E parau faarahi anei te rahiraa faufaa a te Arii ra o Solomona?
“E te teiaha o te auro i tae mai ia Solomona i te matahiti hoê, e ono ïa hanere e ono ahuru e ono tiahapa taleni auro.”—Te mau arii 1, 10:14.
IA AU i te irava Bibilia, ua fanaˈo te Arii ra o Solomona hau atu i te 25 tane auro i roto hoê noa matahiti! I te faito ïa e 240 000 000 dala Marite i teie mahana. Fatata te tataipitiraa o te rahiraa auro i heruhia i raro i te repo na te ao nei i te matahiti 1800. Te reira anei? Eaha ta te ihipǎpǎ e haapapu ra? Te haapapu nei oia e mea tia te aamu a te Bibilia no nia i te faufaa a Solomona. Te na ô nei te Biblical Archaeology Review e:
◻ Ua faaite te Arii ra o Thoutmosis III no Aiphiti (piti o te mileniuma hou to tatou nei tau) tau 13,5 tane taoˈa auro i te hiero no Amôn-Râ i Karnak—o te hoê noa ïa tuhaa teie o te ô.
◻ Te tapao ra te mau papairaa Aiphiti i te taatoaraa o te mau ô, tau 383 tane auro e te ario, i pûpûhia e te Arii ra o Osorkon I (i te omuaraa o te mileniuma matamua hou to tatou nei tau) na te mau atua.
Hau atu, te tapao nei te buka tahoêhia Classical Greece o te anairaa Great Ages of Man e:
◻ Ua hau atu i te 37 tane auro i te matahiti hoê e iteahia maira i roto i te mau vahi heruraa no Pangée i Thrace na te Arii ra o Philipi II (359-336 hou to tatou nei tau).
◻ I to Alesanedero Rahi, te tamaiti a Philipi (336-323 hou to tatou nei tau) haruraa ia Susa, te oire pu o te hau emepera Peresia, hau atu i te 1 000 tane auro tei itehia i reira—Te buka parau paari apî Beretane.
No reira e mea papu te faataaraa a te Bibilia no nia i te faufaa a te Arii ra o Solomona. A haamanaˈo atoa o Solomona tei “hau ê . . . i te taoˈa e te paari i te hui arii atoa o te ao nei” i taua tau ra.—Te mau arii 1, 10:23.
Nafea to Solomona faaohiparaa i ta ˈna faufaa? Ua tapoˈihia to ˈna terono i te “auro maitai ra,” e ta ˈna mau aˈua inu atoa e “auro” anaˈe, e e 200 paruru aano e e 300 paruru rii e “auro tupaihia” ta ˈna. (Te mau arii 1, 10:16-21) Hau atu â, ua faaohipahia te auro a Solomona no te hiero o Iehova i Ierusalema. E auro e te ario te mau vai lamepa e te mau tauihaa moˈa o te hiero, mai te mau patia maa, te auˈa, te farii, e te aua. Ua tapoˈi-atoa-hia te mau kerubi e 4,5 metera te teitei i roto i te vahi Moˈa Roa, te fata mea noˈanoˈa ra, e te mau mea atoa i roto i te fare, i te auro.—Te mau arii 1, 6:20-22; 7:48-50; Paraleipomeno 1, 28:17.
Eaha ïa no te hoê hiero tapoˈihia e te auro? Te vahi anaanatae, e mea matauhia te faaohiparaa i teie huru auro i mutaa iho. Te tapao ra te Biblical Archaeology Review no nia ia Aménophis III no Aiphiti o tei “faahanahana i te atua rahi ra o Amôn-Râ na roto i te hoê hiero i Thèbes tei ‘tapoˈihia i te auro e ati aˈe, ua faaunaunahia to ˈna tahua i te ario, [e] to ˈna mau uputa i te mea e piihia ra electrum’”—te hoê hoi anoi o te auro e te ario. Hau atu, ua tapoˈi o Ésar-Haddôn no Asura (senekele hitu hou to tatou nei tau) i te mau uputa e ua parai i te mau patu o te vahi haamoˈahia a Ashour e te auro. No nia i te hiero a Sîn i Harân, teie ta Nabonide no Babulonia (senekele ono hou to tatou nei tau) i faatia: “Ua tapoˈi au i to ˈna mau patu i te auro e te ario, e ua faaanaana i te reira mai te mahana.”
No reira, te haapapu ra te mau faatiaraa aamu e e ere te faatiaraa a te Bibilia no nia i te faufaa a te Arii ra o Solomona i te parau faarahi.