Hiˈo i te papai)

[Hohoˈa i te api 16]

Ia faaroo tatou i te Parau a Iehova, e atuatuhia ïa to tatou tiaturiraa i ta ˈna mau tǎpǔ

[Hohoˈa i te api 18]

E puaihia to tatou faaroo ia apiti tatou i roto i te taviniraa

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono