Ia faahanahana te taatoaraa ia Iehova!
“E [faahanahana] outou ia Iehova i te mau peho ra.”—ISAIA 24:15; MN.
1. Eaha te manaˈo o te mau peropheta i nia i te iˈoa o Iehova, e ua taa ê te reira i teihea haerea i roto i te Amuiraa faaroo kerisetiano i teie tau?
IEHOVA—te iˈoa tuiroo o te Atua! Auê te mau peropheta haapao maitai i mutaa ihora i te oaoa ia paraparau no nia i taua iˈoa ra! Ma te umere, ua faahanahana ratou i to ratou Fatu Mana hope ra o Iehova, e te faataa ra to ˈna iˈoa ia ˈna mai Tei opua Rahi. (Isaia 40:5; Ieremia 10:6, 10; Ezekiela 36:23) Ua faatae rahi atoa te mau peropheta i piihia te mau peropheta iti i te hanahana ia Iehova ra. O Hagai te hoê o ratou. I roto i te buka a Hagai, e 38 irava anaˈe to roto, te faahitihia ra te iˈoa o te Atua e 35 taime. E au ra e mea pohe teie huru parau tohu i te monoraahia te iˈoa faufaa roa o Iehova e te tiaraa te “Fatu,” mai ta te mau aposetolo toroa a te Amuiraa faaroo kerisetiano i na reira i roto i ta ratou mau tatararaa Bibilia.—A faaau e te Korinetia 2, 11:5.
2, 3. (a) Nafea te tupuraa te hoê parau tohu faahiahia no nia i te haamau-faahou-raa o Iseraela? (b) Eaha te oaoa ta te toea ati Iuda e ta to ratou mau hoa i ite?
2 I roto i te Isaia 12:2, te faahitihia ra te hoê huru piiraa tataipiti o te iˈoa.a Te parau ra te peropheta e: “Inaha! ua riro mai te Atua ei ora no ˈu; e tiaturi au, e ore au e mǎtaˈu: o to ˈu hoi ïa puai, e o to ˈu ïa arueraa, o [“Ia,” MN] Iehova, e ua riro mai oia ei ora no ˈu.” (A hiˈo atoa i te Isaia 26:4.) No reira, tau 200 matahiti na mua ˈˈe o Iseraela i tiamâ mai ai mai te tapea-tîtî-raa a Babulonia, ua horoa o Ia Iehova na roto i te arai o ta ˈna peropheta ra o Isaia i te haapapuraa e o ˈna to ratou Faaora puai. Ua tapea-tîtî-hia ratou mai te matahiti 607 e tae noa ˈtu i te matahiti 537 hou to tatou tau. Ua papai atoa o Isaia e: “O vau o Iehova, o tei hamani i te mau mea atoa ra, . . . o tei parau ia Kuro ra, Oia tau tiai! e na ˈna e faatupu i tau hinaaro; i te parauraa ˈtu ia Ierusalema, E patuhia oe na; e te hiero ra, E haamauhia te niu ia oe.” O vai teie Kuro? Ma te faahiahia, o ˈna te Arii ra o Kuro no Peresia, tei upootia i nia ia Babulonia i te matahiti 539 hou to tatou tau.—Isaia 44:24, 28.
3 Ia au i te mau parau a Iehova faatiahia e Isaia, ua horoa o Kuro i teie faaueraa ia Iseraela i tapea-tîtî-hia: “O vai to ˈna taata i toe i roto ia outou na? Ia ite mai hoi to ˈna Atua ia ˈna, e haere oia i Ierusalema, i Iuda ra, a faatia ˈi i te hiero no te Atua o Iseraela no Iehova: o te Atua mau ïa, ei Ierusalema oia e haamorihia ˈi.” Ua hoˈi te hoê toea ati Iuda i oaoa roa, e te mau Netinimi e ere i te mau ati Iseraela e te mau tamarii a te mau tavini a Solomona, i Ierusalema. Ua tae ratou i reira i te taime au no te faatupu i te Oroa Patiaraa tiahapa i te matahiti 537 hou to tatou tau e ua pûpû ratou i te mau tusia na Iehova i nia i ta ˈna fata. I te matahiti i muri iho, i te piti o te avaˈe, ua haamau ratou i te niu o te piti o te hiero, ma te umere i te oaoa e te arue ia Iehova.—Ezera 1:1-4; 2:1, 2, 43, 55; 3:1-6, 8, 10-13.
4. Nafea te tupu-mau-raa te Isaia pene 35 e te pene 55?
4 E tia i te parau tohu haamau-faahou-raa a Iehova ia tupu ma te hanahana i Iseraela: “E rearea te medebara e te vahi pâpâmaro ra no ratou; e oaoa hoi te fenua aihere e e ruperupe hoi mai te tiare ra . . . e ite te reira i te hanahana o Iehova, e te mana o to tatou Atua.” “E reva outou ma te oaoa; e arataihia outou ma te hau: e haapuroro noa mai te mau mouˈa e te mau aivi i te himene oaoa na mua ia outou . . . e riro hoi ei manaˈoraa na Iehova; e ei tapao vaiiho-tamau-hia, o te ore roa e faaorehia ra.”—Isaia 35:1, 2; 55:12, 13.
5. No te aha te oaoa o Iseraela i ore ai i vai maoro?
5 Teie râ, aita taua oaoa ra i vai maoro. Ua imi te mau nunaa tapiri i te fafau i te hoê faufaa faaroo amui no te patu i te hiero. I te omuaraa, aita te mau ati Iuda i farii, ma te parau e: “Aita a outou i ǒ nei ia faatia i te fare o te Atua, na matou ihora e patu i te fare o te Atua o Iseraela o Iehova, tei faauehia mai matou e te arii ra e Kuro, te arii o Peresia.” Ua uˈana ˈtu â te patoiraa a taua mau nunaa tapiri ra. Ua ‘haaparuparu noa ratou i te rima o to Iuda, e ua faahepo ia ratou i te paturaa.’ Ua haavare atoa ratou no nia i te ohipa e tupu ra ia Aretehasaseta, te mono o Kuro, o tei faaue ia opanihia te paturaa o te hiero. (Ezera 4:1-24) Ua mau te ohipa 17 matahiti te maoro. Te vahi peapea râ, ua hema te mau ati Iuda i roto i te hoê huru oraraa nounou taoˈa i taua tau ra.
Te paraparau nei “Iehova sabaota ra”
6. (a) Nafea to Iehova pahonoraa i te huru tupuraa i Iseraela? (b) Eaha paha te auraa o te iˈoa o Hagai?
6 Noa ˈtu râ, ua faaite o Iehova i ‘to ˈna puai e to ˈna mana’ no Iseraela na roto i te tonoraa i te mau peropheta, ia Hagai e ia Zekaria iho â râ, no te faaara i te mau ati Iuda i ta ratou mau hopoia. Ua tuatihia te iˈoa ra Hagai i te hoê oroa, no te mea e au ra e te auraa o to ˈna iˈoa oia hoi “Fanauhia i te hoê tau Oroa.” Ua haamata o ˈna i te tohu i te mahana matamua o te ono o te avaˈe, na mua iti noa ˈˈe i te Oroa Patiaraa tiahapa, i te taime a te titauhia ˈi i te mau ati Iuda ia “oaoa.” (Deuteronomi 16:15) Na roto i te arai o Hagai, ua horoa mai Iehova e maha poroi i roto i te hoê area taime 112 mahana.—Hagai 1:1; 2:1, 10, 20.
7. Nafea te mau omuaraa parau a Hagai ia faaitoito ia tatou?
7 I te omuaraa o ta ˈna parau tohu, teie ta Hagai i parau: “Te parau maira Iehova sabaota ra.” (Hagai 1:2a) O vai ma ïa taua “sabaota ra” aore ra mau nuu ra? O te mau nuu melahi ïa a Iehova, o te faaauhia i te tahi taime i roto i te Bibilia i te mau nuu faehau. (Ioba 1:6; 2:1; Salamo 103:20, 21; Mataio 26:53) Aita anei te reira e faaitoito maira ia tatou i teie tau, e te faaohipa nei te Fatu Mana hope ra o Iehova i teie mau nuu vî ore o te raˈi ia aratai i ta tatou ohipa e haamau faahou i te haamoriraa mau i nia i te fenua nei?—A faaau e Te mau arii 2, 6:15-17.
8. Teihea huru feruriraa tei haafifi ia Iseraela, e eaha te faahopearaa?
8 Eaha to roto i te poroi matamua a Hagai? Ua na ô te nunaa e: “Aitâ i tae te taime, te taime e faatiahia ˈi te fare o Iehova.” Aita ratou i tapitapi faahou na mua i te paturaa o te hiero, o te faahohoˈa ra i te haamau-faahou-raa i te haamoriraa a te Atua. Ua patu ratou i te mau fare unauna rarahi no ratou iho. Ua faaiti mai te huru feruriraa nounou taoˈa i to ratou itoito no te haamoriraa a Iehova. Ei faahopearaa, ua iriti oia i ta ˈna haamaitairaa. Aita ta ratou mau faaapu i hotu faahou mai, e ua erehia ratou i te ahu no te tau toetoe rahi. Ua iti roa mai ta ratou moni ohipa, e au ra e te tuu ra ratou i te moni i roto i te hoê pute motumotu.—Hagai 1:2b-6.
9. Eaha te aˈoraa puai e te faaitoito ta Iehova i horoa?
9 A piti taime to Iehova horoaraa i teie aˈoraa puai: “E haamanaˈo maite na i to outou na mau haerea.” Papu maitai, ua farii o Zerubabela, te tavana o Ierusalema, e te tahuˈa rahi ra o Iosuab e ua faaitoito raua ma te mǎtaˈu ore i te nunaa taatoa ia “faaroo . . . i te reo o to ratou Atua ra, o Iehova, e te parau atoa a te peropheta ra a Hagai, mai ta to ratou Atua ra ta Iehova i tono ia ˈna ra; mǎtaˈu ihora te taata i mua i te aro o Iehova.” Hau atu, “ua parau ihora te vea a Iehova, o Hagai, i te parau no ǒ mai ia Iehova ra, i te mau taata, na ô maira, Tei ǒ na vau ia outou, te parau maira Iehova.”—Hagai 1:5, 7-14.
10. Nafea to Iehova faaohiparaa i to ˈna puai no Iseraela?
10 Ua tia i te tahi mau ruhiruhia i Ierusalema ia farii e e riro te hanahana o te hiero i patu-faahou-hia “mai te mea aore ra” ia faaauhia e to te hiero tahito ra. Tera râ, tau 51 mahana i muri iho, ua turai o Iehova ia Hagai ia faaite i te piti o te poroi. Ua faaite ihora oia e: “E faaitoito, e Zerubabela, te parau maira Iehova; faaitoito, e Iosua a Iosedeka, te tahuˈa rahi ra; e faaitoito, e te mau taata atoa o te fenua nei, te parau maira Iehova, e rave i te ohipa; tei ia outou atoa na hoi au, te parau maira Iehova sabaota ra; . . . eiaha e mǎtaˈu.” Ua ara o Iehova, o te faaohipa hoi i te taime au i to ˈna mana puai no te ‘faaaueue i te mau raˈi e te fenua,’ ia faaruruhia te mau patoiraa atoa, e te opaniraa emepera atoa. I roto noa e pae matahiti, ua manuïa rahi te paturaa o te hiero.—Hagai 2:3-6.
11. Nafea to te Atua faaîraa i te piti o te hiero i te ‘hanahana rahi aˈe’?
11 Ua tupu ïa te hoê parau tǎpǔ faahiahia: “E tae mai tei hinaarohia e te mau fenua atoa ra: e faaî hoi au i teie nei fare i te hanahana, te na reira maira Iehova sabaota ra.” (Hagai 2:7) Teie mau mea “tei hinaarohia,” o te feia ïa e ere i te mau ati Iseraela o tei haere mai i taua hiero ra no te haamori, no te mea ua î te hiero i te hanahana o to ˈna vairaa mai. Nafea teie hiero i patu-faahou-hia e taa ê ai e tei patuhia i te tau o Solomona ra? Teie ta te peropheta a te Atua i parau: “Te hanahana o teie nei fare hopea, e rahi [aˈe] ïa i to tei mutaa ihora, te na reira maira Iehova sabaota ra.” (Hagai 2:9) I roto i te tupuraa matamua o te parau tohu, ua vai maoro aˈe te hiero i patu-faahou-hia i te fare matamua. Te tia noa ra oia i to te Mesia faraa mai i te matahiti 29 o to tatou tau. Hau atu, hou to ˈna mau enemi apotata haapoheraa ia ˈna i te matahiti 33 o to tatou tau, ua faahanahana te Mesia iho i te hiero i to ˈna pororaa i te parau mau i reira.
12. Ua faaohipahia na hiero matamua e te piti no teihea tapao?
12 Ua faaohipahia te hiero matamua e te piti i Ierusalema no te hoê tapao faufaa no te faataiperaa i te mau tuhaa faufaa o te taviniraa autahuˈa a te Mesia e te atuaturaa i te haamoriraa viivii ore a Iehova i nia i te fenua nei e tae noa ˈtu i te faraa mau o te Mesia.—Hebera 10:1.
Te hiero hanahana i te pae varua
13. (a) Eaha te mau ohipa i tupu no nia i te hiero i te pae varua mai te matahiti 29 e tae atu i te matahiti 33 o to tatou tau? (b) Eaha te tuhaa faufaa o te hoo tusia o Iesu i roto i teie mau ohipa i tupu?
13 E auraa taa ê anei to te parau tohu a Hagai no nia i te haamau-faahou-raa, no te mau tau a muri aˈe? Oia mau! Ua riro te hiero i patu-faahou-hia i Ierusalema ei pu no te haamoriraa mau taatoa i nia i te fenua nei. Tera râ, ua faahohoˈa oia i te hoê hiero hanahana roa ˈtu â i te pae varua. Ua haamata oia i te ohipa i te matahiti 29 o to tatou tau, i to Iehova faatavairaa ia Iesu ei Tahuˈa Rahi, i to Iesu bapetizoraahia i Ioridana, ua pou mai te varua moˈa i nia iho ia ˈna mai te uupa ra. (Mataio 3:16) I muri iho to Iesu faaotiraa i ta ˈna taviniraa i nia i te fenua nei na roto i te pohe tusia, ua faatiahia mai o ˈna no te haere i nia i te raˈi, o tei faahohoˈahia i te vahi Moˈa Roa o te hiero, e i reira ua faaite atu o ˈna i te faufaa o to ˈna tusia. Ua riro ïa te reira mai te hoê hoo, o te tapoˈi i te hara a ta ˈna mau pǐpǐ, e o tei iriti i te eˈa no te faatavai ia ratou, i te mahana o te Penetekose 33 o to tatou nei tau, ei mau tahuˈa apiti i roto i te hiero o Iehova i te pae varua. E aratai ta ratou taviniraa haapao maitai e tae noa ˈtu i te pohe i roto i te aua o te hiero i nia i te fenua nei, i te tia-faahou-raa a muri aˈe i nia i te raˈi, ia rave-noa-hia te taviniraa autahuˈa.
14. (a) Eaha te oaoa i itehia i roto i te mau ohipa itoito a te amuiraa kerisetiano matamua? (b) No te aha teie oaoa i ore ai i vai maoro?
14 E mau tausani ati Iuda tei tatarahapa—e te mau Etene i muri iho—o tei haaputuputuhia i roto i te amuiraa kerisetiano e tei apiti i roto i te faaiteraa i te parau apî maitai no nia i te faatereraa o te Basileia a te Atua e fatata maira i nia i te fenua nei. I muri iho tau 30 matahiti, ua nehenehe te aposetolo Paulo e parau e ua porohia te parau apî maitai “i te taata atoa i raro aˈe i teie nei raˈi.” (Kolosa 1:23) Tera râ, i muri aˈe i te poheraa o te mau aposetolo, ua haamauhia te hoê ohipa apotata rahi, e ua haamata te maramarama o te parau mau i te mohimohi. Ua haapoirihia te Kerisetianoraa mau e te mau pǔpǔ faaroo amaha a te Amuiraa faaroo kerisetiano, tei niuhia i nia i te mau haapiiraa etene e te mau haapiiraa philosopho.—Ohipa 20:29, 30.
15, 16. (a) Nafea te parau tohu i te tupuraa i te matahiti 1914? (b) Eaha te haaputuputuraa tei tupu i te hopea o te senekele 19 e i te omuaraa o te senekele 20?
15 Ua mairi te mau senekele. E i te mau matahiti 1870, ua haamata ihora te hoê pǔpǔ kerisetiano aau rotahi i te tuatapapa hohonu i te Bibilia. Maoti te mau Papai, ua nehenehe ratou e ite papu e ua riro te matahiti 1914, ei tapao o te hopea o “te tau faataahia o te mau nunaa.” I taua matahiti ra i hope ai na “matahiti” taipe e hitu (2 520 matahiti faatereraa a te taata mai te animala ra te huru) e i tuuhia ˈi o Iesu Mesia i nia i te terono i nia i te raˈi—O ˈna hoi te “Fatu mau” ei Arii Mesia o te fenua nei. (Luka 21:24, MN; Daniela 4:25; Ezekiela 21:26, 27) Mai te matahiti 1919 iho â e haere mai ai, ua apiti teie Feia Haapii Bibilia, te mau Ite no Iehova ïa i teie nei, ma te itoito i roto i te haaparareraa ati aˈe te ao nei i te parau apî maitai o te Basileia e fatata maira. I te matahiti 1919 to te tahi tausani o ratou pahonoraa i te pii ia rave i te ohipa, te pii i haapurorohia i te tairururaa i Cedar Point, Ohio, mau Hau Amui no Marite. Ua maraa to ratou numera e tae atu i te matahiti 1935, i reira e 56 153 taata tei horoa i ta ratou tabula pororaa. I taua matahiti ra, e 52 465 taata tei rave i te mau taoˈa taipe, te pane e te uaina, i te oroa Haamanaˈoraa i te poheraa o Iesu i te mau matahiti atoa, ma te faataipe ïa i to ratou tiaturiraa e riro ei mau tahuˈa e o Iesu Mesia i roto i te hiero rahi o Iehova i te pae varua i nia i te raˈi. E tia atoa ia ratou ia tavini e o ˈna ei mau arii apiti i roto i ta ˈna Basileia Mesia.—Luka 22:29, 30; Roma 8:15-17.
16 Tera râ, te faaite ra te Apokalupo 7:4-8 e te 14:1-4 e ua taotiahia te numera taatoa o teie mau Kerisetiano faatavaihia 144 000 rahiraa ratou, e rave rahi o ratou tei haaputuputuhia i te senekele matamua hou te ohipa apotata rahi a haamauhia ˈi. Mai te hopea o te senekele 19 e i te senekele 20, ua faahope o Iehova i te haaputuputu i teie pǔpǔ o te tamâhia ra e te pape o ta ˈna Parau, o te faarirohia ei feia parau-tia na roto i te faaroo i roto i te tusia taraehara o Iesu, e o te tapaohia i te pae hopea ei mau Kerisetiano faatavaihia no te faatia i na 144 000.
17. (a) Eaha te haaputuputuraa i tupu mai te mau matahiti 1930 mai â? (b) Eaha te faufaaraa o te Ioane 3:30 i ǒ nei? (A hiˈo atoa i te Luka 7:28.)
17 Eaha te ohipa e tupu i muri iho, ia tapaohia te taatoaraa o te feia faatavaihia i maitihia? I te matahiti 1935, i te hoê tairururaa faufaa roa i te oire no Washington, mau Hau Amui no Marite, ua faaitehia e te “feia rahi roa” o te Apokalupo 7:9-17, o te hoê pǔpǔ taata ïa o te itehia “i muri aˈe” i na 144 000 e to ratou tiaturiraa, o te ora mure ore ïa i roto i te hoê paradaiso i nia i te fenua nei. I muri aˈe i to ˈna faataa-maitai-raa i te Iesu faatavaihia, teie ta Ioane Bapetizo, o te faatiahia mai i nia i te fenua mai te hoê o te mau “mamoe ê atu,” i parau no nia i te Mesia: “E tupu oia i te rahiraa, e hoˈi râ vau i te itiraa.” (Ioane 1:29; 3:30; 10:16; Mataio 11:11) Ua hope te ohipa faaineineraa a Ioane Bapetizo i te mau pǐpǐ no te Mesia i to Iesu raveraa i muri iho i te ohipa maitiraa e rave rahi atu â taata o te ô atu i roto i na 144 000. I te mau matahiti 1930, ua iti mai to ratou numera. Te tahi noa mau taata ‘tei parauhia e tei maitihia’ no te ô i roto i na 144 000, area te numera o te “feia rahi roa” o te mau “mamoe ê atu” ra, ua maraa ïa. Te maraa noa ra teie feia rahi roa a piri noa ˈi te faanahoraa o te mau mea ino i to ˈna hopea i Aramagedo.—Apokalupo 17:14b.
18. (a) No te aha tatou e nehenehe ai e tiaturi e “e ore roa te mau mirioni taata e ora ra i teie nei e pohe”? (b) No te aha tatou e haapao maitai ai ma te itoito i te Hagai 2:4?
18 I te omuaraa o te mau matahiti 1920, ua hohorahia te hoê oreroraa parau huiraatira faufaa e te mau Ite no Iehova, teie te upoo parau “E ore roa te mau mirioni taata e ora ra i teie nei e pohe.” Ua riro paha teie upoo parau ei oaoaraa rahi roa i taua tau ra. I teie râ tau, e nehenehe e faahiti i te reira ma te tiaturi papu. Te faaite puai maira te haamaramaramaraa rahi no nia i te parau tohu a te Bibilia e te huenaneraa o teie ao pohe, e te fatata roa maira te hopea o te faanahoraa a Satani! Te faaite ra te tabula o te oroa Haamanaˈoraa i te matahiti 1996 e 12 921 933 taata tei putuputu mai, e e 8 757 (0,068 %) anaˈe tei rave i te mau taoˈa taipe o tei faaite i to ratou tiaturiraa e haere i nia i te raˈi. Fatata roa te haamau-faahou-raa o te haamoriraa mau i te hope. Eiaha râ tatou e faatoaruaru i roto i taua ohipa ra. Oia, te parau ra te Hagai 2:4 e: “E faaitoito, e te mau taata atoa o te fenua nei, te parau maira Iehova, e rave i te ohipa; tei ia outou atoa na hoi au, te parau maira Iehova sabaota ra.” Ia faaoti ïa tatou ia ore roa te mau faaheporaa a te nounou taoˈa aore ra a teie nei ao ia faaiti i to tatou itoito no te ohipa a Iehova!—Ioane 1, 2:15-17.
19. Nafea tatou e ite ai i te tupuraa o te Hagai 2:6, 7?
19 Ia oaoa tatou i ta tatou haamaitairaa taa ê e ite i te tupuraa i to tatou tau o te Hagai 2:6, 7: “Te na ô maira Iehova sabaota ra, Hoê toe, e ore e mahia, e faaaueue ai au i te mau raˈi e te fenua, e te moana e te repo mǎrô; e na ˈu e faaaueue i te mau fenua atoa, e e tae mai tei hinaarohia e te mau fenua atoa ra: e faaî hoi au i teie nei fare i te hanahana, te na reira maira Iehova sabaota ra.” Ua parare roa te miimii, te ohipa taviri, e te feii ati aˈe teie ao o te senekele 20. Te tupu nei iho â te reira i teie mau mahana hopea, e ua haamata aˈena Iehova i te “faaaueue” i te ao nei na roto i te tonoraa i ta ˈna mau Ite e ‘faaite i ta ˈna mahana tahooraa.’ (Isaia 61:2) E hope teie faaaueueraa matamua i te haamouraa o te ao nei i Aramagedo, hou râ taua taime ra, te haaputuputu nei Iehova no ta ˈna taviniraa i te mau mea “tei hinaarohia e te mau fenua atoa ra”—te feia haehaa o te fenua mai te mamoe ra. (Ioane 6:44) I teie nei, ‘te haamori nei’ teie “feia rahi roa” i roto i te aua i nia i te fenua nei o ta ˈna fare haamoriraa.—Apokalupo 7:9, 15.
20. Ihea e itehia ˈi te taoˈa faufaa roa ˈˈe?
20 Te horoa maira te taviniraa i roto i te hiero o Iehova i te pae varua i te mau maitai faufaa roa ˈˈe i te tahi mau taoˈa materia. (Maseli 2:1-6; 3:13, 14; Mataio 6:19-21) Hau atu, te na ô ra te Hagai 2:9 e: “Te hanahana o teie nei fare hopea, e rahi [aˈe] ïa i to tei mutaa ihora, te na reira maira Iehova sabaota ra: ei teie nei vahi au e horoa ˈtu ai i te hau, te parau maira Iehova sabaota ra.” Eaha te auraa o teie mau parau no tatou i teie mahana? Na ta tatou tumu parau i mua nei e faaite mai.
[Nota i raro i te api]
a Te faaohipahia ra te pereota ra “Ia Iehova” no te tahi tapao taa ê. A hiˈo i te buka ra Auxiliaire pour une meilleure intelligence de la Bible, mau api 746, 747.
b Iesua i roto i te Ezera e te tahi atu mau buka a te Bibilia.
Mau uiraa no te hiˈo-faahou-raa
◻ Eaha te hiˈoraa o te mau peropheta te tia ia tatou ia pee no nia i te iˈoa o Iehova?
◻ Eaha te faaitoitoraa ta tatou e fanaˈo mai roto mai i te poroi puai a Iehova i te mau ati Iseraela i haamau-faahou-hia?
◻ Eaha te hiero hanahana i te pae varua e ohipa ra i teie tau?
◻ Eaha te mau haaputuputuraa i tupu te tahi i muri iho i te tahi i te mau senekele 19 e 20, e eaha te tiaturiraa rahi i mua?
[Hohoˈa i te api 7]
Na te mau nuu i nia i te raˈi a Iehova e aratai ra e e turu ra i ta ˈna mau Ite i nia i te fenua nei