VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w97 1/5 api 4-7
  • Te tiaturi i roto i te hoê ao tia ore

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te tiaturi i roto i te hoê ao tia ore
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te ofatiraa matamua i te tiaraa hapa ore
  • Te niu o te tiaraa hapa ore
  • Te tiaturi i roto i te tamataraa
  • Te tiaraa hapa ore o Ioba
  • Te tiaraa hapa ore e te taviniraa kerisetiano
  • Te tiaraa hapa ore —Te mau haamaitairaa
  • A tapea i to hapa ore!
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2019
  • E tapea anei oe i to oe hapa ore?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2008
  • No te aha e tapea ˈi i to oe hapa ore?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2008
  • Ei haerea hapa ore to oe
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2004
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
w97 1/5 api 4-7

Te tiaturi i roto i te hoê ao tia ore

“O TE maitai hoi ta ˈu i hinaaro ra, aore ïa vau i rave: area te ino hinaaro-ore-hia e au ra, o ta ˈu ïa e rave nei.” Mai te reira atoa anei to outou huru? E itoitohia paha outou ia ite e, tera atoa te fifi o te aposetolo Paulo; noa ˈtu râ, e taata oia o tei faaite i te tiaraa hapa ore kerisetiano faahiahia mau. E ere anei teie i te manaˈo patoi? I roto i te rata ta ˈna i faatae atu i te mau Kerisetiano no Roma, ua tatara o Paulo i teie parau fifi: “Te rave nei au i te mea hinaaro-ore-hia e au ra, e ere ïa vau tei rave ra, o te [“hara,” MN] râ i vai i roto ia ˈu nei ra.” Eaha teie hara ta ˈna e faahiti ra, e mea nafea to ˈna haamatararaa i te reira ia riro oia ei taata tiaraa hapa ore?—Roma 7:19, 20.

Na mua ˈtu i roto i ta ˈna rata, teie ta Paulo i papai: “No te taata hoê ra i ô mai ai te [hara] i te ao nei, e no te [hara] hoi te pohe; e ua taea-atoa-hia te taata atoa e te pohe i te mea ua hara paatoa.” Taua “taata hoê” ra, o Adamu ïa. (Roma 5:12, 14; MN) O te hara a te taata matamua ra o Adamu, te tumu o te mau huru tia ore i noaa mai i te fetii taata nei, e te tumu matamua atoa no reira e mea fifi roa ia tapea i to ˈna tiaraa hapa ore.

Aita te manaˈo o Paulo no nia i “te hara matamua,” mai tei parauhia na, i fariihia e te taatoaraa o te taata i teie mahana, no te mea ua patoi te feia tuatapapa faaroo i te faatiaraa a te Bibilia no nia i te poieteraa, e ua farii ratou i te mau haapiiraa tumu ore e mea tupu noa mai te mau mea. “Ua haapae roa te feia ite i taua mau irava taatoa ra,” o te parau ïa a te hoê buka faahororaa apî no nia i te Roma 5:12-14. Hoê hanere râ matahiti i teie nei, mea pinepine ia faataahia i roto i te mau buka faahororaa Bibilia e, “i to Adamu hararaa . . . ua haaviivii oia i to ˈna huaai taatoa i taua hara ra e ta ˈna mau faahopearaa.”a

Te ofatiraa matamua i te tiaraa hapa ore

Mai ta e rave rahi e parau nei i teie mahana e aita o Adamu, te taata matamua, i vai mau na, te parau-atoa-hia nei e e aai noa te Diabolo ra o Satani.b Tera râ, te parau nei te mana teitei ra o Iesu Mesia e “aore [Satani] i haapao i te parau mau,” oia hoi te auraa, aita oia i nehenehe e tiaturihia. (Ioane 8:44) E na Satani i turai ia Adamu e i ta ˈna vahine ia Eva, ia faaroo ore ia Iehova e ia ofati i to raua tiaraa hapa ore i mua i te tamataraa.—Genese 3:1-19.

No te mea e e huaai anaˈe tatou na Adamu, te vai ra i roto ia tatou pauroa te hinaaro e rave i te hara. Ua parau te taata paari ra o Solomona e: “Aita mau e taata parau-tia i te fenua nei, o tei rave i te parau maitai, e aore roa e hara.” (Koheleta 7:20) Teie râ, e nehenehe noâ te taata e tiaturihia. Nafea? No te mea ïa e eita e titauhia ia riro ei taata tia roa no te tapea i to ˈna tiaraa hapa ore.

