O Philemona e o Onesimo—Tahoêhia i roto i te autaeaeraa kerisetiano
TE FAAHITI ra te hoê rata a te aposetolo Paulo i faauruahia mai e te Atua, i te hoê peapea i rotopu e piti taata. O Philemona te hoê, e o Onesimo te tahi. O vai teie nau taata? Na te aha i turai ia Paulo ia anaanatae atu i to raua fifi?
Te faaea ra o Philemona, te taata i papaihia ˈtu te rata, i Kolosa i Asia Iti. Taa ê atu i te tahi atu mau Kerisetiano e rave rahi i taua vahi atoa ra, ua matau o Philemona ia Paulo, inaha, ua farii oia i te parau apî maitai na roto i te ohipa pororaa a te aposetolo. (Kolosa 1:1; 2:1) Ua ite o Paulo e e “hoa rave ohipa i herehia” oia. Ua riro o Philemona ei hiˈoraa o te faaroo e te here. E taata farii maitai oia e te tamahanahana i to ˈna mau hoa kerisetiano. E au ra e e taata moni atoa o Philemona, i te mea e e fare rahi to ˈna no te faatupu i te mau putuputuraa a te amuiraa no reira. Ua manaˈohia na e o Apephia ta ˈna vahine e o Arehipo ta ˈna tamaiti, ua faahitihia teie nau taata e piti i roto i te rata a Paulo. E tavini atoa ta Philemona, o Onesimo te iˈoa.—Philemona 1, 2, 5, 7, 19b, 22.
Ua horo oia i Roma
Aita te mau Papai e faaite maira ia tatou e no te aha o Onesimo i horo ai 1 400 kilometera te atea ia Paulo ra i Roma, i reira te papairaahia te rata ia Philemona i te area matahiti 61 T.T. Teie râ ta Paulo i parau atu ia Philemona: “E i hamani ino na [o Onesimo] ia oe, e e amutarahu oia na oe, e tuu mai oe i te reira i nia ia ˈu nei.” (Philemona 18) Te faaite maitai ra teie mau parau e ua peapea o Onesimo e to ˈna fatu ra o Philemona. Ua papai o Paulo i ta ˈna rata no te faahau faahou i teie nau taata.
Ua manaˈohia na e ua horo o Onesimo i muri aˈe i to ˈna eiâraa ia Philemona no te aufau i to ˈna tere i Roma. I reira, ua opua ihora oia e tapuni i rotopu i te nahoa taata.a I roto i te ao Heleni-Roma, ua riro te feia i horo ê ei fifi rahi eiaha noa no te mau fatu tavini, no te faatereraa huiraatira atoa râ. Ua parauhia e ua riro o Roma iho ei “vahi haapuraa tuiroo matauhia” no te mau tavini i horo ê.
Mea nafea to Paulo farereiraa ia Onesimo? Aita te Bibilia e faaite maira ia tatou. Teie râ, i te topatoparaa te anaanatae o teie tiamâraa apî i noaa mai, i reira paha to Onesimo feruriraa e tei roto oia i te hoê tupuraa atâta roa. I te oire no Roma, e tapapa na te mau mutoi taa ê i te mau tavini i horo ê, hoê hoi teie o te mau hapa ino roa ˈˈe matauhia i nia i te ture i tahito ra. Ia au i te parau a Gerhard Friedrich, “mea matauhia e e tapaohia te rae o te mau tavini i horo ê i noaahia. E pinepine ratou i te haamauiuihia . . . , i te taorahia na te mau animala i nia i te tahua arearearaa, aore ra i te patitihia no te faaara i te tahi atu mau tavini e eiaha e pee i to ratou hiˈoraa.” Peneiaˈe, ia au i ta Friedrich i parau, i muri aˈe i te pauraa te moni ta Onesimo i eiâ e to ˈna oreraa e ite i te hoê vahi tapuniraa aore ra te hoê ohipa, ua ani oia ia Paulo ia paruru mai ia ˈna e ia paraparau atu ia Philemona no ˈna, e ua faarooroo hoi oia i te mau parau no nia ia Paulo i ǒ Philemona ra.
Ua manaˈo vetahi e ua opua iho â o Onesimo i te haere e farerei i te hoê hoa o to ˈna fatu, ma te tiaturi e na roto i to ˈna mana, e nehenehe ïa oia e faahau-faahou-hia e te hoê fatu tei riri ia ˈna ma te tia no te tahi atu tumu. Te faaite ra te mau haapapuraa i te pae aamu e ua riro te reira “ei raveraa tei faaohipa-pinepine-hia e te mau tavini i roto i te fifi.” Mai te peu e mai te reira ra, ua eiâ “paha [o Onesimo] no te faaohie aˈe i to ˈna tere i mua ia Paulo, te arai, e ere râ no te tahi noa opuaraa e horo,” o ta te taata ite ra o Brian Rapske ïa i parau.
Ua tauturu o Paulo
Noa ˈtu eaha te tumu oia i horo ai, papu maitai e ua ani o Onesimo i te tauturu a Paulo no te faahau faahou ia raua to ˈna fatu tei riri. E fifi ïa te reira no Paulo. E tavini faaroo ore hoi oia na mua ˈˈe tei riro ei taata ohipa ino i horo ê. E tia anei i te aposetolo ia tauturu ia ˈna na roto i te parauraa ˈtu i te hoê hoa kerisetiano e eiaha e faaohipa i to ˈna tiaraa haamanahia no te faautua ia ˈna? Eaha ïa tei tia ia Paulo ia rave?
I to Paulo papairaa ˈtu ia Philemona, papu maitai e ua vai na te tavini i horo ê i pihai iho i te aposetolo i te hoê area taime. Ua mairi te hoê area taime navai i nehenehe ai o Paulo e parau e ua riro o Onesimo ei “taeae here.” (Kolosa 4:9) “Te parau maite noa ˈtu nei au ia oe, i tau tamaiti, i ta ˈu i fanau i tau tapearaa nei,” o ta Paulo ïa i parau no nia i to ˈna iho taairaa i te pae varua e o Onesimo. I rotopu i te mau faahopearaa atoa e nehenehe e tupu mai, ua hitimahuta roa paha o Philemona i teie nei tupuraa. Ua parau te aposetolo e te hoˈi atura te tavini “faufaa ore” hoi i tahito ra, ei taeae kerisetiano. I teie nei, e taata “faufaa” o Onesimo, o te ora ra ia au i te auraa o to ˈna iˈoa.—Philemona 1, 10-12.
Ua riro o Onesimo ei tauturu faufaa roa no te aposetolo i tapeahia. Inaha, e nehenehe hoi o Paulo e tapea mai ia ˈna i reira, teie râ, taa ê atu i te ofati i te ture, e ofati atoa te reira i te mau tiaraa o Philemona. (Philemona 13, 14) I roto i te tahi atu rata, tei papaihia i taua area taime atoa ra i te amuiraa i putuputu na i te fare o Philemona, ua faahiti o Paulo ia Onesimo mai “[to ˈu] taeae here e te parau mau, no ǒ na ia outou na.” Te faaite ra te reira e ua haapapu ê na o Onesimo e e nehenehe oia e tiaturihia.—Kolosa 4:7-9; MN.b
Ua faaitoito o Paulo ia Philemona ia farii maitai ia Onesimo, aita râ oia i faaohipa i to ˈna mana aposetolo no te faahepo ia ˈna ia na reira aore ra ia faatiamâ i ta ˈna tavini. No to raua auhoa e to raua here te tahi i te tahi, ua papu ia Paulo e e “rahi atu â” ta Philemona e rave i ta ˈna i ani. (Philemona 21) Aita i haapapuhia e eaha te mau ohipa “rahi atu â” i ravehia, no te mea e tei ia Philemona anaˈe te tiaraa no te faaoti e eaha te rave i nia ia Onesimo. Ua faataa vetahi i te mau parau a Paulo mai te hoê faaauraa e ia ‘hoˈi mai [te tavini i horo ê] ia nehenehe oia e tauturu noa ia Paulo mai ta ˈna i rave ê na.’
Ua farii anei o Philemona i te aniraa a Paulo no Onesimo? E au ra e ua farii oia, noa ˈtu e eita hoi te reira e auhia e te tahi atu mau fatu tavini no Kolosa, o tei hinaaro aˈe paha e ite ia Onesimo ia faautuahia, o te riro ïa ei faaararaa no ta ratou iho mau tavini e eiaha e pee i to ˈna hiˈoraa.
