Epapherodito—Vea na to Philipi
“E FARII mai outou ia ˈna i te Fatu nei ma te oaoa, e mai ia ˈna atoa te huru ra, ia tura ˈtu ïa ia outou,” o ta Paulo ïa i papai i to Philipi. Papu maitai, e oaoa tatou ahiri e ua paraparau mai te hoê tiaau kerisetiano no nia ia tatou ma teie mau huru parau haapopou. (Philipi 2:29) O vai râ ta Paulo e paraparau nei? E eaha ta taua taata ra i rave i tia ˈi ia haapopouhia oia ma te mahanahana?
Te pahonoraa o te uiraa matamua, o Epapherodito ïa. No te pahono i te piti o te uiraa, e hiˈo mai ïa tatou i te mau huru tupuraa i turai ia Paulo ia papai i teie mau parau.
I te area matahiti 58 o to tatou tau, ua faaroo to Philipi e ua tiahihia Paulo i rapaeau i te hiero e ua tairihia o ˈna e te hoê nahoa taata ino i Ierusalema, ua haruhia o ˈna e te mau tia faatere, e i muri iho i te oreraa e rave i te faaotiraa no nia ia ˈna, ua afaihia o ˈna i Roma. (Ohipa 21:27-33; 24:27; 27:1) No to ratou haapeapearaa no ˈna, ua aniani paha ratou e eaha ta ratou e nehenehe e rave no ˈna. E mea veve ratou i te pae materia e mea atea hoi Paulo, ua taotiahia ïa te tauturu ta ratou e nehenehe e horoa. Te faaitoito noa ra râ te manaˈo mahanahana i turai i to Philipi ia turu i ta ˈna taviniraa i mutaa ihora, ia ratou; e hau atu â, i te mea e tei roto o ˈna i te fifi.—Korinetia 2, 8:1-4; Philipi 4:16.
Ua feruri paha to Philipi ahiri e te vai ra hoê o te nehenehe e haere e farerei ia Paulo e te hoê ô e e horoa ˈtu i te tauturu ia hinaaro anaˈe oia i te tahi mea. E tere atea râ e te rohirohi, e mea atâta atoa ia tauturu ia ˈna! Te tapao nei o Joachim Gnilka e: “Ua titauhia te itoito no te haere e farerei i te hoê mau auri, e hau atu â, te hoê mau auri aita i taa-maitai-hia e eaha ta ˈna ‘hara’ i rave.” Te na ô nei te taata papai ra o Brian Rapske e: “Te vai ra te tahi atu atâtaraa i te riro-noa-raa ei hoa piri aore ra te aroharaa i te mau auri aore ra te fariiraa i to ˈna mau manaˈo. . . . E nehenehe te hoê parau aore ra te hoê ohipa hape e aratai eiaha noa i te mau auri, i te taata tauturu atoa râ, i te pohe.” O vai ïa ta to Philipi e nehenehe e tono?
E nehenehe ta tatou e feruri maitai e ua faatupu teie huru tere i te peapea e te papu ore, ua ineine râ Epapherodito (eiaha e hape atu ia Epaphera no Kolosa) i te rave i teie hopoia fifi. Ia au i to ˈna iˈoa, to roto atoa te iˈoa ra Apherodito, e Etene paha oia tei farii i te Kerisetianoraa—e tamaiti oia na te mau metua i haamori i taua ruahine Heleni no te here e te faahoturaa. I to Paulo papairaa i to Philipi no te haamauruuru ia ratou no to ratou horoa maitai, ua nehenehe oia e faataa ia Epapherodito ma te tano mai te “vea . . . na outou, e te tauturu mai ia ˈu i to ˈu nei ati.”—Philipi 2:25.
Ia au i ta te Bibilia e parau ra no nia ia Epapherodito, te taa ra ia tatou e, noa ˈtu to ˈna ineine faahiahia e horoa ia ˈna iho i roto i teie taviniraa no Paulo e no ta ˈna iho amuiraa, ua farerei Epapherodito i te hoê â mau fifi e to tatou. E hiˈo mai na tatou i to ˈna hiˈoraa.
“Te tauturu mai ia ˈu i to ˈu nei ati”
Aita tatou i ite i te mau tuhaa atoa, e nehenehe râ ta tatou e feruri e ua rohirohi Epapherodito i to ˈna taeraa ˈtu i Roma i muri aˈe i to ˈna tere. Mea na nia paha oia i te Via Egnatia i te haereraa, te hoê purumu Roma e na roto atu ia Makedonia. Ua na nia paha oia i te miti Adriatique e tae atu ai i te “poro” o te fenua tuati no Italia e i muri iho ua na nia oia i te Eˈa Appienne e tae atu ai i Roma. E tere rohirohi teie (1 200 kilometera te atea ia haere) hau atu i te hoê avaˈe te maoro.—A hiˈo i te tumu parau tarenihia i te api 29.
Eaha te huru feruriraa o Epapherodito i to ˈna raveraa i teie hopoia? Ua tonohia o ˈna no te “hamani maitai,” aore ra lei·tour·giʹa, ia Paulo. (Philipi 2:30) Ua faaauhia teie parau Heleni i mutaa iho i te ohipa ta te hoê taata e rave na te Hau na nia i to ˈna iho hinaaro. I muri iho, ua riro te reira ei ohipa ta te Hau e faahepo i te mau tivila aravihi iho â ia rave. No nia i te faaohiparaa o teie parau i roto i te mau Papai Heleni, teie ta te hoê taata ite e parau ra: “Te Kerisetiano, o te hoê ïa taata e rave i te ohipa na te Atua e na te mau taata, a tahi, no te mea te reira to ˈna hinaaro, ma to ˈna mafatu taatoa, e a piti, no te mea na te here o te Mesia e faahepo ra ia ˈna.” E, auê ïa huru feruriraa maitai roa ta Epapherodito i faaite e!
“Aore i haapao i to ˈna iho ora”
Ma te faaohipa i te hoê parau no roto mai i te hautiraa, te na ô ra Paulo e “aore [Epapherodito] i haapao [pa·ra·bo·leu·saʹme·nos] i to ˈna iho ora,” aore ra i te auraa mau, ua “hauti” oia i to ˈna ora no te taviniraa i te Mesia. (Philipi 2:30) Eiaha tatou e manaˈo e ua rave Epapherodito i te tahi mea maamaa; tera râ, mea atâta no ˈna ia rave oia i ta ˈna taviniraa moˈa. Ua tamata anei oia i te rave i te hopoia i te tau fifi o te matahiti? Ua tamau anei oia i te tamata i te tae i muri aˈe i to ˈna maˈiraahia i te tahi vahi i nia i te eˈa? Atira noa ˈtu, ua ‘pohe mau â [Epapherodito] i te maˈi, e ua fatata i te pohe roa.’ Peneiaˈe, ua hinaaro oia e faaea maoro atu â i pihai iho ia Paulo no te tauturu ia ˈna, ua opua râ te aposetolo e faaite e no te aha oia i hoˈi ai na mua ˈˈe i te taime faataahia.—Philipi 2:27.
Noa ˈtu râ, e taata itoito Epapherodito, ineine no te horoa ia ˈna ma te miimii ore no te tautururaa i te feia i roto i te fifi.
E uiui paha tatou iho e, ‘I teihea faito vau e faaohipa ˈi au ia ˈu iho no te tautururaa i to ˈu mau taeae i te pae varua i roto i te mau huru tupuraa fifi?’ E ere tei te hinaaro noa o te mau Kerisetiano teie huru feruriraa ineine. Ua na ô Iesu e: “E tuu atu vau i te parau apî na outou, E aroha outou ia outou iho, mai ia ˈu e aroha ˈtu ia outou na, e aroha atoa hoi outou ia outou iho.” (Ioane 13:34) Ua rave Epapherodito i ta ˈna taviniraa “fatata i te pohe roa.” Ua riro ïa Epapherodito ei hiˈoraa o te hoê taata i tapea i te “huru feruriraa” ta Paulo i faaitoito i to Philipi ia faatupu. (Philipi 2:5, 8, 30; MN) Ua ineine anei tatou no te haere i taua faito ra?
Ua hepohepo râ Epapherodito. No te aha?
To ˈna hepohepo
A feruri na e o outou Epapherodito. Ua tapao Paulo e: “E popou rahi hoi to ˈna ia outou, e te oto rahi hoi, i te mea e i faaroo na outou e ua pohe oia i te maˈi.” (Philipi 2:26) Ua ite Epapherodito e ua faaroo te mau taeae o ta ˈna amuiraa e ua maˈihia o ˈna e aita oia i nehenehe e tauturu ia Paulo mai ta ratou i manaˈo. Inaha, e au ra e ua faarahi atu â Epapherodito i te peapea o Paulo. Ua tuu anei te taote ra o Luka, te hoa o Paulo, i te hiti i te tahi atu mau mea no te haapao ia Epapherodito?—Philipi 2:27, 28; Kolosa 4:14.
Ei faahopearaa, ua topa Epapherodito i roto i te hepohepo. Ua manaˈo paha o ˈna e te faariro ra te mau taeae i roto i ta ˈna amuiraa ia ˈna ei taata mauˈa. Peneiaˈe, ua faahapa oia ia ˈna e ua “popou rahi” oia e farerei ia ratou no te tamǎrû atu ia ratou i to ˈna haapao maitai. Ua faaohipa Paulo i te hoê parau Heleni puai mau, a·de·mo·neʹo, “hepohepo,” no te faataa i te huru o Epapherodito. Ia au i te taata ite ra o J. B. Lightfoot, e nehenehe teie parau e faataa i “te huenaneraa, te iria, te feaapiti, o te faatupuhia e te huru-ê-raa i te pae tino, aore ra te peapea i te pae feruriraa, mai te oto, te haama, te inoino, e te vai atu â.” Te faaohipa-noa-atoa-hia ra teie parau i roto i te mau Papai Heleni no nia i te mauiui uˈana o Iesu i roto i te ô i Getesemane.—Mataio 26:37.
Ua faaoti aˈera Paulo e mea maitai aˈe ia faahoˈi ia Epapherodito i Philipi e te hoê rata o te faataa ra i te faahoˈiraahia ˈtu ta ratou vea ma te manaˈo-ore-hia. I to ˈna na ôraa e: “I manaˈo ra vau e e tia ia tono atu . . . ia Epapherodito,” te amo ra Paulo i te hopoia e faahoˈi ia ˈna, o te faaore i te tahi manaˈo feaa e aita Epapherodito i manuïa. (Philipi 2:25) Tera râ, ua fatata Epapherodito i te pohe no te rave faahope i ta ˈna hopoia! Te faaitoito nei Paulo ma te mahanahana ia ratou ia “farii mai outou ia ˈna i te Fatu nei ma te oaoa, e mai ia ˈna atoa te huru ra, ia tura ˈtu ïa ia outou. No te mea i fatata oia i te pohe i te ohipa a te Mesia nei, aore i haapao i to ˈna iho ora, ia faanavai oia i to outou hamani maitai ia ˈu nei.”—Philipi 2:29, 30.
“Mai ia ˈna atoa te huru ra, ia tura ˈtu ïa”
E tia mau â ia poihere i te mau tane e te mau vahine e faatupu ra i te hoê â huru feruriraa e to Epapherodito. Te pûpû nei ratou ia ratou iho no te taviniraa. A manaˈo na i te feia tei pûpû ia ratou iho no te haere e tavini i te mau vahi atea, ei mitionare, tiaau ratere, aore ra i te hoê o te mau amaa a te Taiete Watch Tower. Mai te peu e te haafifi ra te ruhiruhiaraa aore ra te paruparuraa o te tino i teie nei ia vetahi ia ohipa mai ta ratou i rave na i te omuaraa, e tia ia faatura e ia faahanahana ia ratou no ta ratou mau matahiti taviniraa ma te haapao maitai.
Noa ˈtu râ, e nehenehe te hoê maˈi haaparuparu e riro ei tumu no te hepohepo aore ra no te mau manaˈo faahapa. E hinaaro te tahi e rave hau atu â. Auê te peapea e! E nehenehe te feia e farerei ra i teie huru tupuraa, e haapii mai na roto i te hiˈoraa o Epapherodito. Inaha, na ˈna anei te hape i maˈihia ˈi o ˈna? E ere roa ˈtu! (Genese 3:17-19; Roma 5:12) Ua hinaaro Epapherodito e tavini i te Atua e to ˈna mau taeae, ua taotia râ te maˈi ia ˈna.
Aita Paulo i faahapa ia Epapherodito no to ˈna maˈi, ua parau atu râ oia i to Philipi ia turu maite noa ia ˈna. Oia atoa, e tia ia tatou ia tamahanahana i to tatou mau taeae ia hepohepo anaˈe ratou. E nehenehe noa ta tatou e haamaitai ia ratou no to ratou hiˈoraa haapao maitai i roto i te taviniraa. I to Paulo haapopouraa ia Epapherodito, ma te faahiti i te mau parau maitatai no nia ia ˈna, ua tamahanahana mau â te reira ia ˈna, ma te tamǎrû i to ˈna hepohepo. E nehenehe atoa tatou e tiaturi e ‘e ere te Atua i te Atua parau-tia ore, a haamoe ai oia i ta tatou ohipa i rave, e to tatou here i to ˈna ra iˈoa, i faaite-papu-hia e tatou na, tatou i tauturu i te feia moˈa, e te tauturu noa na hoi tatou.’—Hebera 6:10.
[Tumu parau tarenihia i te api 29]
Te mau fifi o te tere
I teie tau, e ere i te mea fifi roa te hoê tere i rotopu e piti oire rarahi no Europa, mai tei rave-atoa-hia e Epapherodito. E nehenehe te tere e ravehia ma te au na nia i te hoê manureva hoê aore ra e piti hora te maoro. E mea taa ê roa ïa te raveraa i teie huru tere i te senekele matamua. I taua tau ra, e mea fifi ia haere na te mau vahi. E nehenehe te hoê ratere e haere na raro i rotopu e 30 e 35 kilometera te atea i te mahana hoê, a faaruru noa ˈi oia i te huru o te mahana e e rave rau atâtaraa, mai te “nǎnǎ eiâ.”—Korinetia 2, 11:26.
Eaha ïa no nia i te mau faafaaearaa i te po e te maa?
Te faaite maira te taata tuatapapa aamu ra o Michelangelo Cagiano de Azevedo, e i nia i te mau purumu Roma, “ua vai na te mau mansiones oia hoi te mau hotela taatoa, e te mau haapueraa maa, te mau fare vairaa puaahorofenua, e te mau piha no ta ratou feia rave ohipa; i rotopu e piti mansiones te tahi i muri aˈe i te tahi, ua vai na e rave rahi mutationes, aore ra mau vahi tapearaa, i reira te hoê taata e nehenehe ai e taui i te mau puaahorofenua, aore ra te mau pereoo e e fanaˈo ai i te maa.” E mea ino roa te roo o teie mau fare inuraa ava, i te mea e e amuimui mai te feia rii i reira. Hau atu i te eiâ i te mau ratere, ua pinepine te mau fatu hotela i te fanaˈo i te moni no ǒ mai i te mau vahine faaturi, taa ê noa ˈtu i ta ratou moni ohipa. Ua faataa te papai aamu faaooo Latino ra o Juvenal e te mau taata i faahepohia ia faaea i roto i teie huru hotela ua “taoto ïa [ratou] i pihai iho i te hoê taata taparahi taata, e te mau ihitai, te mau eiâ, e te mau tîtî e tapuni ra, i pihai iho te feia tari taata e te feia hamani i te afata taata pohe . . . Hoê anaˈe aˈua no te taatoaraa; aita e roˈi no te taata tataitahi, aita e airaa maa taa ê.” Ua autâ vetahi feia papai i tahito ra e mea viivii te pape e ua î te mau piha i te taata, mea reporepo, haumi, e ua î i te mau utu.
[Hohoˈa fenua/Hohoˈa i te api 27]
Roma
[Hohoˈa]
Hoê ratere i te tau Roma
[Faaiteraa i te tumu]
Map: Mountain High Maps® Copyright © 1995 Digital Wisdom, Inc.; Traveler: Da originale del Museo della Civiltà Romana, Roma