Eaha no outou te Noela?
Nafea outou ia pahono mai? Ua riro te Noela i (1) te hoê taime amuimuiraa e to outou utuafare; (2) te hoê taime arearearaa; (3) te hoê taime faaroo; (4) te hoê taime hepohepo; (5) te hoê taime haamanaˈohia ma te oto; (6) te hoê taime tapihooraa uˈana.
NOA ˈTU e e mea maere mau ia hiˈohia, i nia hau atu i te 1 000 taata tei uiuihia i te fenua Beretane, e 6 anaˈe i nia i te hanere o tei faariro na mua roa i te Noela ei oroa faaroo. I te tahi aˈe pae, ua hiˈo na mua roa tau 48 i nia i te hanere i te Noela mai te hoê taime amuimuiraa e to ratou utuafare. Oia mau, te turu nei e rave rahi e ua riro te reira ei taime taa ê no te mau tamarii. Ei hiˈoraa ite-rahi-hia, ua pahono te hoê tamahine e 11 matahiti to ˈna, i te aniraahia ia ˈna e eaha te mea ta ˈna e au roa ˈˈe no nia i te Noela: “Te huru umere, te oaoa, [e] te pûpûraa i te mau ô.” Te faˈi ra te buka Te faatupuraa i te mau oroa Noela o to tatou nei tau (beretane) e “ma te feaa ore te mau mea faufaa roa ˈˈe o te . . . Noela ‘mai te matauhia’ i te fare, o te utuafare ïa e te mau tamarii iho â râ.”
Tei roto iho â râ i te amuiraa faaroo kerisetiano i te pae tooa o te râ to te Noela riroraa ei taime no te utuafare, ia haaputuputu te mau fetii no te horoa i te mau ô. I roto i te mau fenua i reira e mana rahi to te Ekalesia orthodoxe i te pae Hitia o te râ, te haafaufaa rahi aˈe nei te mau taata i te oroa Pakate; teie râ, ua riro pinepine te tau Noela ei tau faafaaearaa.
Te hoê “ohipa tapihoo”
Ua “ite” te Noela “i te hoê ohipa o te . . . tapihooraa uˈana,” ta te The New Encyclopædia Britannica e faataa ra. Aita ˈtu e vahi e tano maitai ai te reira maoti hoi te fenua Tapone.
“No te Tapone aita roa ˈtu te reira e taairaa e te ohipa faaroo e ua huri oia i te Noela i roto roa i te hoê ohipa tapihoo,” ta te Washington Daily Record e faataa ra. Ua riro te Noela i te fenua Tapone, ta te reira e faahiti faahou ra, ei “oroa rahi tei teimaha i te pae tapihooraa e tei mâmâ râ i te pae faaroo.”
I roto atoa i te mau fenua e rave rahi parauhia kerisetiano, ma te pinepine e mea fifi roa ia ite i teie ‘huru i te pae faaroo.’ Tau 40 matahiti i teie nei, teie ta te hoê papai patoi i te Noela i autâ: “Ua haafaufaahia te Noela na te ao o te tapihooraa. O te tau imiraa moni rahi roa ˈˈe ïa o te matahiti. Te tiai nei te feia tapihoo e faahua parau ra e e kerisetiano ratou i te tau o te Noela, eiaha no te Mesia, no te noaa râ te moni.” Auê teie mau parau i te mea mau e i teie nei mahana! I roto e rave rahi mau fenua, e varavara tatou i te tae i te haamataraa o na avaˈe hopea e toru o te matahiti na mua a faaroo ai tatou i te mau faahaamanaˈoraa e ehia rahiraa mahana e toe ra no te hoo mai i te mau ô no te oroa Noela i mua mai. Te oraora ra te ohipa tapihoo a hope noa ˈi te matahiti, e te mau hooraa tamatahiti i nia i te hoê faito e 25 i nia i te hanere ia tae i te tau Noela.
Noa ˈtu e eaha te auraa o te Noela no outou i teie mahana, te uiui ra paha outou e mea nafea te reira i haamata ˈi. Inaha, te turu ra anei te Bibilia i te pûpûraa i te ô i te oroa Noela? E ohipa kerisetiano mau anei te mau oroa Noela o teie mahana? E tuatapapa anaˈe tatou i te reira.