Ua rave ratou i te hinaaro o Iehova
Ua poro Paulo ma te mǎtaˈu ore i mua i te mau tia
AITA i rahi roa te taa-ê-raa i rotopu i na taata e piti. Hoê e korona to ˈna area to te tahi e fifi ïa. E arii hoê; e mau auri te tahi. I muri aˈe e piti matahiti fare auri, i teie nei, tei mua te aposetolo Paulo i te raatira o te mau ati Iuda, Heroda Ageripa II. Ua tae maira te arii e ta ˈna vahine, o Bereni, “ma te ahaaha rahi, e tomo maira i roto i te vahi faarooraa, e te mau tapena rarahi atoa, e te feia mana i taua oire ra.” (Ohipa 25:23) Ua parau te hoê buka faahororaa e: “Peneiaˈe e rave rahi hanere taata i tae mai.”
Ua faanaho te tavana nomino-apî-hia ra o Phesito no te putuputuraa. Ua oaoa roa ïa te tavana na mua ˈtu ia ˈna o Felisi i te vaiihoraa ia Paulo ia autâ noa na i te fare tapearaa. Teie râ, ua ani o Phesito i te haapapuraa o te mau faahaparaa i ravehia i nia ia Paulo. Inaha, ua onoono noa o Paulo i to ˈna hapa ore e ua ani oia e ia tuuhia ta ˈna ohipa i mua ia Kaisara! Ua faatupu mai te tupuraa o Paulo i te anaanatae o te Arii ra o Ageripa. “Te hinaaro atoa nei au i te faaroo i taua taata nei,” o ta ˈna ïa i parau. Ua faaoioi atura o Phesito i te rave i te mau faanahoraa, ei uiuiraa eaha te tia i te arii ia manaˈo no nia i te taata mau auri otahi roa.—Ohipa 24:27–25:22.
I te mahana i muri iho, ua ite Paulo ia ˈna iho i te tia-noa-raa i mua i te hoê nahoa rahi tia faatere. Ua parau oia ia Ageripa e: “Ua maitai roa vau, o vau e parau noa ia ˈu iho i teie nei mahana i mua i to aro nei, i te mau mea atoa i parihia mai ai au e te ati Iuda nei. No te mea ua ite oe i te mau peu atoa, e te mau parau atoa a te ati Iuda; e teie nei, teie ta ˈu parau ia oe, e faaroo maite mai oe ia ˈu.”—Ohipa 26:2, 3.
Te parururaa mǎtaˈu ore a Paulo
Na mua roa, ua parau Paulo ia Ageripa no nia i to ˈna oraraa i mutaa ihora ei taata hamani ino i te mau Kerisetiano. “E na ˈu i haamǎtaˈu atu ia faaino ratou,” ta ˈu ïa i parau atu. “Hamani ino atura vau ia ratou e tae noa ˈtura i te oire ěê ra.” Ua faataa ˈtura o Paulo e e mea nafea to ˈna fanaˈoraa i te hoê orama maere mau i to Iesu, tei faatiahia mai, aniraa ia ˈna e: “Eaha oe e hamani ino mai ai ia ˈu? eita e tia ia oe ia tue i te tara.”a—Ohipa 26:4-14.
I muri iho, ua faaue Iesu ia Saulo ia faaite i te feia o te mau nunaa atoa ‘i te mau mea atoa ta ˈna i ite nei, e te mau mea ta ˈna e faaite atu â ia ˈna.’ Ua faaite o Paulo e e ua tutava maite oia i te amo i ta ˈna hopoia. Teie râ, ua parau oia ia Ageripa e: “No taua parau ra i haru mai ai te ati Iuda ia ˈu i roto i te hiero e rave e taparahi pohe roa ia ˈu.” Ma te huti i te anaanatae o Ageripa i nia i te faaroo ati Iuda, ua haamatara Paulo e e titauhia iho â ta ˈna pororaa “i te parauraa ˈtu i taua mau parau anaˈe ra i ta Mose e ta te mau peropheta i parau maira e, e tupu” no nia i te poheraa e te tia-faahou-raa o te Mesia.—Ohipa 26:15-23.
Ua faaô maira o Phesito. Ua pii hua maira oia e: “Ua maamaahia oe i te imi rahi i te parau.” Ua pahono maira Paulo e: “Aore au i maamaahia, e Phesito tuiroo e; o te parau mau râ ta ˈu e parau nei e te aoaoa ore.” I muri iho, ua parau Paulo no nia ia Ageripa e: “Ua ite hua hoi te arii i ta ˈu i parau noa ˈtu nei i mua i to ˈna aro, i teie nei mau parau; aore roa teie nei mau parau i moe ia ˈna, ua ite au, e ere hoi teie i te mea ravehia i te vahi moe.”—Ohipa 26:24-26.
