VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w96 15/12 api 5-8
  • Te parau mau no nia ia Iesu

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te parau mau no nia ia Iesu
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Eaha ta te Bibilia e parau ra
  • Te niu no te tiaturi
  • No te aha ratou e ore ai e tiaturi
  • Te iteraa i te Iesu mau
  • Te “Faufaa Apî” — Aamu aore ra aai?
    Te Bibilia—Parau na te Atua aore ra na te taata?
  • Te Iesu mau
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova—2001, Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2001
  • Iesu Mesia—Pahonoraa i ta tatou mau uiraa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2012
  • Ua tupu mau anei?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te taata atoa) 2016
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1996
w96 15/12 api 5-8

Te parau mau no nia ia Iesu

E AU ra e aita e hopearaa to te mau tuatapaparaa e te mau tatararaa no te faataa e o vai mau na o Iesu e eaha ta ˈna i rave. E te Bibilia ïa? Eaha ta ˈna e faataa maira no nia ia Iesu Mesia?

Eaha ta te Bibilia e parau ra

Na roto i te taio-maitai-raa i te Bibilia, e tapao mai outou i teie mau mea faufaa:

◻ O Iesu te Tamaiti fanau tahi a te Atua, te matahiapo o te poieteraa atoa.—Ioane 3:16; Kolosa 1:15, MN.

◻ Tau piti tausani matahiti i teie nei, ua rave mai te Atua i te ora o Iesu e ua tuu atu i roto i te opu o te hoê paretenia ati Iuda ia fanauhia mai oia ei taata.—Mataio 1:18; Ioane 1:14.

◻ E ere noa o Iesu i te hoê taata maitai. I roto i te mau tuhaa atoa, ua riro oia ei hohoˈa tia roa o te ihotaata nehenehe mau o to ˈna Metua, te Atua ra o Iehova.—Ioane 14:9, 10; Hebera 1:3.

◻ I te roaraa o ta ˈna taviniraa i nia i te fenua nei, ua haapao o Iesu ma te here i te mau hinaaro o te feia i haavîhia. Ua faaora semeio oia i te feia maˈi e ua faatia atoa mai oia i te feia pohe.—Mataio 11:4-6; Ioane 11:5-45.

◻ Ua faaite haere o Iesu i te Basileia o te Atua mai te tiaturiraa hoê roa o te huitaata i ahoaho ra, e ua haapii oia i ta ˈna mau pǐpǐ ia nehenehe ratou e tamau noa i te rave i teie ohipa pororaa.—Mataio 4:17; 10:5-7; 28:19, 20.

◻ I te 14 no Nisana (i te area o te 1 no Eperera) 33 o to tatou tau, ua tapeahia o Iesu, ua haavahia, ua faautuahia, e ua haapohehia oia na nia i te pariraa haavare ra e e taata orure hau oia.—Mataio 26:18-20, 48–Mataio 27:50.

◻ Ua riro te poheraa o Iesu ei hoo, o te faatiamâ i te mau taata tiaturi i to ratou tiaraa taata hara e ua iriti i te eˈa o te ora mure ore no te feia atoa e faaroo ia ˈna.—Roma 3:23, 24; Ioane 1, 2:2.

◻ I te 16 no Nisana, ua faatiahia mai o Iesu, e i muri noa iho, ua hoˈi atu oia i nia i te raˈi no te aufau i to ˈna Metua ra te hoo o to ˈna ora taata tia roa.—Mareko 16:1-8; Luka 24:50-53; Ohipa 1:6-9.

◻ Ei Arii faatoroahia e Iehova, tei ia Iesu tei faatiahia mai te mana taatoa no te faatupu i te opuaraa matamua a te Atua no te taata nei.—Isaia 9:6, 7; Luka 1:32, 33.

No reira, te faataa ra te Bibilia ia Iesu mai te taata tiaraa matamua i roto i te tupuraa o te mau opuaraa a te Atua. Tera râ, nafea outou e papu ai e o Iesu mau tera—te Iesu o te aamu, o tei fanauhia i Betelehema e o tei taahi i nia i teie fenua tau 2 000 matahiti i teie nei?

Te niu no te tiaturi

E rave rahi feaaraa te nehenehe e faaorehia na roto noa i te taioraa i te mau Papai Heleni Kerisetiano ma te manaˈo pae tahi ore. Ia na reira outou, e ite mai outou e e ere te faatiaraa a te Bibilia i te tahi faahitiraa papu ore o te mau ohipa i tupu, mai te reira hoi te huru no te mau aai tahito. Area râ, te faahiti ra te Bibilia i te mau iˈoa, te mau taime taa maitai, e te mau vahi papu. (Ei hiˈoraa, a hiˈo i te Luka 3:1, 2.) Hau atu, te faataahia ra te mau pǐpǐ a Iesu ma te haavare ore maere mau, ma te huna ore o te turai i te taata taio ia tiaturi. Aita te feia papai i huna i te tahi mau vahi no nia i te hoê noa ˈˈe taata—e tae noa ˈtu ia ratou iho—no te faanehenehe i te aamu. Oia, e papu ia outou e e parau mau ta te Bibilia.—Mataio 14:28-31; 16:21-23; 26:56, 69-75; Mareko 9:33, 34; Galatia 2:11-14; Petero 2, 1:16.

E ere râ te reira anaˈe. Ua haapapu pinepine te mau ohipa i itehia mai e te ihipǎpǎ i te faatiaraa a te Bibilia. Ei hiˈoraa, ia haere outou e mataitai i te Fare vairaa tauihaa tahito no Iseraela i Ierusalema, e ite atu outou i te hoê pǎpǎ e te faahiti ra te papairaa i nia iho i te iˈoa ra o Ponotio Pilato. Te haapapu ra te tahi atu mau ohipa i itehia mai e te ihipǎpǎ e e mau taata mau o Lousanio e o Serigio Paulo, tei faahitihia i roto i te Bibilia, e ere râ raua i te feia i feruri-noa-hia e te mau Kerisetiano matamua. Te vai nei te mau haapapuraa e rave rahi no nia i te mau ohipa i faatiahia i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano (Faufaa Apî) i roto i te mau faahitiraa a te feia papai no tahito ra, mai ia Juvénal, Tacite, Sénèque, Suétone, Pline le Jeune, Lucien, Celse, e te ati Iuda tuatapapa aamu ra o Josèphe.a

Ua farii ohie noa te mau tausani taata i ora na i te senekele matamua i te mau faatiaraa a te mau Papai Heleni Kerisetiano. E tae noa ˈtu te mau enemi o te Kerisetianoraa, aita ratou i faahapa noa ˈˈe i te parau mau o te mau mea i parauhia e na Iesu i faahiti aore ra i rave. No nia i te parau ra e peneiaˈe ua faanehenehehia te tiaraa o Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i muri aˈe i to ˈna poheraa, te faataa ra te Orometua ra o F. F. Bruce e: “Taa ê atu i ta vetahi mau taata papai buka e manaˈo ra, e ere roa ˈtu i te mea ohie, i taua mau matahiti matamua ra, ia parau e na Iesu i faahiti i te tahi mau parau aore ra na ˈna i rave i te tahi mau ohipa, inaha tei reirâ hoi te rahiraa o Ta ˈna mau pǐpǐ no te faahaamanaˈo mai e eaha te ohipa i tupu aore ra eaha te ohipa i ore i tupu. . . . Eita roa ˈtu e tia i ta ˈna mau pǐpǐ ia hape (e oia hoi ia taui i te tupuraa o te mau ohipa), e oioi noa ïa ratou i te faarirohia ei haavare na te feia i hinaaro noa na e na reira.”

No te aha ratou e ore ai e tiaturi

Noa ˈtu râ, eita iho â vetahi mau aivanaa e tiaturi. Te faahua parau nei ratou e e mea feruri-noa-hia te faatiaraa a te Bibilia, tera râ, aita ratou e taiâ nei i te heheu i te mau papai apokirifa e i te farii i te reira ei mau papai e nehenehe e tiaturihia! No te aha? Oia mau, te vai ra i roto i te Bibilia te mau mea o ta te feia maramarama e rave rahi no teie nei tau e ore e hinaaro ra e tiaturi.

I roto i ta ˈna buka (Union Bible Companion), i neneihia i te matahiti 1871 ra, ua tuu o S. Austin Allibone i te hoê uiraa fifi mau i mua i te feia tiaturi ore. Teie ta ˈna i papai: “A ani i te hoê taata o te parau ra e te feaa ra oia no nia i te parau mau o te aamu a te mau Evanelia e eaha te tumu oia e tiaturi ai e ua pohe o Kaisara i te Apooraa roma, aore ra e ua faakoronahia te Emepera ra o Charlemagne ei Emepera no te pae Tooa o te râ na te Pâpa Léon III. i te matahiti 800? . . . Te tiaturi nei tatou i teie mau parau atoa no nia i teie mau taata; e te reira no te mea te vai ra te haapapuraa i te pae aamu o to ratou tiaraa mau. . . . Mai te peu e, noa ˈtu te faaiteraa o teie mau haapapuraa atoa, e patoi noâ te taata i te tiaturi, e faarue noa ˈtu ïa tatou ia ratou i roto i to ratou maamaa e to ratou pouri taotao. Eaha ïa ta tatou e parau no te feia o te parau nei e, noa ˈtu te rahiraa haapapuraa e horoahia ra no nia i te parau mau o te mau Papai Moˈa, e aita ratou e tiaturi ra? . . . Aita ratou e hinaaro ra e tiaturi i te mea o te faahaehaa i to ratou teoteo, e o te faahepo ia ratou ia ora i te hoê oraraa taa ê.”

Oia, te vai ra te tahi mau tumu no reira te feia tiaturi ore e patoi ai i te mau Papai Heleni Kerisetiano. To ratou fifi, e ere ïa te parau mau o teie mau Papai, o ta ratou râ mau titauraa. Ei hiˈoraa, ua parau o Iesu no nia i ta ˈna mau pǐpǐ e: “E ere ratou i to teie nei ao, mai ia ˈu nei hoi e ere i to teie nei ao ra.” (Ioane 17:14) Teie râ, e rave rahi feia e parau nei e e Kerisetiano ratou o te amui rahi nei i roto i te mau ohipa politita a teie nei ao, e o tei faaô atoa i roto i te mau tamaˈi taparahi taata. Taa ê atu i te pee i te mau titauraa a te Bibilia, e rave rahi o te hinaaro nei e na te Bibilia e pee i ta ratou iho mau titauraa.

A rave atoa na i te hiˈoraa o te haerea morare. Ua aˈo etaeta o Iesu i te amuiraa no Tuatira no to ˈna faatia-noa-raa i te poreneia. “O vau tei hiˈopoa i te manaˈo [“mape,” MN] e te aau; e na ˈu e ho atu ia outou atoa i te au i ta outou na ohipa.”b (Apokalupo 2:18-23) Aita anei râ te feia e rave rahi e parau nei e e Kerisetiano ratou e faarue ra i te mau ture morare? Mea au aˈe hoi na ratou e patoi i ta Iesu i parau i te haapae i to ratou haerea morare tia ore.

No te mea aita ratou e hinaaro ra e farii i te Iesu a te Bibilia, ua hamani te mau aivanaa i te hoê Iesu ia au i to ratou iho manaˈo. O ratou atura te tia ia faahapahia i te faatiaraa i te aai, te hara o ta ratou iho i pari haavare i te feia papai i te mau Evanelia. Te farii nei ratou i te mau tuhaa o te oraraa o Iesu o ta ratou e hinaaro ra e farii, te patoi nei ratou i te toea, e te anoi atoa nei ratou i to ratou iho mau manaˈo. I te parau mau, tera taata o ta ratou e parau ra e taata paari hahaere noa aore ra e taata orure hau totiale, e ere ïa te Iesu o te aamu o ta ratou e faahua imi ra; inaha, no roto mai oia i te feruriraa o te mau aivanaa teoteo.

Te iteraa i te Iesu mau

Ua tutava o Iesu i te haaputapû i te mafatu o te feia o tei hiaai mau i te parau mau e i te parau-tia. (Mataio 5:3, 6; 13:10-15) Te farii nei teie mau taata i te titauraa a Iesu: “E haere mai outou ia ˈu nei, e te feia atoa i haˈa rahi, e tei teiaha i te hopoia, e na ˈu outou e faaora. A rave mai i tau zugo i nia ia outou, e ia haapiihia outou e au, te mǎrû nei hoi au e te haehaa o te aau: e e noaa hoi te ora i to outou varua. Te mǎrû nei hoi ta ˈu zugo e te mâmâ nei ta ˈu hopoia.”—Mataio 11:28-30.

Eita te Iesu mau e itehia mai i roto i te mau buka i papaihia e te mau aivanaa no teie nei tau; eita atoa oia e itehia mai i roto i te mau ekalesia a te Amuiraa faaroo kerisetiano, o tei riro hoi ei pu no te mau tutuu taata nei. E itea mai ia outou te Iesu o te aamu i roto i ta outou Bibilia. E hinaaro anei outou e ite hau atu â no nia ia ˈna? E oaoa roa te mau Ite no Iehova i te tauturu ia outou ia na reira.

[Nota i raro i te api]

a No te tahi atu mau haamaramaramaraa, a hiˈo i Te Bibilia—Parau na te Atua aore ra na te taata?, pene 5, mau api 55-70, neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

b I roto i te Bibilia, i te tahi mau taime e faahohoˈa te mau mape i te mau manaˈo e te mau huru putapû hohonu roa ˈˈe o te hoê taata.

[Tumu parau tarenihia i te api 6]

MAU HANERE MATAHITI FAAHAPARAA

Ua haamata te faahaparaa i te mau Papai Heleni Kerisetiano hau atu i te 200 matahiti i teie nei, i to te philosopho Helemani ra o Hermann Samuel Reimarus (1694-1768) parauraa e: “Ua tano tatou i te faataa-ê-roa-raa i te haapiiraa a te mau Aposetolo i roto i ta ratou mau papai e ta Iesu Iho i faaite e i haapii i roto i To ˈna oraraa.” Mai te tau mai â o Reimarus, e rave rahi aivanaa o tei haapiihia ia au i teie nei manaˈo.

Te faahiti ra te buka ra Te Iesu mau (Beretane) e e rave rahi feia faahapa no tahito ra o tei ore i manaˈo e e apotata ratou. Area râ, “ua faariro ratou ia ratou iho ei mau Kerisetiano tumu no te mea ua tiamâ mai ratou i te tapearaa a te tooma e te tiaturiraa haavare.” I to ratou manaˈoraa, ua riro te faahaparaa rahi i te Bibilia ei “Kerisetianoraa tamâhia.”

Te vahi peapea râ, ua riro mai te Amuiraa faaroo kerisetiano ei pu no te mau tutuu taata nei. O te mau haapiiraa faaroo no nia i te nephe pohe ore, te Toru Tahi, e te po auahi vetahi mau haapiiraa o tei ore i turuhia e te Bibilia. Tera râ, e ere te feia i papai i te mau Papai Heleni Kerisetiano te tumu no teie haaviiviiraa i te parau mau. Inaha hoi, ua aro ratou i te fa-matamua-raa mai te mau haapiiraa hape i te afaraa o te senekele matamua, i to Paulo papairaa e ‘te ohipa nei â’ te peu apotata i rotopu i te feia e parau ra e mau Kerisetiano ratou i taua tau ra. (Tesalonia 2, 2:3, 7) E nehenehe tatou e tiaturi e, te mau parau i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, e parau mau ïa i te pae aamu e i te pae no te haapiiraa faaroo.

[Tumu parau tarenihia i te api 7]

AFEA TE MAU EVANELIA I TE PAPAIRAAHIA?

E rave rahi feia faahapa i te Faufaa Apî o te haapapu nei e ua papaihia te mau Evanelia i muri iho roa mai i te tupuraa o te mau ohipa o ta ratou e faatia ra e no reira, eita e ore e mea rahi te mau vahi hape i roto.

Teie râ, te vai ra te haapapuraa e ua papaihia te mau Evanelia a Mataio, Mareko, e a Luka na mua roa ˈtu. Te faaite ra te mau tapaopaoraa i te omuaraa o te tahi mau parau papai-rima-hia a te Evanelia a Mataio e, ua papaihia te papai matamua i te matahiti 41 o to tatou tau. Eita e ore e ua papaihia te Evanelia a Luka i te area o te mau matahiti 56 e 58 o to tatou tau, inaha te faahiti ra te buka Ohipa (tei hope i te papaihia i te matahiti 61 o to tatou tau) e ua oti aˈena te taata papai ra o Luka i te papai i “tei mutaa ihora papaa parau,” oia hoi ta ˈna Evanelia. (Ohipa 1:1) Te manaˈohia ra e ua papaihia te Evanelia a Mareko i Roma peneiaˈe i te taime matamua aore ra i te piti o te tapearaahia te aposetolo Paulo—eita e ore i te area o te mau matahiti 60 e 65 o to tatou tau.

Te farii ra te Orometua ra o Craig L. Blomberg e ua papaihia teie mau Evanelia i te senekele matamua ra iho. Te na ô ra oia e, noa ˈtu e e amui mai tatou i te Evanelia a Ioane, tei papaihia i te hopea o te senekele matamua, “mea piri aˈe tatou i te mau ohipa i tupu ia faaauhia i te mau aamu o te oraraa o te mau taata no tahito ra. Ei hiˈoraa, na taata matamua roa e piti i papai i te aamu o te oraraa o Alesanedero Rahi, oia hoi o Arrian e o Plutarque, ua papai raua i ta raua faatiaraa hau atu i te maha hanere matahiti i muri aˈe i te poheraa o Alesanedero i te matahiti 323 hou to tatou tau, tera râ, te farii nei te rahiraa o te feia tuatapapa aamu e e nehenehe ta raua faatiaraa e tiaturihia. E rave rahi aai maere o tei faatiahia no nia i te oraraa o Alesanedero i te roaraa o te tau, tera râ, ua faatiahia te rahiraa i roto noa i te mau senekele e rave rau i muri aˈe i teie na feia papai e piti.” E tia mau â te mau tuhaa o te aamu i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano ia horoahia i te hoê â tiaturiraa e te mau aamu no teie nei ao.

[Hohoˈa i te api 8]

E tupu te oaoa ma te rahi no te taatoaraa i roto i te paradaiso i mua nei i nia i te fenua

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono