VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w98 1/1 api 30-31
  • Ua faahanahana o Elia i te Atua mau

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ua faahanahana o Elia i te Atua mau
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Ua farerei e piti enemi
  • Ua faahanahanahia o Iehova
  • Te haapiiraa no tatou
  • Ua turu oia i te haamoriraa viivii ore
    A pee i to ratou faaroo
  • E riro anei outou ei feia haapao maitai mai ia Elia?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Te hoê tamataraa i nia i te mouˈa Karemela
    Ta ˈu e haapii no roto mai i te Bibilia
  • Ua tamahanahanahia oia e to ˈna Atua
    A pee i to ratou faaroo
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1998
w98 1/1 api 30-31

Ua rave ratou i te hinaaro o Iehova

Ua faahanahana o Elia i te Atua mau

O ˈNA te taata imi-roa-hia ˈˈe i Iseraela. Ia roaa noa ˈtu oia i te arii, papu maitai e e haapohehia oia. O vai taua taata i auauhia ra? O te peropheta ïa a Iehova ra o Elia.

Ua rave te Arii ra o Ahaba e ta ˈna vahine etene ra o Iezebela, e ia uˈana roa te haamoriraa a Baala i Iseraela. No reira, ua faatupu atura o Iehova i te paˈurâ i nia i te fenua, o te maharaa ïa o te matahiti i teie nei. No to ˈna hae, ua opua ihora o Iezebela e haapohe i te mau peropheta a Iehova, o Elia iho â râ ta Ahaba i hinaaro. Na Elia hoi i parau atu ia Ahaba hau atu i te toru matahiti na mua ˈtu e: “E ore e hauhia, e ore hoi e ûa, i eie nei pue matahiti, maori râ ia parauhia e au ra.” (Te mau arii 1, 17:1) E ua tamau noa te paˈurâ i tupu i muri iho, e tae roa mai i taua taime ra.

I roto i teie tupuraa atâta, ua faaue maira o Iehova ia Elia e: “A haere, e faaite ia Ahaba; e na ˈu e hopoi atu i t[e] ûa i nia i te fenua nei.” Noa ˈtu e e nehenehe oia e haapohehia, ua auraro o Elia i te faaueraa a Iehova.—Te mau arii 1, 18:1, 2.

Ua farerei e piti enemi

“O oe anei tei haapeapea ia Iseraela nei?” o ta Ahaba ïa i ani, i to ˈna iteraa ˈtu ia Elia. “E ere au tei haapeapea ia Iseraela,” o ta Elia ïa i pahono atu ma te riaria ore, “o oe râ, e te utuafare o to metua, o outou i faarue i te parau a Iehova, e ua pee i te mau [Baala].” Ua faaue ihora o Elia e ia haaputuputu o Iseraela taatoa i te Mouˈa Karemela, “e te mau peropheta o Baala e maha atoa hanere e pae ahuru, e na peropheta o te [pou moˈa], e maha hanere.” Ua na ô atura o Elia i te nahoa taata e: “Mai te aha te maoro o tena na feaa-piti-raa?a o Iehova te Atua ra, a pee ia ˈna; o Baala, a pee ia ˈna.”—Te mau arii 1, 18:17-21; MN.

Ua mamû noa te nunaa. Peneiaˈe ua taa ia ratou e ua hapa ratou i te oreraa e haamori ia Iehova anaˈe ra. (Exodo 20:4, 5) Aore ra, ua pao roa paha to ratou haava manaˈo e aita ˈtura ratou i ite faahou e ua hara ratou i te haamoriraa ia Iehova e ia Baala atoa. Noa ˈtu râ, ua faaue atura o Elia i te nunaa ia afai mai e piti puaatoro oni—hoê na te mau peropheta a Baala e te tahi na ˈna. E faaineinehia na puaatoro e piti no te tusia, eita râ te auahi e faaamahia. “A tau ai outou i te iˈoa o to outou mau atua,” o ta Elia ïa i parau, “a tau hoi au i te iˈoa o Iehova, e te Atua [mau] i parau mai i te hopoiraa mai i te auahi, oia te Atua [mau].”—Te mau arii 1, 18:23, 24; MN.

Ua faahanahanahia o Iehova

Ua haamata ˈtura te mau peropheta a Baala i te ‘ouˈa haere i nia i taua fata i hamanihia e ratou ra.’ Ua pii noa ratou i taua poipoi taatoa ra e: “E Baala, e faaroo mai ia matou.” Aita râ o Baala i faaroo mai. (Te mau arii 1, 18:26) Ua haamata ˈtura o Elia i te faaooo ia ratou: “E pii hua ˈtu: e atua oia.” (Te mau arii 1, 18:27) Ua tae roa te mau peropheta a Baala i te otioti ia ratou iho i te tipi e te mahae—e peu tei faaohipa-pinepine-hia na hoi e te mau etene ia aroha mai to ratou mau atua ia ratou.b—Te mau arii 1, 18:28.

Ua mairi te avatea i teie nei, “ua tamau atura [te feia haamori ia Baala] i ta ratou peu [“peropheta,” MN]”—ia au i teie huru tupuraa, te faataa ra teie pereota e ua uruhia ratou e aita ratou i taa faahou i ta ratou ohipa e rave ra. Ua tape aˈera te mahana, e ua parau atura o Elia i te nunaa taatoa e: “A haere mai na i ǒ nei ia ˈu nei.” Ua hiˈo maitai atura te taatoaraa ia Elia a patu faahou ai oia i te fata a Iehova, e ua ǒ atura oia i te apoo ati noa ˈˈe te fata, ua tâpûpû ihora i te puaatoro oni, e ua tuu aˈera i nia iho i te fata e te vahie. I muri iho, ua niniihia ˈtura te pape i nia iho i te puaatoro, te fata, e te vahie ia rari maitai, e ua faaî-atoa-hia ˈtura te apoo i te pape (eita e ore e e pape miti no ǒ mai i te Miti Mediteranea). I te otiraa, ua pure atura o Elia ia Iehova e: “E faaite mai oe i teie nei mahana, o oe te Atua i Iseraela nei, e o vau to oe tavini, e no te mea, ua faauehia mai au e oe ra i rave ai au i taua mau mea atoa nei. E faaroo mai oe, e Iehova, e faaroo mai, ia ite teie nei feia e, o oe te Atua o Iehova, e faafariu hoi oe i to ratou aau.”—Te mau arii 1, 18:29-37.

Ma te tupu taue, ua mairi maira te auahi no te raˈi mai, “pau ihora te tusia taauahi, e te raau, e te ofai, e te repo, e mai te mea mitihia ra taua pape i roto i te vahi poopoo ra.” I reira, ua tipapa ihora te nunaa e mataitai ra i raro, ua na ô aˈera: “O Iehova, oia te Atua [mau]; o Iehova, oia te Atua [mau].” Na nia i te faaueraa a Elia, ua haruhia ˈtura te mau peropheta a Baala, e ua arataihia ˈtura i te anavai o te peho no Kisona, e ua taparahihia ihora ratou i reira.—Te mau arii 1, 18:38-40; MN.

Te haapiiraa no tatou

Ua faaite o Elia i te riaria ore e ia hiˈohia, ua hau aˈe ïa i te taata nei. Tera râ, te haapapu maira te taata papai Bibilia ra o Iakobo ia tatou e “e taata mau â hoi Elia mai ia tatou atoa te huru.” (Iakobo 5:17) Aita oia i paruru-roa-hia i te mǎtaˈu e te hepohepo. Ei hiˈoraa, tau taime i muri iho, ua tǎpǔ o Iezebela e tahoo i te pohe o te mau peropheta a Baala, e ua horo atura o Elia e ua pii hua ˈtura oia ia Iehova na roto i te pure e: “Atire; e teie nei, e Iehova, a rave mai oe [“i to ˈu nephe,” MN].”—Te mau arii 1, 19:4.

Aita o Iehova i rave i te nephe o Elia na roto i te pohe. Maoti râ, ua horoa maira oia i te tauturu ma te aroha. (Te mau arii 1, 19:5-8) I teie nei mahana, e nehenehe te mau tavini o te Atua e tiaturi e e na reira atoa mai o Iehova ia farerei anaˈe ratou i te mau taime hepohepo rahi, peneiaˈe no te patoiraa. Oia mau, mai te peu e e pure ratou no te ani i te tauturu a Iehova, e nehenehe oia e horoa mai i “te puai tei hau aˈe i tei matauhia,” e noa ˈtu e ‘ua faahepohia ratou na te mau vahi atoa,’ eita ratou “e apǐapǐ e eita e nehenehe faahou e hauti.” No reira, e tauturuhia ratou ia nehenehe ratou e faaoromai, mai ia Elia atoa.—Korinetia 2, 4:7, 8, MN.

[Nota i raro i te api]

a Te manaˈo nei vetahi feia tuatapapa e, ua faahiti paha o Elia i te ori moˈa a te feia haamori ia Baala. Te faaohipa-atoa-hia ra te taˈo ra “taˈitaˈi,” tei hurihia “[ouˈa] haere,” i roto i Te mau arii 1, 18:26 no nia i te ori a te mau peropheta a Baala.

b Te manaˈo nei vetahi e ua taaihia te otiotiraa ia ˈna iho i te peu faatusia taata. Na roto i teie nau ohipa, ua manaˈohia na e e nehenehe te haamauiuiraa i te tino aore ra te faataheraa i te toto e faaara i te farii maitai o te hoê atua.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono