VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w94 15/12 api 4-7
  • Te Noela—E oroa kerisetiano mau anei?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te Noela—E oroa kerisetiano mau anei?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te tumu etene o te “Noela”
  • Te hoê tupuraa oaoa
  • Te mau ô o te Noela
  • A arue i te Mesia ei Arii!
  • E auraa anei to te horoaraa taoˈa i te Noela?
    A ara mai na! 1992
  • E oroa anei te Noela na te mau Kerisetiano?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te taata atoa) 2017
  • Te mau aˈa o te Noela no teie nei tau
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1997
  • Te Noela—Eaha i tae atoa ˈi i Hitia o te râ?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
w94 15/12 api 4-7

Te Noela—E oroa kerisetiano mau anei?

IA AU i te buka The World Book Encyclopedia, “ua riro te Noela ei mahana i reira te mau kerisetiano e faatupu ai i te oroa mahana fanauraa o Iesu Mesia.” Area râ, te faataa atoa ra te buka parau paari e: “Aita te mau kerisetiano matamua i faatupu i te oroa mahana fanauraa [o Iesu] no te mea ua faariro ratou i te faatupuraa i te oroa mahana fanauraa ei peu tumu etene.”

Te faˈi ra te buka Te faatupuraa i te mau oroa Noela o to tatou nei tau (beretane), a Golby e Purdue e: “Aita te mau kerisetiano matamua i faatupu i te oroa mahana fanauraa o te Mesia. Ua taaihia te mau oroa mahana fanauraa iho e te mau peu etene; aita te mau evanelia e faaite ra i te tahi aˈe mea no nia i te taio mahana mau o te mahana fanauraa o te Mesia.”

Mai te peu e aita to te mau oroa mahana fanauraa e aa kerisetiano, mea nafea te oroa mahana fanauraa o te Mesia i te riroraa ei oroa “kerisetiano” tumu?

Te tumu etene o te “Noela”

“E faatupu na te mau taata atoa i te oroa e e oaoa na ratou, ua faaea roa te ohipa e te tapihooraa no te hoê taime, ua faanehenehehia te mau fare e te arana e te raau vai matie noa, e haerehia na e farerei e e horoahia na te mau ô i rotopu i te mau hoa, e e pûpû na te feia hoohoo i te mau ô na to ratou mau fatu ohipa. O te hoê ïa taime taatoa no te oaoa e no te manaˈo maitai, e e faatupuhia na te mau huru faaanaanataeraa manaˈo atoa na te mau taata.”—Paganism in Christian Festivals, a J. M. Wheeler.

Te tano ra anei teie faataaraa i te mau oroa Noela ta outou e matau nei? Ma te hitimahuta mau e ere teie te oroa Noela! Maoti râ, o te faataaraa ïa o te mau Saturnales—te hoê oroa etene roma hoê hebedoma te roaraa apitihia e te rua poto no te tau toetoe (penihia i te tahi aˈe api). Ua faatupuhia te mahana fanauraa o te aito mahana i te 25 no titema, te hoê mahana oroa tumu o te haapaoraa a te atua Mithra no Roma.

Ia au i te buka The New Encyclopædia Britannica, “te 25 no titema, te mahana fanauraa o Mithra, te atua o te maramarama no Irania e . . . te mahana pûpûhia na te aito mahana, tae noa ˈtu te mahana i muri aˈe i te mau Saturnales, ua faarirohia te reira na te ekalesia mai te oroa Noela, te mahana fanauraa o te Mesia, no te aro i te mau faahopearaa o teie mau oroa.” Ua tamau noa ïa te faatupuraa i te oroa mahana fanauraa etene, te mau iˈoa noa tei tauihia, ua monohia Mithra e te Mesia!

Teie râ, te manaˈo ra paha outou e ua riro te mahana fanauraa o te Tamaiti a te Atua, o Iesu, ei mea taa ê, te tia ia faahaamanaˈohia. E mea maramarama roa te hoê hiˈopoaraa i ta te Bibilia e faatia ra no nia i te reira.

Te hoê tupuraa oaoa

Te horoa maira te pene 2 o te evanelia a Luka i te tahi mau haamaramaramaraa. Te faatia ra o Luka ia tatou e mea nafea to te mau melahi i te raˈi ra, te mau tiai mamoe haehaa, te mau tavini paieti a te Atua, e o Maria iho i te ohiparaa i mua i teie tupuraa faufaa mau.