I muri iho, ua parau roa ˈtu o Paulo ia Ageripa e: “E te arii, e Ageripa, ua faaroo oe i te mau peropheta?” Eita e ore e ua huru ê o Ageripa i teie uiraa. Inaha, to ˈna roo ta ˈna e tia ia tapea e te peeraa i te manaˈo o Paulo, o te fariiraa ïa e tei piihia e Phesito e “maamaa.” No to ˈna paha iteraa i te mea e tapeapea ra ia Ageripa, ua pahono maira Paulo i ta ˈna iho uiraa. Ua parau oia e: “Ua faaroo oe, ua ite au.” Ua paraparau maira o Ageripa i teie nei, ma te faahiti noa râ i te mau parau papu ore. Ua parau oia ia Paulo e: “Ua fatata vau i te riro ei [“Kerisetiano,” MN] ia oe.”—Ohipa 26:27, 28.
Ua faaohipa Paulo ma te aravihi i teie mau parau papu ore no te haamatara mai i te hoê manaˈo puai. Ua parau oia e: “To ˈu ïa hinaaro i te Atua, eiaha o oe anaˈe ra, o te feia atoa râ e faaroo mai ia ˈu i teie nei mahana, ia fatata, e ia faito roa mai ia ˈu nei, eiaha râ teie nei tapea.”—Ohipa 26:29.
Aore a ˈna e hara i iteahia e Ageripa e e Phesito e au ai ia Paulo te pohe aore ra te tapearaa. Aita râ i faaorehia ta ˈna aniraa e faaite i to ˈna tupuraa i mua ia Kaisara. No reira, ua parau atura o Ageripa ia Phesito e: “E tuua-noa-hia teie nei taata, ahiri auaa oia i parau e, ei ia Kaisara vau.”—Ohipa 26:30-32.
Te haapiiraa no tatou
Te horoa nei te ravea pororaa a Paulo i mua i te mau tia i te hoê hiˈoraa faahiahia roa no tatou. No te paraparau i te Arii ra Ageripa, ua ara maite Paulo i nia i ta ˈna mau parau. Ua ite maitai oia i te mau ohipa peapea a Ageripa e o Bereni. E taairaa fetii faaturi to raua, i teie nei e tuahine o Bereni no Ageripa. Aita râ o Paulo i maiti i te faaite i te hoê haapiiraa no nia i te morare i taua taime ra. Teie râ, ua haamatara oia i te mau manaˈo e e tu ai o ˈna e o Ageripa. Hau atu, noa ˈtu e ua haapiihia o Paulo e te taata haapii ra o Gamaliela, ua ite Paulo e e taata aravihi o Ageripa no nia i te mau peu ati Iuda. (Ohipa 22:3) Noa ˈtu te huru pae morare o Ageripa, ua paraparau o Paulo ia ˈna ma te faatura no te mea e tiaraa mana to Ageripa.—Roma 13:7.
Ia poro anaˈe tatou ma te mǎtaˈu ore i to tatou mau tiaturiraa, ta tatou tapao, e ere ïa i te faaite-tahaa-raa aore ra te faahaparaa i te mau peu faufau a te feia e faaroo maira ia tatou. I te auraa mau, no te neheneheraa ratou e farii ohie noa i te parau mau, e tia ia tatou ia haamatara i te mau tuhaa maitatai o te parau apî maitai, ma te haapapu i te tiaturiraa fatu-amui-hia e tatou. Ia paraparau tatou i te feia paari aore ra i te feia e mana to ratou, e tia ia tatou ia ite to ratou tiaraa. (Levitiko 19:32) Ia na reira anaˈe tatou, .e nehenehe ïa tatou e pee ia Paulo, o te parau ra e: “Ua faaau vau ia ˈu iho i te mau mea atoa i te taata atoa nei, ia ora te tahi pae ia ˈu i taua mau ravea atoa nei.”—Korinetia 1, 9:22.
[Nota i raro i te api]
a Te faahohoˈa nei te parau ra “ia tue i te tara” i te ohipa a te hoê puaatoro e haapepe ra ia ˈna iho ma te tueraa i te raau oeoe o tei faaohipahia no te faahoro e no te aratai i te animala. Oia atoa, i to ˈna hamani-ino-raa i te mau Kerisetiano, te faaino noa ra ïa o Saulo ia ˈna iho, mai te mea ra e te moto ra oia i te hoê nunaa e turuhia e te Atua.