Te niu o te tiaraa hapa ore

Mea rahi te hape ta te Arii no Iseraela ra o Davida i rave na, e ua faaturi atoa oia e o Base-seba, e rave rahi hoi haapapuraa i te reira. (Samuela 2, 11:1-27) Ua faaite te mau hape e rave rahi a Davida e e ere roa ˈtu oia i te taata tia roa. Eaha râ ta Iehova i ite i roto i teie nei taata? Teie ta Iehova i parau atu i te tamaiti a Davida ra ia Solomona: “Ia faito atoa to oe haerea i mua ia ˈu nei mai to to metua ra mai to Davida, ma te [“tiaraa hapa ore,” MN] o te aau, e ma te parau-tia.” (Te mau arii 1, 9:4) Noa ˈtu â ïa ta ˈna mau hape e rave rahi, ua farii o Iehova e e nehenehe â o Davida e tiaturihia. No te aha?

Na Davida iho i horoa i te pahonoraa ia ˈna i parau atu ia Solomona e: “E imi hoi Iehova i te mau aau atoa ra, e te ite ra oia i te mau manaˈo atoa.” (Paraleipomeno 1, 28:9) Ua hape o Davida, e taata haehaa râ oia, e ua hinaaro oia e rave i te mea tia. I te mau taime atoa, ua farii oia i te faahaparaa e te aˈo—e na ˈna iho hoi i ani i te reira. “E hiˈopoa mai oe, e tamata mai, e Iehova, e [“tamâ,” MN] mai oe i tau aau e tau manaˈo,” o ta ˈna ïa aniraa. (Salamo 26:2) E ua tamâ-mau-hia o Davida. Ei hiˈoraa, ua vai noa te mau faahopearaa o ta ˈna hara e o Base-seba e tae noa ˈtu i to ˈna poheraa. Noa ˈtu râ, aita roa ˈtu o Davida i imi i te tahi otoheraa no te faatia i ta ˈna hara i rave. (Samuela 2, 12:1-12) Te mea faufaa roa ˈtu râ, aita roa ˈtu oia i faarue i te haamoriraa mau. No teie tumu, e no te aau mehara e te tatarahapa mau o Davida, ua ineine o Iehova i te faaore i ta ˈna mau hara e i te farii ia ˈna ei taata tiaraa hapa ore.—A hiˈo atoa i te Salamo 51.

Te tiaturi i roto i te tamataraa

Ua tamata te Diabolo ra o Satani ia Iesu no te ofati i to ˈna tiaraa hapa ore. Ua tia ia Iesu ia tapea i to ˈna tiaraa hapa ore i roto i te mau haafifiraa e te mau mauiui, e ere ïa hoê â huru e o Adamu inaha, ua tamatahia to Adamu auraro ei taata tia roa na roto noa i te faaueraa e auraro i te hoê ture a te Atua. Hau atu, ua hepohepo o Iesu i te iteraa e, ua niuhia te taraehara no te fetii taata nei i nia i to ˈna tapearaa i to ˈna tiaraa hapa ore.—Hebera 5:8, 9.

Ua haafatata ˈtu o Satani, o tei opua papu e ofati i te tiaraa hapa ore o Iesu, ia ˈna i te taime mau i paruparu roa ˈi o Iesu—i muri aˈe hoi i to ˈna faaearaa e 40 mahana i roto i te medebara ma te feruri hohonu e te haapae i te maa. E toru faahemaraa ta ˈna ia Iesu—e taui i te ofai ei faraoa; e ouˈa ˈtu i raro i te patu o te hiero, ma te faahua parau e e haere mai te mau melahi e faaora ia ˈna e e riro te reira ei tapao semeio haapapuraa e o ˈna mau te Mesia; e e farii i te mana arii i nia i te mau basileia atoa o te ao nei, na roto i te hoê noa ‘tipaparaa i raro e haamori’ ia Satani. Ua patoi atu râ o Iesu i te faahemaraa tataitahi, ma te tapea i to ˈna tiaraa hapa ore ia Iehova.—Mataio 4:1-11; Luka 4:1-13.

Te tiaraa hapa ore o Ioba

Ua matau-maitai-hia te faaoromai o Ioba, o tei tapea i to ˈna tiaraa hapa ore i roto i te tamataraa. Te vahi anaanatae, aita o Ioba i ite e no te aha oia i roohia ˈi i te ati. Aita oia i ite e ua faahapa o Satani i te mau manaˈo e turai ra ia Ioba, ma te faahua parau e te tavini noa ra oia i te Atua no te mau tumu miimii e, no te faaora ia ˈna iho, ua ineine o Ioba i te ofati i to ˈna tiaraa hapa ore. Ua faatia te Atua e ia roohia o Ioba i te tahi mau tupuraa taiâ mau, e te reira, no te faaite e ua hape o Satani.—Ioba 1:6-12; 2:1-8.

Ua haere atoa mai e toru hoa haavare. Ma te opua mau, ua faataa hape ratou i te mau ture e te mau opuaraa a te Atua. Aita atoa te vahine iho a Ioba, o tei ore hoi i taa i te ohipa e tupu ra, i faaitoito noa ˈtu i ta ˈna tane i taua taime hepohepo roa no ˈna ra. (Ioba 2:9-13) Ua mau papu râ o Ioba. “E ore â vau e faarue i [“to ˈu tiaraa hapa ore,” MN] e pohe noa ˈtu vau. Tau parau-tia ta ˈu e tapea nei, e ore e tuu; e ore tau aau e pari mai ia ˈu nei e pohe noa ˈtu vau.”—Ioba 27:5, 6.

Ua haapapu te hiˈoraa faahiahia mau o Ioba, e te tiaraa hapa ore atoa o te mau tane e te mau vahine haapao maitai e rave rahi, tei papaihia i roto i te Bibilia, e e haavare o Satani.

Te tiaraa hapa ore e te taviniraa kerisetiano

Te tiaraa hapa ore, e huru anei ïa ta Iehova e haafaufaa nei no ˈna iho? Eita. E faufaa mau to te tiaraa hapa ore no tatou nei te mau taata. No to tatou maitai i faaue ai Iesu ia tatou ia ‘here i to tatou Atua ra ia Iehova ma to tatou mafatu atoa, e to tatou nephe atoa, e to tatou feruriraa atoa.’ Oia mau, te reira “te faaueraa rahi roa ˈˈe e te matamua,” e e titauhia ia faaite te tane, te vahine, aore ra te tamarii i te tiaraa hapa ore no te tapea i teie faaueraa. (Mataio 22:36-38, MN) Eaha tei titauhia, e eaha te mau haamaitairaa?

E nehenehe te hoê taata tiaraa hapa ore e tiaturihia, eiaha noa na to ˈna taata-tupu, te mea faufaa roa ˈtu â râ, na te Atua. E itehia te viivii ore o to ˈna mafatu na roto i ta ˈna mau ohipa e rave; eita roa ˈtu oia e haavarevare. E ere oia i te taata taviri aore ra tia ore. Teie ta te aposetolo Paulo i parau: “Ua faarue râ matou i te peu rii moe haama ra, e ere hoi to matou i te haerea paari, aore hoi i haavare i te raveraa i te parau a te Atua, te haamaitai nei râ matou ia matou iho i te aau o te taata atoa i te faaiteraa ˈtu i te parau mau i mua i te aro o te Atua.”—Korinetia 2, 4:2.

A tapao na e, te faahiti ra o Paulo i te tahi mau haerea i taaihia i te taviniraa kerisetiano. Nafea hoi te hoê tavini kerisetiano ia tauturu ia vetahi ê, mai te peu e e rave oia i te peu viivii, mai te peu e e ere oia i te taata tiaraa hapa ore? Te haapapu maitai ra te hiˈoraa o te raatira monahi o te hoê pǔpǔ faaroo Irelane, o tei vaiiho aˈenei i to ˈna toroa, i teie manaˈo. Ua faˈi oia e “ua faatia oia i te hoê perepitero mafera tamarii ia tamau noa i te rave i te ohipa e te mau tamarii, no te hoê tau maoro i muri aˈe i to ˈna iteraa i ta ˈna ohipa mafera tamarii,” ia au ïa i te parau a te vea ra The Independent. Te faatia ra teie tumu parau e, ua hau atu i te 24 matahiti to ˈna maferaraa i te tamarii. E maha matahiti teie perepitero i te mauraa i te fare auri, tera râ, a feruri na i te mauiui rahi i faaruruhia e te mau tamarii o ta ˈna i mafera i taua mau matahiti atoa ra, no te mea e aita to ˈna raatira i faaite i to ˈna tiaraa hapa ore i te pae morare, no te faatitiaifaro i teie ohipa!