A hiˈo na na mua i te mau ‘tiai mamoe i tia i roto i te mau aua i te tiairaa i ta ratou mau nǎnǎ i te mau araraa i te po,’ te ore hoi i nehenehe ia ratou ia na reira i te tau toetoe mau. To te ‘melahi a Iehova’ faraa mai e to te hanahana o te Atua anaanaraa i mua ia ratou, ua riaria na mua te mau tiai mamoe. Ua tamǎrûhia ratou i to te melahi faataaraa e: “Eiaha e mǎtaˈu inaha hoi e parau maitai ta ˈu e hopoi mai ia outou nei, o te riro ïa ei oaoaraa no te taata atoa. I nauanei hoi i fanau ai te Ora no outou . . . , oia hoi te Mesia ra o te Fatu.” To “te hoê tiria [melahi] rahi no te raˈi” fa-taue-raa mai, ua ite te mau tiai mamoe e e mea taa ê roa teie fanauraa i te taatoaraa. Ma te anaanatae, aita te mau melahi i hopoi mai i te tahi mau taoˈa na te aiû fanau-apî-hia. Area râ, ua arue te mau melahi ia Iehova, ma te parau e: “Ia haamaitaihia te Atua i nia i te raˈi teitei, ei hau to teie nei ao, e ia ite auhia mai te taata nei.”—Luka 2:8-14.

Ua hinaaro iho â hoi te mau tiai mamoe e ite mata roa i taua aiû ra, i te mea e na Iehova iho i faaite i te tupuraa oaoa. I to ratou iteraa i te aiû faataotohia i roto i te vahi faaamuraa animala, ua faatia ratou i te mau metua e eaha ta te mau melahi i parau na. Reva ˈtura te mau tiai mamoe i muri iho, “ma te haamaitai e te arue i te Atua,” eiaha i te aiû.—Luka 2:15-18, 20.

Ma te feaa ore ua oaoa roa o Maria, te metua vahine o Iesu, i te fanau-maitai-raa i ta ˈna matahiapo. Ua faatupu râ oia i ‘te tahi mau faaotiraa i roto i to ˈna mafatu.’ I muri iho, apitihia mai e ta ˈna tane, o Iosepha, ua haere oia i Ierusalema ei auraroraa i te Ture a Mose. E ere teie te oroa mahana fanauraa. Maoti râ, e taime ïa no te pûpû i te aiû i te Atua, “mai tei papaihia hoi i [roto i] te ture a [Iehova] ra e, O te mau tamaroa matahiapo atoa a te metua vahine ra, ua moˈa ïa [na Iehova].”—Luka 2:19, 22-24.

I te hiero no Ierusalema, ua farerei o Maria raua o Iosepha ia Simeona, ta Luka i faataa mai te hoê “taata parau-tia e te haapao maitai, te tiai ra i te haamahanahana no Iseraela.” Ma te faauruahia oia, ua parauhia oia e eita oia e pohe na mua a ite ai i “te Mesia a [Iehova].” Ua tupu atoa te ohipa i muri iho ‘i raro aˈe i te puai o te varua a te Atua.’ Ua rave o Simeona i te aiû i roto i to ˈna rima, eiaha no te horoa ˈtu i te hoê ô na ˈna, maoti râ no te haamaitai i te Atua, ma te parau e: “E te Fatu, e tuu oe i to tavini i teie nei ma te hau, ua au hoi i ta oe parau: ua ite aˈenei hoi tau mata i te Ora na oe, i haapaohia e oe i mua i te mata o te taata atoa nei.”—Luka 2:25-32.

I muri iho, ua tapiri mai te peropheta vahine ruhiruhia ra o Ana. Ua ‘haamaitai atura ˈtoa oia i te Atua, e ua parau ihora ia ˈna i te feia atoa i haapǎpǎ i te ora i Ierusalema ra.’—Luka 2:36-38.

Ua oaoa paatoa o Maria, Simeona, Ana, te mau tiai mamoe, tae noa ˈtu te mau melahi i te raˈi ra, i te fanauraahia o Iesu. Teie râ, mai te peu e e tia ia outou a tapao e aita ratou i faatiatia i te peu faaanaanataeraa mâha ore o te mahana fanauraa, aita atoa ratou i horoa i te mau taoˈa. Maoti râ, ua faahanahana ratou ia Iehova, te Atua horoa noa no te raˈi i ta ratou mau ravea no te ora.

Teie râ, e haaferuri paha vetahi e, ‘Ma te papu maitai e e ere te horoaraa i te taoˈa i te oroa Noela i te mea hape, aita anei na “taata paari e toru” i faatura ia Iesu na roto i te arai o te mau ô?’

Te mau ô o te Noela

E hiˈopoa faahou na tatou i te faatiaraa a te Bibilia. E ite outou i te reira i roto i te evanelia a Mataio pene 2. Aita i faahiti-aˈe-hia i te tahi oroa mahana fanauraa, tae noa ˈtu te tahi taime horoaraa i te taoˈa, noa ˈtu e ma te papu maitai o te hoê ïa taime i muri aˈe i te fanauraa o Iesu. I te irava 1, ua pii o Mataio i te feia ratere ei ‘feia hiˈo fetia [maʹgoi na roto i te reo heleni] no te pae hitia o te râ ma,’ e mau etene ïa aita to ratou e ite no nia i te Atua ra o Iehova. Ua aratai te fetia ta teie mau taata i apee ia ratou, eiaha no te haere i te vahi fanauraa o Iesu i Betelehema, i Ierusalema râ, i reira te Arii Heroda i faatere ai.

To teie faatere ino faarooraa ia ratou i te anianiraa no nia i “te Arii fanau apî o te ati Iuda nei,” ua haere oia e farerei i te mau tahuˈa no te ite papu i te “vahi e fanau ai te Mesia” ia nehenehe oia e haapohe i te tamarii. Ua pahono te mau tahuˈa na roto i te faahitiraa i te parau tohu a Mika tei faataa i te vahi fanauraa o te Mesia i Betelehema. (Mika 5:2) Ma te haavarevare ua faaue o Heroda i ta ˈna mau taata ratere e: “A haere a maimi maite i taua tamaiti iti ra; e ia itea ˈtu ia outou, e hoˈi mai e faaite ia ˈu, ia haere atoa vau e tahopu ia ˈna.” Reva ˈtura te feia hiˈo fetia, e ua “na mua ˈtura” te fetia “ia ratou e tae roa ˈtura i nia iho i te parahiraa o taua tamaiti ra, faaea ihora.” A tapao e ua faataahia oia mai te hoê “tamaiti,” eiaha mai te hoê aiû fanau-apî-hia.—Mataio 2:1-10.

Mai te matauhia i te mau raatira no te pae Hitia o te râ ma ia haere ratou e farerei i te hoê taata rahi, ua tipapa te feia hiˈo fetia etene i raro e ua “hopoi atura i te ô na [te tamaiti], i te auro, e te tapau libano e te mura.” Te na ô faahou ra o Mataio e: “E i aˈo faaheitaotohia mai ratou e te Atua eiaha e hoˈi ia Heroda ra, haere atura ratou i to ratou iho fenua na te tahi eˈa ê.”—Mataio 2:11, 12.

Na roto i teie faatiaraa poto a te mau Papai, e tamata paha vetahi mau taata i te imi i te hoê turu no ta ratou peu horoaraa i te taoˈa i te Noela. Noa ˈtu râ, te faataa ra te Discovering Christmas Customs and Folklore e te itehia ra te mau aa o te peu matauhia e horoa i te mau taoˈa i roto i te mau ô a te mau Saturnales ta to Roma i pûpû na to ratou mau taata-tupu veve. “Ua taui te ekalesia matamua . . . ma te maramarama i to ˈna auraa i te hoê oroa haamanaˈoraa tutuu o te mau ô a te feia hiˈo fetia.” Auê te taa-ê-raa e te feia haamori mau—mai te mau tiai mamoe haehaa—tei arue noa i te Atua i te fanauraahia o Iesu!

A arue i te Mesia ei Arii!

E ere o Iesu i te hoê aiû faahou i teie nei mahana. E Arii puai mau oia, te Arii o te Basileia a te Atua i te raˈi ra, e e tia ia faaturahia oia mai te reira te huru.—Timoteo 1, 6:15, 16.

Mai te peu e e taata paari outou i teie nei, aita anei outou i huru ê aˈenei ia faaite te mau taata i mua ia outou i te tahi mau hohoˈa no to outou aruaruraa? Parau mau, e faahaamanaˈo teie mau hohoˈa i te oaoa o to outou mau metua i to outou fanauraahia. I teie nei râ ua paari outou, e ere anei i te rahiraa o te taime e mea au aˈe na outou ia ite mai vetahi ê ia outou ei taata paari? Oia atoa, a feruri na e auê i te mea tura ore i mua ia Iesu Mesia ia tapi rahi roa te feia e parau ra e e pǐpǐ ratou na ˈna i te mau matahiti atoa i roto i te mau peu tumu etene o te Noela e ia faahanahana ratou i te hoê tamarii maoti i te faahanahana ia ˈna ei Arii. Inaha, i te senekele matamua atoa, ua haaferuri te aposetolo kerisetiano o Paulo i nia i te faufaaraa ia manaˈo i te Mesia mai to ˈna tiaraa i teie nei mahana—te hoê Arii i nia i te raˈi. Ua papai o Paulo e: “Ua haapao matou i te Mesia i te haapaoraa o te tino ra, teie nei ra e ore matou e haapao faahou ia ˈna i reira.”—Korinetia 2, 5:16.

E fatata roa te Mesia, ei Arii no te Basileia a te Atua, i te faatupu i te parau tǎpǔ i tohuhia ia faaore i te oto, te mauiui, te maˈi, e te pohe. O O ˈna anaˈe o te haamau papu mai i te nohoraa tano e te ohipa hoona rahi no te feia atoa i raro aˈe i te mau huru tupuraa o te Paradaiso i nia i te fenua nei. (Isaia 65:21-23; Luka 23:43; Korinetia 2, 1:20; Apokalupo 21:3, 4) Ma te papu maitai, ua navai roa teie mau tumu no te ore e haavahavaha ia Iesu!

Ma te pee maite i te hiˈoraa o te Mesia iho, te tutava nei te mau kerisetiano mau i te horoa na to ratou taata-tupu te hoê o te mau ô rahi roa ˈˈe te nehenehe e horoahia aˈenei—te hoê ite no nia i te opuaraa a te Atua, o te nehenehe e aratai i te ora mure ore. (Ioane 17:3) Te faaoaoa rahi nei teie huru horoaraa i te taoˈa ia ratou, mai ta Iesu atoa i parau na: “E mea maitai i te horoa ˈtu i te rave mai.”—Ohipa 20:35; Luka 11:27, 28.

E ere i te mea fifi na te mau kerisetiano o te anaanatae mau ra ia vetahi ia faaite ma te hoê â taime i to ratou here i te mau taime atoa o te matahiti. (Philipi 2:3, 4) Ei hiˈoraa ohie noa, auê i te oaoa e ia horoahia mai te hoê hohoˈa e te hoê tamarii apî kerisetiano o tei peni i te reira, i muri aˈe i te faarooraa i te hoê oreroraa parau bibilia, mai te hoê faaiteraa i to ˈna mauruuru! Oia atoa ua riro te faaitoitoraa ei ô manaˈo-ore-hia a te hoê fetii mai te hoê faaiteraa o to ˈna here. Ma te hoê â huru, e oaoa rahi aˈe te mau metua kerisetiano ia maiti ratou i te mau taime tano i roto i te matahiti no te horoa i te mau taoˈa na ta ratou mau tamarii. Aita e itehia ra i muri mai i teie huru maitai kerisetiano te hoê faaheporaa ia horoa i te taoˈa i te mau mahana oroa aore ra te hoê tutuu etene.

Ei faahopearaa, aita hau atu i te maha e te afa mirioni kerisetiano i teie mahana no te mau nunaa atoa e faatupu ra i te oroa Noela. E mau Ite no Iehova ratou, o te haa tamau nei na roto i te horoaraa na to ratou taata-tupu te hoê faaiteraa no nia i te parau apî maitai o te Basileia a te Atua. (Mataio 24:14) Te farerei ra paha outou ia ratou ia haere mai ratou i to outou nei fare, peneiaˈe i te mau mahana i mua nei. Ia faaoaoa rahi to outou fariiraa ma te anaanatae i ta ratou e hopoi ra na outou i to outou utuafare, a haapii noa ˈi outou e mea nafea ia arue i te Atua ra o Iehova i te mau mahana atoa o te matahiti.—Salamo 145:1, 2.

[Hohoˈa i te api 7]

Te pûpû nei te mau kerisetiano na to ratou taata-tupu hoê o te mau ô rahi roa ˈˈe—oia hoi te ite no nia i te opuaraa a te Atua o te aratai i te ora mure ore

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 4]

Mau hohoˈa a Culver

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono