Ua rave ratou i te hinaaro o Iehova
Te hoê metua tane i ineine i te faaore i te hara
UA PIIHIA oia te aamu rahi roa ˈˈe i papaihia aˈenei—no te tahi ïa tumu papu maitai. Ua riro te parabole a Iesu no nia i te here o te hoê metua tane no ta ˈna tamaiti i moe, mai te hoê haamaramarama e na reira ˈtu tatou e ite ai ma te faahiahia i te aroha o te Atua no te feia hara e tatarahapa ra.
Ua moe na e ua itea mai
E toopiti a te hoê taata tamaiti. Ua parau atura te tamaiti hopea ia ˈna e: ‘Te hinaaro nei au i ta ˈu tufaa i teie nei, maoti râ i te tiai i te taime e pohe ai oe.’ Ua farii atura te metua tane, peneiaˈe ua horoa oia i te toruraa o ta ˈna mau taoˈa atoa—o te tuhaa ïa tei au i te ture a te tamaiti hopea. (Deuteronomi 21:17) Ua haaputu oioi atura te taata apî i ta ˈna mau taoˈa e haere atura i te fenua roa, i reira to ˈna haamâuˈaraa i ta ˈna moni atoa i roto i te hoê oraraa taiata.—Luka 15:11-13.
Ua tupu atura te hoê oˈe rahi. No to ˈna hepohepo, ua farii atura te taata apî i te ohipa faaamu puaa—e ohipa au ore roa hoi teie no te hoê ati Iuda. (Levitiko 11:7, 8) No te mea e ua varavara roa te maa, ua hiaai atura oia i te pǐpǐ i horoahia ei maa na te puaa! Ua taa ˈtura i te taata apî i te mea o ta ˈna i rave. ‘Te tamaa maitai aˈe ra te mau tavini a to ˈu metua tane ia ˈu nei!’ o ta ˈna ïa i manaˈonaˈo. ‘E hoˈi au i te fare, e tatarahapa vau i ta ˈu mau hara, e e ani au ia riro ei hoê o te mau tavini tarahu na to ˈu metua tane.’a—Luka 15:14-19.
Ua hoˈi atura te taata apî i te fare ma te teimaha rahi. Papu maitai e ua taui rahi to ˈna huru rapaeau. Noa ˈtu râ, ua ite mai to ˈna metua tane ia ˈna “e tei te atea ê â oia.” Aroha maira oia, horo maira i ta ˈna tamaiti ra, tauahi maira e “hôˈihôˈi maira ia ˈna.”—Luka 15:20.
Na roto i teie fariiraa mahanahana mau, ua ohie noa ˈtura te taata apî ia faaite i to ˈna mau manaˈo hohonu. Na ô atura oia e: “E tau metua, ua hara vau i te Atua o te raˈi, e ia oe atoa hoi, eita ˈtura vau e au ia parauhia e, e tamaiti na oe. [“E faariro oe ia ˈu mai te hoê i te mau tavini tarahu no oe nei,” MN].” Ua pii atura te metua tane i ta ˈna mau tavini. Ua faaue atura oia e: “A hopoi mai na i te ahu pu maitai ra, e faaahu mai ia ˈna nei, e oomo hoi i te tapea i tana rima, e te tamaa i ta ˈna avae: e tii hoi i te kafa faaamu ra e patia, e amu hoi tatou i te maa, e oaoa hoi tatou; o tau tamaiti nei hoi, i pohe na, e ua ora mai nei; i moe na, e ua itea mai nei.”—Luka 15:21-24.
Ua faatupuhia ˈtura te hoê oroa rahi, ma te upaupa e te ǒri. Ua faaroo maira te tamaiti matahiapo i te taˈi o te upaupa e o te ǒri i to ˈna hoˈiraa mai na te aua mai. I to ˈna iteraa e ua hoˈi mai to ˈna teina e no reira hoi i faatupuhia ˈi taua oroa ra, riri aˈera oia. ‘E rave rahi aˈenei matahiti to ˈu taviniraa ia oe, e aita roa ˈtu vau i faaroo ore ia oe, e aitâ roa ˈtu oe i horoa noa mai na ˈu i te hoê pinia puaaniho ia arearea vau e to ˈu mau hoa,’ o ta ˈna ïa i amuamu atu i to ˈna metua tane. ‘E i teie nei, i te hoˈiraa mai to tamaiti, o tei haamâuˈa i ta oe taoˈa, faatupu atura oe i te hoê oroa no ˈna.’ ‘E tau tamaiti,’ o ta to ˈna ïa metua tane i pahono mǎrû atu, ‘e tia noa na oe i ǒ nei ia ˈu nei, e te mau taoˈa atoa na ˈu nei, na oe ïa. E ua tia noa hoi ia tatou ia oaoa no te mea i pohe na to taeae e ua ora mai nei. I moe na oia, e ua itea mai nei.’—Luka 15:25-32.
Te mau haapiiraa no tatou
Te metua tane i roto i te parabole a Iesu, o to tatou ïa Atua aroha ra o Iehova. Mai te tamaiti i moe na, ua faarue te tahi mau taata no te hoê area taime i te vai-maitai-raa o te utuafare fetii o te Atua, i muri iho râ, ua hoˈi mai ratou. Mea nafea Iehova ia hiˈo ia ratou? E nehenehe te feia e hoˈi maira ia Iehova ma te tatarahapa haavare ore e ite papu e “e ore oia e tamau i te aˈo mai ia tatou, e ore hoi e vaiiho mârô i to ˈna riri e a muri noa ˈtu.” (Salamo 103:9) I roto i te parabole, ua horo te metua tane no te farii mai i ta ˈna tamaiti. Oia atoa, aita o Iehova i ineine noa, te hinaaro atoa ra râ o ˈna e faaore i te hara a te feia e tatarahapa ra. Ua ‘tia ia ˈna te faaore i te hara,’ e te na reira “rahi ra hoi” o ˈna.—Salamo 86:5; Isaia 55:7; Zekaria 1:3.
I roto i te parabole a Iesu, na roto i te here mau o te metua tane, ua ohie noa ˈtura te tamaiti ia faaitoito i te hoˈi mai. A feruri na râ: Eaha te ohipa e tupu ahiri e ua patoi te metua tane i te tamaiti aore ra ua parau atu oia ia ˈna ma te riri e eiaha roa ˈtu e hoˈi faahou mai? Peneiaˈe, e faaatea ê teie huru haerea i te taata apî e a muri noa ˈtu.—A faaau e te Korinetia 2, 2:6, 7.
No reira, i roto i te hoê auraa parau, ua faaineine te metua tane i te eˈa no te hoˈiraa mai o ta ˈna tamaiti, i to ˈna revaraa. I te tahi mau taime, e tia i te mau matahiapo kerisetiano i teie mahana ia tiavaru i te feia hara aita e tatarahapa ra i rapaeau i te amuiraa. (Korinetia 1, 5:11, 13) Ia na reira ratou, e nehenehe ratou e haamata i te faaineine i te eˈa no te hoˈiraa mai o te taata hara na roto i te faaiteraa ˈtu ia ˈna i te mau taahiraa o ta ˈna e nehenehe e rave ia faahoˈihia mai o ˈna a muri aˈe. I to ratou haamanaˈoraa i teie mau taparuraa rotahi a te mau matahiapo, ua turaihia e rave rahi feia i moe na i te pae varua i muri iho ia tatarahapa, e ia hoˈi mai i te utuafare fetii o te Atua.—Timoteo 2, 4:2.
Ua faaite atoa te metua tane i te aroha i te hoˈiraa mai ta ˈna tamaiti. Ua ite oioi oia e te tatarahapa mau ra ta ˈna tamaiti. No reira, aita o ˈna i onoono e ia faatia mai ta ˈna tamaiti i te mau hara atoa ta ˈna i rave, ua farii noa râ oia ia ˈna, e ua oaoa roa o ˈna i te na reiraraa. E nehenehe te mau Kerisetiano e pee i teie hiˈoraa. E tia ia ratou ia oaoa ia iteahia mai te hoê taata i moe na.—Luka 15:10.
Ua faaite maitai te haerea o te metua tane e ua tiai maoro na oia e ia hoˈi mai ta ˈna tamaiti faaroo atâ. Parau mau, e faahiˈoraa noa teie o te faaite ra i te hinaaro rahi o Iehova no te feia atoa i faarue i to ˈna utuafare fetii. “Aita roa [oia] i hinaaro e ia pohe atu te hoê, ia noaa paatoa râ te tatarahapa.” (Petero 2, 3:9) No reira, e nehenehe te feia e tatarahapa ra i ta ratou mau hara e ite papu e e haamaitaihia ratou ma “te anotau haumâru no ǒ mai i te aro o [“Iehova,” MN] ra.”—Ohipa 3:19.
[Nota i raro i te api]
a Ua faarirohia na te hoê taata tîtî ei melo no te hoê utuafare, area te hoê tavini tarahu ra, e rave ohipa ïa oia o te aufauhia i te mahana tataitahi, e nehenehe oia e tihatihia i te mau huru taime atoa. Ua feruri te taata apî e ua ineine oia i te farii i te hoê parahiraa haihai roa ˈˈe i roto i te utuafare o to ˈna metua tane.