Mana arato—Ei arueraa i te taata aore ra ei faahanahanaraa i te Atua?
“E TIA i te hoê faatere ia hau aˈe i to ˈna mau taata eiaha noa ia maitai atu oia ia ratou, e tia atoa râ ia ˈna ia arato ia ratou i to ˈna mana,” o ta Xenophon ïa i papai, e tenerara Heleni tuiroo oia. I teie mahana, e rave rahi o te pii i te reira e mana arato, aore ra charisme na roto i te reo Farani.
Aita râ to te mau taata faatere atoa teie nei mana arato. Area ra te feia te vai ra to ratou, te faaohipa nei ïa ratou i teie mana no te turai i te huiraatira ia tavini ia ratou e ia faatupu i ta ratou iho mau opuaraa. Peneiaˈe, te hiˈoraa ino tuiroo roa ˈˈe no teie nei tau, o Adolf Hitler ïa. “[I te matahiti 1933,] no te rahiraa o te mau Helemani, ua noaa ia Hitler—aore ra fatata roa i te noaa—te mana arato puai mau o te hoê raatira,” o ta William L. Shirer ïa i papai i roto i ta ˈna buka ra Te hitiraa e te toparaa o te Toru o te Reich (Beretane). “I roto i na matahiti arepurepu 12 i muri iho, ua apee matapo noa ˈtu ratou ia ˈna, mai te mea ra e e mana faaoti to ˈna no ǒ mai i te Atua ra.”
Te faahiti atoa ra te aamu o te haapaoraa e rave rahi mau raatira mana rahi o tei arato i te taata ia tavini ia ratou, o tei afai mai râ i te ati i nia i te feia i pee ia ratou. “E ara ia outou ia ore roa outou ia vare i te taata,” o ta Iesu ïa i faaara, “e rave rahi hoi te haere mai ma to ˈu nei iˈoa, e te na ôraa mai, O vau te Mesia, e e rave rahi hoi te vare.” (Mataio 24:4, 5) Aita te mau Mesia mana haavare i tia mai i te senekele matamua noa. I te mau matahiti 1970, ua pii o Jim Jones ia ˈna iho te “mesia no te Hiero o te Nunaa.” Ua parauhia e “e taata ekalesia arato” oia “e mana huru ê roa to ˈna i nia i te taata,” e i te matahiti 1978, ua faanaho oia i te hoê o te mau haapoheraa nahoa taata rahi roa ˈˈe i roto i te aamu.a
Oia mau, ua riro te mana arato ei ô atâta mau. Area te Bibilia ra, te faahiti ra oia i te tahi atu huru ô, aore ra mau ô, no ǒ mai i te Atua, o ta te taata atoa e nehenehe e fanaˈo no te maitai o te taatoaraa. Te taˈo Heleni no teie nei ô, o khaʹri·sma ïa, te faahitihia ra 17 taime i roto i te Bibilia. Te tatara ra te hoê taata tuatapapa reo Heleni i te reira mai ‘te hoê ô tamoni ore e te horoa noa, te tahi mea i pûpûhia na te hoê taata noa ˈtu e aita oia i tutava e eita hoi e tia ia ˈna ia fanaˈo, te tahi mea no ǒ mai i te maitai faito ore o te Atua, e o te ore roa ˈtu e fanaˈohia aore ra e fatuhia na roto i te tutavaraa taata nei.’
No reira, ia au i te mau Papai, e ô te khaʹri·sma o te fanaˈohia na roto i te maitai faito ore o te Atua. Eaha vetahi o teie mau ô ta te Atua i horoa maitai mai na tatou? E nafea tatou ia faaohipa i te reira no te arue ia ˈna? E hiˈo anaˈe na e toru o teie mau ô horoa noa.
Te ora mure ore
Te ô rahi roa ˈˈe o te mau ô atoa, o te ora mure ore ïa. Ua papai o Paulo i te amuiraa no Roma e: “E utua te pohe no te hara, area te ora mure ore ra, e mea horoa-noa-hia mai [aore ra e ô, khaʹri·sma] ïa e te Atua i roto i to tatou ra Fatu ia Iesu Mesia.” (Roma 6:23) E tano ia tapao mai e, te “utua” (te pohe) e mea ïa o tei noaa mai ia tatou, noa ˈtu e aita i opuahia e tatou, na roto i to tatou huru taata hara. I te tahi aˈe pae, te ora mure ore ta te Atua e pûpû nei, e mea ïa tei ore roa ˈtu i faahepohia ia ˈna ia horoa mai, e ta tatou e ore roa ˈtu e nehenehe e hoo mai na roto i ta tatou iho tutavaraa.
E tia ia poihere e ia tufa i te ô o te ora mure. E nehenehe tatou e tauturu i te taata ia ite ia Iehova, ia tavini ia ˈna e i muri iho ia fanaˈo atoa i te ô o te ora mure ore. Te na ô ra te Apokalupo 22:17 e: “Te parau nei te [v]arua e te vahine faaipoipo apî, E haere mai. E o tei faaroo ra, a parau atoa oia e, E haere mai. E o tei poihâ ra, a haere mai. E tei hinaaro ra, a rave noa mai oia i te pape ora.”
Nafea tatou ia aratai ia vetahi ê i teie nei pape ora? Na mua roa, na roto i te faaohipa-maitai-raa i te Bibilia i roto i ta tatou taviniraa. Parau mau, i roto i te tahi mau fenua, mea varavara te taata i te taio aore ra i te feruri i nia i te mau mea pae varua; noa ˈtu râ, te vai nei iho â te mau ravea no te ‘faaara i te tariˈa’ o te hoê taata. (Isaia 50:4) I roto i teie nei tuhaa, e nehenehe tatou e tiaturi i te mana ohipa o te Bibilia, “e mea ora hoi te parau a te Atua, e te puai rahi.” (Hebera 4:12) Noa ˈtu e mea na roto i te paari aravihi o te Bibilia, te tamahanahanaraa e te tiaturiraa ta ˈna e horoa ra, aore ra ta ˈna tatararaa i te tumu o te ora, e nehenehe te Parau a te Atua e haaputapû i te mafatu e e faahaere i te taata na nia i te eˈa o te ora.—Timoteo 2, 3:16, 17.
Hau atu, e nehenehe te mau papai niuhia i nia i te Bibilia e tauturu ia tatou ia parau e “E haere mai.” Ua tohu na te peropheta ra o Isaia e, i teie nei tau poiri pae varua, ‘e hiti mai o Iehova’ i nia i to ˈna nunaa. (Isaia 60:2) Te itehia ra teie nei haamaitairaa no ǒ mai ia Iehova ra i roto i te mau papai a te Taiete Watch Tower, e i te mau matahiti atoa te aratai nei te reira i te mau tausani taata ia Iehova ra, te Pu o te haamaramaramaraa i te pae varua. I roto i teie mau papai, e ere te mau taata te faateiteihia ra. Mai ta te omuaraa parau a Te Pare Tiairaa e faataa ra, “te tumu o Te Pare Tiairaa, no te arueraa i te Atua ra o Iehova, te Arii Mana hope e ati aˈe te ao nei. . . . Te faaitoito . . . maira oia ia horoa i te tiaturiraa i nia i te Arii a te Atua e faatere ra oia hoi o Iesu Mesia, tei manii hoi to ˈna toto e tei iriti i te eˈa o te ora mure ore no te huitaata nei.”
Te faaite ra te hoê tavini kerisetiano ma te taime taatoa, o tei ite i te manuïaraa ta ˈna taviniraa e rave rahi matahiti te maoro, i to ˈna manaˈo no nia i te faufaa o Te Pare Tiairaa e te A ara mai na! no te tauturu i te taata ia haafatata ˈtu i te Atua: “Ia haamata anaˈe ta ˈu mau taata haapii Bibilia i te taio e i te oaoa i Te Pare Tiairaa e te A ara mai na!, e haere oioi noa ratou i mua. Te faariro nei au i te mau vea mai te hoê ravea faufaa roa no te tauturu i te mau taata ia ite ia Iehova.”
Te mau hopoia taviniraa
E pǐpǐ kerisetiano o Timoteo o tei fanaˈo i te tahi atu ô tei tia ia haapao-taa-ê-hia. Ua parau atu te aposetolo Paulo ia ˈna e: “Eiaha e vaiiho-noa-hia tei horoahia mai [aore ra ô, khaʹri·sma] . . . i roto ia oe na; i horoahia mai ia oe ma te tohu ra, e te faauta-atoa-raa i te rima o te mau peresibutero i nia iho ia oe.” (Timoteo 1, 4:14) Eaha taua ô ra? Oia atoa ïa te nominoraahia o Timoteo ei tiaau ratere, e hopoia taviniraa o tei tia ia ˈna ia haapao maitai. I roto i taua tuhaa irava ra, ua faaue atu o Paulo ia Timoteo e: “E rohi â i te taio i te parau, e te aˈo, e te haapii . . . E ara ia oe, e ta oe e haapii ra; e tamau maite â i te reira: tei te na reira hoi e ora ˈi oe e te feia atoa e faaroo mai ia oe ra.”—Timoteo 1, 4:13, 16.
E tia atoa i te mau matahiapo i teie mahana ia poihere i ta ratou mau hopoia taviniraa. Mai ta Paulo i faahiti na, hoê ravea e na reira ˈi ratou, mea na roto ïa i te ‘araraa i ta ratou e haapii ra.’ Maoti hoi i te pee i te mau raatira mana no teie nei ao, te huti nei ratou i te ara-maite-raa i nia i te Atua, eiaha i nia ia ratou iho. Ua riro o Iesu, to ratou Hiˈoraa, ei orometua haapii hau aˈe i te faahiahia, e mea papu maitai e e mana rahi to ˈna i nia ia vetahi ê, tera râ, ma te haehaa, ua faatae noa oia i te hanahana i to ˈna ra Metua. “[E] ere i ta ˈu ta ˈu e haapii nei, na ˈna râ, na tei tono mai ia ˈu nei,” o ta ˈna ïa i parau.—Ioane 5:41; 7:16.
Ua faahanahana o Iesu i to ˈna Metua i te raˈi ra, na roto i te faaohiparaa i te Parau a te Atua ei niu no ta ˈna haapiiraa. (Mataio 19:4-6; 22:31, 32, 37-40) Ua haamatara atoa o Paulo i te faufaaraa no te mau tiaau ‘ia tapea maite i te parau faaroo ia au maite i te aravihi o ta ratou haapiiraa.’ (Tito 1:9, MN) Na roto i te niu-papu-raa i ta ratou mau oreroraa parau i nia i te mau Papai, e na ô atoa ïa te mau matahiapo i te parau, mai ia Iesu ra e: “Te parau ta ˈu e parau atu ia outou nei, e ere ïa i ta ˈu iho.”—Ioane 14:10.
Nafea te mau matahiapo ‘ia tapea maite i te parau faaroo’? Na roto ïa i te haamauraa i ta ratou mau oreroraa parau e ta ratou mau tuhaa putuputuraa i nia i te Parau a te Atua, ma te tatara e te haamatara maitai i te mau irava o ta ratou e faahiti. E nehenehe te mau faahohoˈaraa faahoruhoru aore ra te mau aamu arearea, mai te peu iho â râ e ua rahi roa, e haafariu ê i te manaˈo o te feia e faaroo ra i te Parau a te Atua e e huti i te ara-maite-raa i nia i te aravihi o te taata orero iho. O te mau irava Bibilia râ te tia ia haaputapû i te mafatu e ia turai i te feia e faaroo ra ia ohipa. (Salamo 19:7-9; 119:40; a faaau e te Luka 24:32.) Eita teie mau huru oreroraa parau e huti rahi roa i te ara-maite-raa i nia i te taata, e faahanahana roa ˈtu â râ i te Atua.
Te tahi atu ravea e nehenehe ai te mau matahiapo e riro ei mau orometua haapii aravihi aˈe, mea na roto ïa i te haapiiraa te tahi i te tahi. Mai ia Paulo i tauturu na ia Timoteo, e nehenehe atoa te hoê matahiapo e tauturu i te tahi atu matahiapo. “Na te auri i faaanaana i te auri; e na te taata i faaanaana i te mata o to ˈna taua.” (Maseli 27:17; Philipi 2:3) E faufaahia te mau matahiapo i te tufaraa i te mau manaˈo e te mau manaˈo tauturu. Ua faataa mai te hoê matahiapo i nomino-apî-hia e: “Ua rave te hoê matahiapo aravihi i te taime no te faaite mai ia ˈu nafea ia faaineine i te hoê oreroraa parau huiraatira. I roto i ta ˈna faaineineraa, ua rave atoa mai oia i te mau uiraa aravihi, te mau faahohoˈaraa, te mau hiˈoraa, aore ra te mau aamu poto, e tae noa ˈtu i te mau irava Bibilia o ta ˈna i maimi maitai. Na ˈna i haapii mai e nafea ia tauiui i ta ˈu mau oreroraa parau ia ore au ia vauvau ma te oraora ore e te haumani.”
E tia ia tatou paatoa e fanaˈo nei i te mau hopoia taviniraa, ei mau matahiapo anei, ei mau tavini tauturu anei, aore ra ei mau pionie, ia poihere i ta tatou ô. Na mua iti noa ˈˈe i to ˈna poheraa, ua faahaamanaˈo atu o Paulo ia Timoteo ‘ia faaaraara oia [“mai te hoê auahi,” MN] i tei roto ia ˈna i horoa-noa-hia mai [aore ra ô, khaʹri·sma] e te Atua,’ no Timoteo, o te tahi ïa ô taa ê o te varua. (Timoteo 2, 1:6) I roto i te mau fare Iseraela, e arahu veavea noa ta ratou auahi. E nehenehe hoi e “faaaraara” i teie arahu ia pura mai te auahi e ia veavea roa ˈtu â te fare. No reira, te faaitoitohia ra tatou ia rohi no te raveraa i ta tatou mau tuhaa taviniraa, ma te faaaraara mai te hoê auahi i te ô pae varua i horoahia mai na tatou.
Te mau ô pae varua e tia ia tufahia
No to ˈna here i to ˈna mau taeae no Roma, ua papai atu o Paulo ia ratou e: “E hinaaro rahi hoi to ˈu ia ite atu ia outou, ia tuu atu vau i [“te tahi ô,” MN] [khaʹri·sma] ia outou na, ia itoito hoi outou. E ia mahanahana hoi au e outou atoa i to tatou faaroo, i to outou e i to ˈu atoa hoi.” (Roma 1:11, 12) Ua faariro o Paulo i to tatou neheneheraa e haapuai i te faaroo o vetahi ê na roto i to tatou paraparauraa ˈtu ia ratou, ei ô pae varua. Na roto i te aitauiraa i teie mau ô pae varua, e turuhia ˈtu ïa te faaroo e e faaitoitohia te tahi e te tahi.
E mea hinaaro-rahi-hia te reira. I roto i teie faanahoraa ino ta tatou e ora nei, te faaruru paatoa nei tatou i te hepohepo. E nehenehe râ te aitauiraa i te faaitoitoraa e tauturu ia tatou ia haere noa i mua. E mea faufaa roa te manaˈo no te aitauiraa—oia te horoaraa e te noaaraa mai—no te tapea i te puai pae varua. Parau mau, te hinaaro paatoa nei tatou e ia faaitoitohia mai tatou i te tahi mau taime, tera râ, e nehenehe atoa tatou pauroa e patu i te tahi e te tahi.
Mai te peu e e ite oioi noa tatou e ua paruparu to tatou mau hoa faaroo, e nehenehe tatou e “haamahanahana i te feia i roohia i te pohe ra, i te mahanahana a te Atua i mahanahana ˈi [t]atou iho nei.” (Korinetia 2, 1:3-5) Te auraa mau o te taˈo Heleni e mahanahana (pa·raʹkle·sis) oia ïa “te piiraa ia haere mai i pihai iho.” Mai te peu e, ia hinaarohia, tei pihai iho tatou i to tatou taeae aore ra tuahine no te horoa ˈtu i te rima tauturu, eita e ore e e fanaˈo atoa tatou iho i te hoê â turu î i te here ia hinaaro atoa anaˈe tatou.—Koheleta 4:9, 10; a faaau e te Ohipa 9:36-41.
Mea faufaa rahi atoa te mau tere farereiraa a te mau matahiapo. Noa ˈtu e te vai ra iho â te taime e haere mai ratou no te horoa i te tahi aˈoraa a te mau Papai no nia i te hoê fifi, ua riro te rahiraa o te mau tere farereiraa ei faaitoitoraa, ‘ia mahanahana te aau.’ (Kolosa 2:2) Ia rave anaˈe te mau tiaau i teie mau tere faaitoitoraa i te faaroo, te horoa mau ra ratou i te hoê ô pae varua. Mai ia Paulo, e ite ratou i te hoona mau o teie huru ô otahi roa, e e tupu mai te hoê “hinaaro rahi” no to ratou mau taeae.—Roma 1:11.
O te ohipa ïa i itehia e te hoê matahiapo no Paniora, o tei faatia mai i teie aamu: “E au ra e aita o Ricardo, te hoê tamaiti 11 matahiti, e anaanatae ra i te mau putuputuraa e i te amuiraa. Ua ani atura vau i te mau metua o Ricardo e e nehenehe anei au e haere atu e hiˈo i ta raua tamaiti, e ua farii oioi maira raua. Te faaea ra ratou i nia i te mouˈa peneiaˈe hoê hora i to ˈu fare na nia i te pereoo uira. Ua oaoa roa o Ricardo i to ˈu anaanataeraa ˈtu ia ˈna, e ua farii popou mai oia. Aita i maoro, ua riro maira oia ei taata poro bapetizo-ore-hia e ei melo itoito i roto i te amuiraa. E tamaroa mamahu oia na mua ˈˈe, ua riro mai râ oia ei tamaroa oaoa aˈe e te faaau ohie noa i te taata. E rave rahi mau melo o te amuiraa o tei ani mai e: ‘Eaha râ o Ricardo i taui ai?’ E au ra e a tahi ra ratou a ite ai ia Ricardo. Ia feruri anaˈe au i taua tere farereiraa faufaa roa ra, te manaˈo nei au e ua faufaa-rahi-hia ˈˈe au ia Ricardo. Ia tomo anaˈe mai oia i roto i te Piha no te Basileia, e mata oaoa roa to ˈna, e e horo mai oia ia ˈu ra no te aroha ia ˈu. Ua oaoa roa vau i te iteraa i to ˈna haereraa i mua i te pae varua.”
Papu maitai, e haamaitai-rahi-hia te mau tere farereiraa, mai teie te huru. Ua tuea maitai teie mau tere i te aniraa a Iesu: “A tiai i tau mau mamoe.” (Ioane 21:16) Parau mau, e ere te mau matahiapo anaˈe te nehenehe e tufa i teie mau ô pae varua. E nehenehe te mau melo atoa o te amuiraa e faaaraara ia vetahi i te here e te mau ohipa maitatai. (Hebera 10:23, 24) Mai te feia paiuma mouˈa o tei taamuhia i te tahi e te tahi, ua taamu-atoa-hia tatou i te mau taairaa pae varua. Papu maitai, te mea o ta tatou e rave aore ra e parau, e hauti te reira i nia ia vetahi ê. E nehenehe te hoê parau mauiui aore ra te hoê faahaparaa etaeta e haaparuparu i te mau taairaa e tahoê ra ia tatou. (Ephesia 4:29; Iakobo 3:8) Area te mau parau faaitoitoraa maiti-maitai-hia e te turu î i te here ra, e nehenehe ïa e tauturu i to tatou mau taeae ia faatitiaifaro i to ratou mau fifi. Ia na reira tatou, e tufa ˈtu ïa tatou i te mau ô pae varua e faufaa mure ore to ratou.—Maseli 12:25.
Te faaanaanaraa i te hanahana o te Atua i roto i te hoê faito rahi atu â
Papu maitai te vai ra to te Kerisetiano tataitahi te tahi mana arato. Ua horoahia mai te tiaturiraa faufaa roa ˈˈe o te ora mure ore. Te vai atoa ra ia tatou nei te mau ô pae varua o ta tatou e nehenehe e tufa i te tahi e te tahi. E e nehenehe tatou e tutava i te aratai aore ra i te faaitoito ia vetahi ê ia naeahia te mau fa maitatai. Te fanaˈo nei vetahi i te mau ô ê atu, mai te mau hopoia taviniraa. Ua riro teie mau ô atoa ei mau tapao no te maitai faito ore o te Atua. E no te mea e, te mau ô atoa ta tatou e fanaˈo nei, no ǒ mai ïa i te Atua, aita e faufaa no tatou ia faaahaaha.—Korinetia 1, 4:7.
Ei mau Kerisetiano, e mea maitai ia aniani tatou e, ‘E faaohipa anei au i to ˈu mana no te faahanahana ia Iehova, Tei horoa mai i “te mau mea maitatai i ho-mai-hia mai, e te mau mea tia roa”? (Iakobo 1:17) E pee anei au ia Iesu e e tavini anei au ia vetahi ê ia au i tei maraa ia ˈu e ia au i to ˈu huru tupuraa?’
Ua haapoto noa te aposetolo Petero i ta tatou hopoia i roto i teie nei tuhaa: “E horoa te taata atoa i te maitai [aore ra ô, khaʹri·sma] no te tahi mai tei noaa mai ia ˈna ra, mai te tiaau maitai i te maitai [“faito ore,” MN] a te Atua ra. Ia parau te hoê taata ra, ia au ïa i te parau a te Atua: ia rave te hoê taata i te toroa diakono ra, ia au ïa i ta te Atua i horoa maira: ia haamaitaihia te Atua ia Iesu Mesia i te mau mea atoa ra.”—Petero 1, 4:10, 11.
[Nota i raro i te api]
a E 913 taata taatoa i pohe, o Jim Jones atoa.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 23]
Corbis-Bettmann
UPI/Corbis-Bettmann