Onesimo—E taata tei taui
Noa ˈtu râ, ua hoˈi o Onesimo i Kolosa e te hoê huru taata apî. Ua faatauihia to ˈna huru feruriraa e te mana o te parau apî maitai, ma te feaa ore ua riro mai oia ei melo haapao maitai o te amuiraa kerisetiano i taua oire ra. Aita te mau Papai e faaite ra e ua faatiamâhia anei o Onesimo e Philemona i te pae hopea. Teie râ, i roto i te hoê auraa i te pae varua, ua riro mai te tavini tahito i horo ê ei taata tiamâ. (A faaau e te Korinetia 1, 7:22.) Te itehia ra te hoê â mau tauiraa i teie nei tau. Ia faaohipa anaˈe te mau taata i te mau faaueraa tumu a te Bibilia i roto i to ratou oraraa, e taui te oraraa e te huru o te taata. Ua tauturuhia te feia i hiˈohia na i mutaa iho ei feia faufaa ore no te totaiete taata, ia riro mai ei feia tivila hiˈoraa maitai.c
Auê ïa tauiraa rahi ta te fariiraa i te faaroo mau i faatupu e! Noa ˈtu e ua riro na te Onesimo tahito ei taata “faufaa ore” no Philemona, ua ora te Onesimo apî ma te feaa ore ia au i te auraa o to ˈna iˈoa ei taata “faufaa.” E papu maitai e ua riro to Philemona e to Onesimo tahoêraa i roto i te autaeaeraa kerisetiano ei haamaitairaa.
[Nota i raro i te api]
a Ua faataa te ture Roma i te hoê servus fugitivus (tavini i horo ê) mai ‘te hoê tavini tei faarue i to ˈna fatu, ma te opua e eiaha e hoˈi faahou.’
b I roto i teie tere no te hoˈi i Kolosa, e au ra e ua horoahia ia Onesimo e ia Tuhiko e toru rata a Paulo, e vai ra i teie nei i roto i te Bibilia faauruahia. Taa ê atu i teie rata ia Philemona ra, ua papai o Paulo i taua mau rata ra i to Ephesia e to Kolosa.
c Ei hiˈoraa, a hiˈo i te A ara mai na! o te 8 no Tiunu 1996, api 20-25; 8 no Mati 1997, api 20-22; Te Pare Tiairaa o te 1 no Atete 1989, api 30-31 (Farani); 15 no Febuare 1997, api 21-24.
[Tumu parau tarenihia i te api 30]
Mau tavini i raro aˈe i te ture Roma
I raro aˈe i te ture Roma i faaohipahia i te senekele matamua o to tatou tau, e faaruru na te hoê tavini i te mau haapahi, te mau hiaai, e te iria o to ˈna fatu. Ia au i te taata tatara parau ra o Gerhard Friedrich, “na mua roa e i te pae o te ture, e ere te tavini i te hoê taata, e taoˈa râ ta to ˈna fatu e nehenehe e faaohipa mai ta ˈna e hinaaro. . . . Ua tuuhia [oia] i nia i te hoê â faito e te mau animala rata e te mau tauihaa, e aita ratou i faaturahia e te ture tivila.” Eita te hoê tavini e nehenehe e imi i te tahi faatitiaifaroraa haamanahia i te mau ohipa tia ore i faaruruhia e ana. E tia noa ia ˈna ia haapao i te mau faaueraa a to ˈna fatu. Aita e otia to te mau faautuaraa a te hoê fatu tei riri. No te hoê hapa haihai atoa, e mana to ˈna no te haapohe aore ra eita.*
Noa ˈtu e e nehenehe e noaa i te taata ona e rave rahi hanere tavini, e ite-atoa-hia i roto i te hoê utuafare au noa e piti aore ra e toru tavini. “Ua rau te mau ohipa ta te mau tavini utuafare e rave,” o ta te taata ite ra o John Barclay ïa i parau. “E ite tatou i te mau tavini tiai, tunu maa, tamâ, vea, haapao tamarii, faaamu tamarii, e te mau tavini ohipa rau, taa ê atu i te feia toroa huru rau e itehia i roto i te mau utuafare rahi aˈe e te ona aˈe. . . . I roto i te tupuraa mau, ua taai-rahi-hia te huru oraraa o te hoê tavini utuafare i te huru o te fatu e e nehenehe e itehia e piti huru: te taviniraa i te hoê fatu ino, e nehenehe e faaruruhia te mau huru ino taotia-ore-hia, area te hoê fatu mǎrû e te horoa maitai, e riro ïa te oraraa ei oraraa au e tei î i te tiaturiraa. Te vai ra te mau hiˈoraa tuiroo o te mau rave-ino-raa tei faatiahia i roto i te mau papai tahito, e e rave rahi atoa râ mau papai e faaite ra i te mahanahana i vai na i rotopu i te tahi mau fatu e ta ratou mau tavini.”
*No nia i te oraraa tavini i rotopu i te nunaa o te Atua i mutaa ihora, a hiˈo i te buka ra Ite aravihi ia au i te mau Papai, neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., Buka 2, api 977-979 (Beretane).