VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w98 1/3 api 4-7
  • No te aha ratou e tatarahapa ˈi?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • No te aha ratou e tatarahapa ˈi?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Eukumene e tiaraa morare
  • Aita te taatoaraa e afaro nei
  • Te haavaraa a te Atua
  • Te faˈi nei te mau ekalesia i ta ratou mau hapa
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
  • Te hoê maitiraa fifi no te ekalesia katolika
    A ara mai na! 1991
  • Te hinaaro e tahoê
    A ara mai na! 1991
  • E nehenehe anei te tahoêraa kerisetiano e tupu?
    A ara mai na! 1991
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
w98 1/3 api 4-7

No te aha ratou e tatarahapa ˈi?

E ERE te manaˈo ra e e tia i te mau ekalesia ia tatarahapa i ta ratou mau hape e ia taui i to ratou haerea, i te manaˈo apî. Te na ô ra te hoê titionare no nia i te haapaoraa, Religioni e miti (Mau haapaoraa e mau aai), e ua anaanatae rahi te taata i te tiaraa faahua taiva ore o te ekalesia tahito i te Anotau no Ropu, e e rave rahi tei titau i te tauiraa.

I te matahiti 1523, i muri aˈe i to Martin Lutero faataa-ê-raa mai ia Roma, ua tamata te Pâpa Adrien VI i te faaafaro i te fifi na roto i te faataeraa ˈtu i teie poroi i te Apooraa no Nuremberg: “Ua ite maitai matou e e rave rahi matahiti to te mau ohipa hairiiri haapueraa i te Nohoraa o te Pâpa . . . E rohi puai matou no te taui i te Tino faatere no Roma, no reira mai paha teie mau ino atoa.” Aita râ teie faˈiraa i manuïa i te faaore i te amahamaharaa, e aita atoa i tinai i te ino i roto i te Tino faatere a te pâpa.

Aita i maoro roa aˈenei, ua faahapahia te mau ekalesia no to ratou mamû-noa-raa i mua i te Taparahiraa ati Iuda. Ua pari-atoa-hia ratou i te oreraa ratou i parau i to ratou mau melo eiaha e haere i te tamaˈi. I te matahiti 1941, a uˈana ˈi te Piti o te Tamaˈi Rahi, ua ani te hoê perepitero o Primo Mazzolari te iˈoa e: “No te aha o Roma i ore ai i ohipa oioi noa i te ofatiraahia te mau haapiiraa Katolika mai ta ˈna i matau na i te rave, e mai ta ˈna e rave noa nei â, no te tahi mau haapiiraa iti aˈe i te atâta?” Mau haapiiraa iti aˈe i te atâta i te aha? Te faahiti ra ïa teie perepitero i te here aiˈa faatupu tamaˈi o te haamou ra i te mau nunaa i taua taime ra.

Tera râ, no teie roa nei to te mau haapaoraa faˈiraa i ta ratou hapa, na mua ˈˈe râ, mea varavara roa ïa. I te matahiti 1832, ei pahonoraa i te tahi feia o te titau ra i te Ekalesia Katolika ia ‘faaapî ia ˈna iho,’ ua parau te Pâpa Grégoire XVI e: “E ohipa maamaa roa e te faaino roa atoa ia ani i te tahi ‘tauiraa e faaapîraa’ no te parururaa e te tupu-maitai-raa [o te ekalesia], mai te mea ˈtura e e nehenehe oia e hape.” E te mau hape rarahi ïa o te ore e nehenehe e hunahia? E rave rahi mau ravea tei itehia mai no te tapoˈi i te reira. Ei hiˈoraa, ua parau noa na te tahi feia tuatapapa faaroo e mea moˈa e mea hara ore atoa te ekalesia. Te parauhia ra e mea moˈa te ekalesia iho—tei paruruhia i te hape e te Atua. Tera râ, e feia hara to ˈna mau melo. No reira, ia ravehia te mau ohipa hairiiri na nia i te iˈoa o te ekalesia, eiaha ïa oia ia faahapahia, na te taata râ i roto i te ekalesia te hape. Mea tano anei teie huru tatararaa? Eita ia au i te taata tuatapapa faaroo Katolika Roma ra o Hans Küng, o tei papai e: “Aita e Ekalesia tia roa e vai ra i nia ˈˈe i te ao o te taata nei.” Ua faataa mai oia e: “Aita e Ekalesia aita ta ˈna e hara.”

Eukumene e tiaraa morare

Te aniani ra paha outou e eaha te mau ohipa i turai i te mau ekalesia ia tatarahapa i teie nei. A tahi, ua farii te mau Porotetani e te mau Orthodoxe e e hopoia ta ratou i roto i “te mau amahamaharaa tahito” i rotopu i te mau faaroo taa ê. Ua na reira ratou i te apooraa eukumene “Faaroo e Nahonaho-maitai-raa” i tupu i te oire no Lausanne, i Helevetia, i te matahiti 1927 ra. Ua apee atoa ˈtura te Ekalesia Katolika Roma i to ratou hiˈoraa. Mai te apooraa Vaticana IIa mai iho â râ, ua rahi noa ˈtu te mau ekalesiatiko teitei, e te mau pâpa atoa, o tei tatarahapa tamau no te mau amahamaharaa i roto i te Amuiraa faaroo kerisetiano. No teihea tumu? E au ra e, ua hinaaro ratou e faarahi atu â i te tahoêraa i roto i te Amuiraa faaroo kerisetiano. Ua faaite te taata tuatapapa aamu Katolika ra o Nicolino Sarale e, i roto i “te opuaraa ‘mea culpa’ [a Ioane Paulo II], te vai ra te hoê aveia, o te eukumene ïa.”

Teie râ, e ere te eukumene anaˈe. I teie mahana, ua ite-papu-hia te mau ohipa iino i tupu i roto i te aamu o te Amuiraa faaroo kerisetiano. “Eita ta te Katolika e nehenehe e tapo i to ˈna mata i nia i taua aamu atoa ra,” o ta te taata tuatapapa faaroo ra o Hans Urs von Balthasar ïa e parau ra. “Ua rave aore ra ua faatia noa te Ekalesia [a te pâpa iho] i te mau ohipa o te ore roa ˈtu e tia ia tatou ia farii i teie nei mahana.” No reira, ua nomino te pâpa i te hoê apooraa no “te haamaramarama i te mau ohipa hairiiri o te aamu o te ekalesia ia . . . nehenehe e ani i te tatarahapa.” Te tahi atu tumu e opua ˈi te ekalesia e rave i te tahi hiˈopoaraa ia ˈna iho, o to ˈna ïa hinaaro e fanaˈo faahou i to ˈna tiaraa morare.

Oia atoa, ua papai te taata tuatapapa aamu ra o Alberto Melloni, ia ˈna i tatara i te parau no nia i te tatarahaparaa a te ekalesia, e: “I te parau mau, te mea e anihia ra i te tahi taime, ia tumâ-roa-hia ïa te mau pariraa.” Oia mau, e au ra e te tamata ra te Ekalesia Katolika i te faaiti i te hopoia o te mau hara ta ˈna i rave na, ia tiaturi faahou mai te huiraatira ia ˈna. E tia râ ia parau e, mea hinaaro aˈe oia i te faahau e te ao nei, maoti hoi i te faahau e te Atua.

Te faahaamanaˈo maira teie mau peu ia Saula, te arii matamua o Iseraela. (Samuela 1, 15:1-12) Ua rave oia i te hoê hapa ino roa, e i te taime a faaite-tahaa-hia ˈi, ua tamata na mua oia i te ape i te faahaparaa—ma te imi i te otoheraa no ta ˈna hapa i rave—i mua ia Samuela, te peropheta haapao maitai a te Atua. (Samuela 1, 15:13-21) I te pae hopea, ua tia ˈtura i te arii ia faaite ia Samuela e: “Ua hara vau, ua hahi ê au i te parau a Iehova.” (Samuela 1, 15:24, 25) Parau mau, ua faˈi oia i ta ˈna hape. Tera râ, te faaite ra te mau parau ta ˈna i faahiti i muri iho ia Samuela e eaha mau na to roto i to ˈna feruriraa: “Ua hara vau, teie râ ta ˈu parau ia oe, ia tura na vau ia oe i mua i te aro o te feia rarahi o tau mau taata nei, e i mua atoa ia Iseraela nei.” (Samuela 1, 15:30) Papu maitai, ua tapitapi rahi aˈe o Saula no to ˈna tiaraa i mua ia Iseraela, i te faahauraa e te Atua. Na roto i teie haerea, aita te Atua i faaore i te hara a Saula. E ia manaˈo outou, na roto i teie huru haerea, e faaore anei ïa te Atua i te hara a te mau ekalesia?

Aita te taatoaraa e afaro nei

Aita te taatoaraa e afaro nei i teie tatarahapa-tahaa-raa e ravehia nei e te mau ekalesia. Ei hiˈoraa, e rave rahi mau Katolika Roma o te huru ê nei ia tatarahapa anaˈe to ratou pâpa no te faatîtîraa aore ra ia faatia faahou oia i “te mau hairesi” mai ia Hus e ia Kalavino. Ia au i te tahi feia i Vaticana, ua faahapahia te papai faataehia i te mau karadino e faaau ra i te hoê “hiˈopoaraa haava manaˈo” no nia i te aamu o te haapaoraa Katolika i te mileniuma i mahemo, e te mau karadino o tei putuputu i te hoê rururaa rahi i te avaˈe Tiunu 1994 ra. I to te pâpa opuaraa e tuu noa ˈtu i te tumu parau o teie faaauraa i roto i te hoê rata, ua pia te karadino Italia ra o Giacomo Biffi i ta ˈna iho nota ekalesiatiko i reira to ˈna haapapuraa e: “Aita ta te Ekalesia e hara.” Noa ˈtu râ, ua farii oia e: “Ia tatarahapa tatou no te mau hapa i ravehia e te ekalesia i te mau senekele i mahemo . . . e nehenehe te reira e haamaitai i to tatou tiaraa i mua i te taata.”

“Te faˈiraa i te hara, o te hoê ïa o te mau tumu parau aimârô-roa ˈˈe-hia i roto i te Ekalesia Katolika,” o ta te taata tatara parau no te Vaticana ra o Luigi Accattoli ïa e parau ra. “Mai te peu e e faˈi te pâpa i te mau hape a te mau mitionare, e inoino ïa te mau mitionare hapa ore.” Hau atu, ua papai te hoê papai vea Katolika Roma e: “Mai te peu e e manaˈo faahapa roa to te pâpa i te aamu o te Ekalesia, e mea fifi ïa ia taa e mea nafea oia i teie nei ia faahiti i teie â Ekalesia mai te paruru o ‘te mau tiaraa o te taata,’ te ‘metua vahine e te orometua’ o ˈna anaˈe te nehenehe e aratai i te huitaata nei i te hoê tau oaoa mau i roto i te toru o te mileniuma.”

Te parau nei te Bibilia ia ara i te tatarahapa rapaeau noa i faatupuhia e te haama i te iteraahia ta ˈna mau hape. Mea varavara hoi teie huru tatarahapa i te aratai i te taata e tatarahapa ra ia taui mau. (A faaau e te Korinetia 2, 7:8-11.) Te tatarahapa faufaa mau i mua i te aro o te Atua, o tei apitihia ïa i “[“te mau hotu,” MN] tei au i te tatarahapa”—oia hoi, te haapapuraa i te haavare ore o te tatarahapa.—Luka 3:8.

Te na ô ra te Bibilia e te taata e tatarahapa e e faˈi i ta ˈna hara, e tia ia ˈna ia faarue roa i te mau ohipa hape, ia faaea i te rave i te reira. (Maseli 28:13) O te ohipa anei i tupu? Inaha, i muri aˈe i te mau faˈiraa hapa atoa i ravehia e te Ekalesia Katolika Roma e vetahi atu mau ekalesia, eaha te ohipa i itehia i roto i te mau aroraa tivila i tupu iho nei i Afirika no ropu e i Europa Hitia o te râ, e mau huiraatira “Kerisetiano” taatoa hoi tei faaô atu i roto? Ua ohipa anei te mau ekalesia ei puai no te hau? Ua faateitei amui anei to ratou mau raatira atoa i to ratou reo, no te faahapa i te mau ohipa hairiiri e ravehia ra e to ratou mau melo? Aita. Inaha, ua faaô roa ˈtu vetahi mau tia faaroo i roto i te taparahiraa taata!

Te haavaraa a te Atua

No nia i te mau mea culpa e rave rahi a te pâpa, ua ani te Karadino Biffi ma te tâhitohito e: “No te mau hara i ravehia i mutaa iho, e ere anei i te mea maitai aˈe no tatou pauroa ia tiai i te haavaraa hopea?” Oia mau, ua fatata roa mai te haavaraa o te huitaata atoa nei. Ua ite maitai te Atua ra o Iehova i te mau ohipa hairiiri atoa o te aamu o te haapaoraa. Fatata roa, e titau oia i te faaafaroraa i te feia hapa. (Apokalupo 18:4-8) A tiai noa ˈtu ai, e nehenehe anei e ite i te hoê huru haamoriraa tei ore i tafetafeta i te utua toto, i te haavîraa taparahi taata, e te tahi atu mau ohipa iino ta te mau ekalesia a te Amuiraa faaroo kerisetiano e tatarahapa nei? E.

Nafea e itehia ˈi? Na roto ïa i te faaohiparaa i te ture i horoahia mai e Iesu Mesia: “E ite outou ia ratou i to ratou hoturaa.”Mt 7:16 Na te mau ohipa i tupu i roto i te aamu, ta te tahi mau haapaoraa e hinaaro ra hoi e haamoe, e tauturu ia tatou ia ite, eiaha noa i te feia ta Iesu i pii te mau “orometua haavare,” te feia atoa râ o tei faatupu i “te [“hotu,” MN] maitai.” (Mataio 7:15-20) O vai mâ ïa? Te ani manihini atu nei matou ia imi outou iho na roto i te tuatapaparaa i te Bibilia e te mau Ite no Iehova. A hiˈo e o vai te feia i teie mahana o te tutava mau ra i te pee i te Parau a te Atua, maoti hoi i te tamata i te paruru i te hoê tiaraa teitei i roto i teie nei ao.—Ohipa 17:11.

[Nota i raro i te api]

a Te 21raa o te apooraa eukumene o tei putuputu e maha taime i Roma mai 1962-1965.

[Hohoˈa i te api 5]

Te tatarahapa nei te mau ekalesia i te mau ohipa hairiiri mai teie te huru

[Faaiteraa i te tumu]

The Complete Encyclopedia of Illustration/J. G. Heck

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono