E tia ia tatou ia moemoeâ
E MOEMOEÂ anei outou? Eita e ore, no te mea e moemoeâ pauroa tatou ia taoto anaˈe tatou, noa ˈtu e e parau paha tatou e aita. Te manaˈohia ra e hau atu i te 95 % o te mau moemoeâ atoa o te ore e haamanaˈohia. Eaha ïa te mau moemoeâ e haamanaˈohia? I te parau mau, e haamanaˈo noa tatou i ta tatou i moemoeâ na mua noa ˈˈe tatou e ara mai ai.
Ua itea mai i te feia maimi no nia i te moemoeâ e, ua riro te taoto ei ohipa tatuhaahia e e naeahia te taoto hohonu roa ˈˈe i te mau hora matamua e e mama rii mai i muri iho. E moemoeâhia i roto iho â râ i te mau taime e hautiuti vitiviti ai te mata, tei piihia te taoto “huru ê.” E vahihia teie mau taime i te taoto parauhia “taere.” Fatata e 90 minuti te tau e taui ai te taoto huru ê ei taoto taere, e e na reira noa e pae aore ra e ono taime i te po, e e tupu te tauiraa hopea na mua noa ˈˈe tatou e ara ˈi.
Mea hape ia manaˈo e e iti mai te ohipa a to tatou roro ia varea anaˈe tatou i te taoto. Ua iteahia mai e mea ohipa aˈe te roro i te taime moemoeâraa, i te tahi mau taime e ara ˈi tatou, taa ê noa ˈtu râ i te tahi mau taoˈa tahi uira parauhia neurone i roto i te tumu o te roro, tei taaihia i te vai-ara-raa e te haamanaˈoraa. E au ra e e faafaaea teie mau tuhaa i te taime o te taoto huru ê. I te rahiraa râ o te taime, e ohipa noâ te mau purororaa i rotopu i te mau taoˈa tahi uira o te roro.
Ua riro to tatou roro ei tuhaa faahiahia e te fifi roa o te tino e to ˈna mau miria vaehaa o te faatupu nei i te mau tapao i te area hoê hanere aore ra e piti e tae atu i te toru hanere i te tetoni hoê. Ua hau atu te mau vaehaa i roto i te roro taata nei i te rahiraa taata i nia i te fenua nei. Te manaˈo ra te tahi feia maimi e, mai te 20 miria e hau atu i te 50 miria vaehaa to te roro. Te haapapu ra to ˈna huru fifi roa i ta te papai Bibilia ra o Davida i parau no nia i te tino taata nei: “E haamaitai au ia oe, ua taa ê hoi to ˈu hamaniraahia: e mea maerehia ta oe mau ohipa, e Iehova.”—Salamo 139:14.
Te huru o te mau moemoeâ
Ia ara anaˈe tatou, e opere tamau noa to tatou na tumu ite e pae i te mau haamaramaramaraa e te mau hohoˈa i te roro, e ere râ mai te reira te huru ia taoto anaˈe tatou. Na te roro iho e faatupu i ta ˈna mau hohoˈa, e ere faahou râ na te mau tumu ite e pae e hapono mai. No reira, te mau mea ta tatou e ite e te mau ohipa ta tatou e rave ia moemoeâ tatou, ua riro ïa i te tahi mau taime mai te mau aoaoaraa ra te huru. No reira ïa tatou e nehenehe ai e rave i te tahi mau mea e ore e tia ia tatou i roto i te tupuraa mau, mai te rere-haere-raa na roto i te reva aore ra te toparaa mai nia mai i te pari teitei ma te pepe ore. E huru ê roa te taime e, te mea i tupu i mutaa ihora mai te mea ˈtura e te tupu ra i teie nei. Aore ra ia tamata tatou i te horo, eita to tatou tino e hauti—eita hoi to tatou avae e haere. E nehenehe atoa hoi te mau putapûraa aore ra te mau ohipa ta tatou i ora a vai ara ˈi tatou, e hauti i nia i ta tatou mau moemoeâ. E rave rahi o tei ora i te mau ohipa hairiiri o te tamaˈi, eita ïa e moe-ohie-noa-hia ia ratou, e eita atoa e moehia i te tahi mau taata to ratou peapea i to ratou haruraahia mai e te hoê taata rave ino. E nehenehe teie mau tupuraa hepohepo e itehia ia ara anaˈe tatou, e fa faahou mai na roto i ta tatou mau moemoeâ, ma te faatupu i te moerurua. E nehenehe te mau mea matauhia o ta tatou e feruri ra ia varea tatou i te taoto, e fa faahou mai i roto i ta tatou mau moemoeâ.
I te tahi mau taime, ia tamata tatou i te faatitiaifaro i te hoê fifi, e puta mai te ravea i roto i to tatou feruriraa na roto i to tatou taoto. Te faaite ra paha te reira e eita noa tatou e moemoeâ ia taoto anaˈe tatou. E feruri atoa râ tatou.
Te na ô ra te hoê buka no nia i te mau moemoeâ e to tatou roro e: “Te huru ohiparaa matau-roa ˈˈe-hia o te feruriraa ia taoto anaˈe tatou, e ere te moemoeâraa, o te manaˈonaˈoraa râ. Eita te manaˈoraa na roto i te taoto e apitihia e te mau aoaoaraa o te mau tumu ite e e ere atoa i te mea huru ê roa. E mau manaˈo matauhia râ, tei taai-pinepine-hia i te mau tupuraa mau o te oraraa i tupu aˈenei aore ra e tupu a muri aˈe, e oia atoa, mea haumani, mea ohie roa, e te na nia iho noa.”
Te manaˈo nei vetahi taata e e poroi taa ê ta te mau moemoeâ no ratou. Ia tatarahia ta ratou mau moemoeâ, te vaiiho nei ratou i te papie i pihai iho i to ratou roi ia nehenehe ratou e papai roa ia ara anaˈe mai ratou. No nia i te faufaa o te mau buka e tamata nei i te tatara i te auraa o te mau taipe o te moemoeâ, te na ô ra o Ann Faraday i roto i ta ˈna buka (The Dream Game) e: “Aita e faufaa to te mau buka tatara moemoeâ i reira outou e imi ai i te auraa o te mau tumu e te mau taipe o te mau moemoeâ, noa ˈtu e e tatararaa no tahito mai anei aore ra e tatararaa i te pae feruriraa no teie nei tau.”
I te mea e e au ra e no roto mai iho â râ te mau moemoeâ i te roro, eita ïa e tano ia manaˈo e e poroi taa ê ta ratou no tatou nei. E tia râ ia tatou ia hiˈo i te reira mai te hoê ohipa matauhia o te roro e tauturu ia ˈna ia vai oraora maitai noa.
Tera râ, eaha ïa no te feia e parau nei e ua moemoeâhia ratou e ua pohe te hoê fetii aore ra te hoê hoa e faaroo atura ratou i te mahana i muri iho e ua pohe mau â taua taata ra? Aita anei te reira e faaite ra e e nehenehe te mau moemoeâ e tohu i te tau a muri? I roto i te tumu parau i muri iho, e tuatapapa mai tatou e eaha to muri mai i te mau tohu moemoeâhia.