Te tiaraa hapa ore —Te mau haamaitairaa

E taata mǎtaˈu ore te aposetolo Ioane. No to raua itoito uˈana, ua pii o Iesu ia ˈna e i to ˈna taeae ra o Iakobo, “te tamarii a te patiri ra.” (Mareko 3:17) Ei taata tiaraa hapa ore faahiahia mau, ua parau o Ioane, e o Petero atoa, i mua i te mau raatira ati Iuda e ‘e ore e tia ia ˈna ia ore ia parau’ i te mau mea o ta ˈna i ite e o ta ˈna i faaroo i to ˈna vairaa i pihai iho ia Iesu. Tei roto atoa o Ioane i te mau aposetolo tei parau e: “O te Atua ta matou e faaroo e tia ˈi eiaha te taata.”—Ohipa 4:19, 20; 5:27-32.

E au ra e ua hau to Ioane e 90 matahiti i to ˈna tapearaahia i nia i te Motu no Patamo “no ta [ˈna] ra faaiteraa ia Iesu Mesia ra.” (Apokalupo 1:9) I taua faito matahiti to ˈna ra, ua manaˈo paha oia e ua hope ta ˈna taviniraa. I te hoê anaˈe râ taata tiaraa hapa ore mai ia ˈna, e nehenehe ai e horoa i te hopoia e papai i te orama putapû mau o te Apokalupo. Ua amo o Ioane i teie hopoia ma te haapao maitai. Auê ïa haamaitairaa taa ê no ˈna e! E aita i oti. I muri aˈe, peneiaˈe i pihai atu ia Ephesia, ua papai oia i ta ˈna Evanelia e ta ˈna e toru rata. E mau haamaitairaa faahiahia mau teie o tei haamauruuru e 70 matahiti taviniraa haapao maitai, ma te nehenehe e tiaturihia!

E noaa mai te mauruuru hohonu i te riroraa ei taata tiaraa hapa ore. E noaa mai te mau haamaitairaa mure ore i te riroraa ei taata e nehenehe e tiaturihia i mua i te aro o te Atua. I teie mahana, te faaineinehia nei te “feia rahi roa” o te mau taata haamori mau, no te tomo atu i roto i te hoê ao apî o te hau e te tahoê, ma te tiaturiraa e ora e a muri noa ˈtu. (Apokalupo 7:9) E tia ia tapea maite i te tiaraa hapa ore i roto i te mau tuhaa faufaa roa, mai te haerea morare e te haamoriraa, noa ˈtu te mau haafifiraa a teie faanahoraa o te mau mea, e te mau tamataraa e rave rahi ta Satani e nehenehe e faatupu mai. Ia papu ia outou e e nehenehe outou e manuïa, auaa te puai no ǒ mai ia Iehova ra!—Philipi 4:13.

Ma te faahiti i teie tau nei e te tau a muri, te tamahanahana nei te papai salamo ra o Davida ia tatou pauroa, ia parau oia i roto i te hoê pure haamauruururaa ia Iehova e: “Area vau nei, e tauturu mai oe ia ˈu i ta ˈu nei hapa ore; e tuu hoi oe ia ˈu nei i mua i to aro e a muri noa ˈtu. Ia haamaitaihia . . . o Iehova . . . Amene, e Amene!”—Salamo 41:12, 13.

[Nota i raro i te api]

a No roto mai i Te Faufaa Apî a to tatou Fatu e to tatou Faaora o Iesu Mesia, ia au i te Authorised Version, ma te hoê faahororaa poto na te feia papai huru rau (Beretane).

b Te auraa o te iˈoa ra Satani, e “Patoi” ïa. E te “Diabolo,” e “Pari haavare.”

[Hohoˈa i te api 4]

Noa ˈtu ta ˈna mau hape, ua nehenehe o Davida e tiaturihia

[Hohoˈa i te api 5]

Ua vaiiho mai o Iesu i te hiˈoraa maitai roa ˈˈe o te hoê taata e nehenehe e tiaturihia

[Hohoˈa i te api 7]

E noaa mai te mauruuru rahi i te riroraa ei taata e nehenehe e tiaturihia

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono