“A faariro i te mau taata o te mau nunaa atoa ei pǐpǐ”
“A HAERE e a faariro i te mau taata o te mau nunaa atoa ei pǐpǐ, ma te bapetizo atu ia ratou i te iˈoa o te Metua e o te Tamaiti e o te varua moˈa.” Teie ïa te huriraa a te Tatararaa a te Ao Apî (Farani) o te faaueraa a Iesu i roto i te Mataio 28:19. Teie râ, ua faainohia teie huriraa. Ei hiˈoraa, te parau ra te hoê papai faaroo e: “Te tatararaa noa i fariihia e te papai Heleni, oia ïa: ‘A faariro i te mau nunaa atoa ei pǐpǐ!’” E parau mau anei?
Te itehia ra teie huriraa, “A faariro i te mau nunaa atoa ei pǐpǐ,” i roto e rave rahi tatararaa o te Bibilia e o te huriraa mau ïa o te papai Heleni. No reira, na te aha e haapapu mai e e tia ia taio e, “A faariro i te mau taata o te mau nunaa atoa ei pǐpǐ, ma te bapetizo atu ia ratou”? Na te mau parau ïa i roto i te irava. Te pereota ra “ma te bapetizo atu ia ratou,” e tano maitai ïa no te mau taata, eiaha râ no te mau nunaa. Te parau ra te taata tuatapapa Helemani ra o Hans Bruns e: “Aita te [taˈo] ‘ratou’ e tano ra no te mau nunaa (te vai ra te hoê taa-ê-raa papu maitai i roto i te reo Heleni), teie râ, no te mau taata i roto i te mau nunaa.”
Hau atu, e tia atoa ia hiˈo e mea nafea te haapaoraahia te faaueraa a Iesu. No nia i te taviniraa a Paulo e a Baranaba i Derebe, te hoê oire i Asia Iti, te na ôhia ra e: “E ia parau raua i te evanelia i te reira oire, e rave rahi hoi i tei faarirohia ei pǐpǐ, hohoˈi faahou maira raua i Lusetera, e Ikonio, e i Anetiohia.” (Ohipa 14:21) A tapao na e aita o Paulo raua o Baranaba i faariro i te oire no Derebe ei pǐpǐ, maoti râ, vetahi feia no Derebe.
Oia atoa no nia i te tau hopea, ua tohu te buka Apokalupo e, e ere o te mau nunaa taatoa te tavini i te Atua, maoti râ, “e feia rahi roa . . . no te mau nunaa atoa e te mau opu e te mau fenua e te mau reo.” (Apokalupo 7:9, MN) No reira, te fariihia nei te Tatararaa a te Ao Apî mai te hoê huriraa papu o ‘te mau parau atoa i papaihia, tei faauruahia mai e te Atua.’—Timoteo 2, 3:16.