A haere ma te itoito na nia i te mau eˈa o Iehova
“E ao to te taata atoa i mǎtaˈu ia Iehova; o tei [haere na nia] i to ˈna ra mau eˈa.”—SALAMO 128:1.
1, 2. Eaha te tauturu ta te faatiaraa a te Bibilia e horoa mai no nia i te mau parau e te mau ohipa a te mau ite matamua no Iehova?
UA Î te Parau Moˈa a Iehova i te mau faatiaraa no nia i te mau tamataraa e te mau oaoaraa o ta ˈna mau tavini taiva ore. Mea faahiahia roa te mau aamu o Noa, Aberahama, Sara, Iosua, Debora, Baraka, Davida, e vetahi atu e vai ra i roto i to ˈna mau api. Ua riro pauroa ratou ei mau taata mau te vai ra te hoê mea taa ê roa i rotopu ia ratou. Oia hoi e faaroo to ratou i te Atua e ua haere ratou ma te itoito na nia i to ˈna mau eˈa.
2 E riro te mau parau e te mau ohipa a te mau ite no Iehova matamua ei faaitoitoraa no tatou ia tutava tatou i te haere na nia i te mau eˈa o te Atua. Hau atu, e noaa ia tatou te oaoa ia faaite tatou i te faatura no te Atua e te mǎtaˈu tia ia haapeapea ia ˈna. E parau mau te reira noa ˈtu e e faaruru tatou i te mau tamataraa i roto i te oraraa, inaha ua himene te papai salamo i faauruahia e: “E ao to te taata atoa i mǎtaˈu ia Iehova; o tei [haere na nia] i to ˈna ra mau eˈa.”—Salamo 128:1.
Eaha mau na te itoito
3. Eaha te itoito?
3 No te haere na nia i te mau eˈa o Iehova, e tia ia tatou ia faaitoito. Te faaue ra hoi te mau Papai i te nunaa o te Atua ia faaite i teie huru. Ei hiˈoraa, ua himene te papai salamo ra o Davida e: “Ia etaeta, e na ˈna e faaitoito mai i to outou aau, outou atoa, e te feia e tiaturi ia Iehova ra.” (Salamo 31:24) Te itoito, o “te puai [ïa] i te pae feruriraa aore ra i te pae morare, no te tamata, no te tamau maite, e no te faaruru i te ati, te mǎtaˈu, aore ra te fifi.” (Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary) E mea puai te hoê taata itoito, te mǎtaˈu ore, e te aau taiâ ore. Mea papu te mea e e faaitoito Iehova i ta ˈna mau tavini ia au i teie mau parau ta te aposetolo Paulo i faatae atu i to ˈna hoa rave ohipa ra o Timoteo: “E ere hoi i te aau taiâ ta te Atua i horoa mai no tatou, i te aau itoito râ, e te aroha, e te haapao maitai.”—Timoteo 2, 1:7.
4. Eaha te hoê ravea e noaa mai ai te itoito?
4 Hoê ravea e noaa mai ai te itoito no ǒ mai i te Atua ra, o te tuatapaparaa ïa i te Parau a Iehova, te Bibilia, ma te pure. E rave rahi mau faatiaraa i roto i te mau Papai o te nehenehe e tauturu ia tatou ia faarahi i to tatou itoito. No reira, e hiˈopoa na mua tatou e eaha ta tatou e nehenehe e haapii i roto i te faatiaraa a te mau Papai Hebera no nia i te tahi feia o tei haere ma te itoito na nia i te mau eˈa o Iehova.
Te itoito no te faaite i te poroi a te Atua
5. Nafea te mau tavini a Iehova no teie nei tau e faufaahia ˈi i te itoito o Enoha?
5 E nehenehe te itoito o Enoha e tauturu i te mau tavini a Iehova no teie nei tau ia faaite i te poroi a te Atua ma te itoito. Hou o Enoha i fanauhia ˈi, ‘ua haamatahia i te tiaoro i te iˈoa o Iehova.’ Te parau ra vetahi feia ite e ua “haamata” te taata i te tiaoro i te iˈoa o Iehova “ma te haaviivii.” (Genese 4:25, 26, T.a.a.; 5:3, 6) Peneiaˈe ua faaohipahia te iˈoa o te Atua i nia i te taata aore ra i nia atoa i te mau idolo. E mea uˈana te haapaoraa hape i te tau a fanauhia ˈi o Enoha i te matahiti 3404 hou to tatou nei tau. Inaha, e au ra e o ˈna anaˈe o tei ‘haere e te Atua,’ ma te pee-maite-raa i te hoê haerea parau-tia ia au i te parau mau faaitehia a Iehova.—Genese 5:18, 24.
6. (a) Eaha te poroi puai ta Enoha i faatae? (b) Eaha ta tatou e nehenehe e tiaturi?
6 Ua faaite haere o Enoha i te poroi a te Atua ma te itoito, eita e ore e mea na roto i te pororaa. (Hebera 11:5; a faaau e te Petero 2, 2:5.) “Inaha,” o ta teie ite otahi ra i faaite, “te haere mai na [Iehova], ma te ahuru atoa o te tausani o tana feia moˈa ra, e faautua mai i te taata atoa, e e faaite hoi i te mau paieti ore atoa i roto ia ratou, i ta ratou mau parau paieti ore atoa i ravehia e ratou ra, e te mau parau etaeta atoa o te feia hara paieti ore i parau ia ˈna ra.” (Iuda 14, 15) Ua noaa ia Enoha te itoito no te faaohipa i te iˈoa o Iehova ia ˈna i afai i te poroi e faautua ra i te feia paieti ore. E mai ta te Atua i horoa na Enoha i te itoito no te faaite i taua poroi puai ra, ua haamana atoa Iehova i Ta ˈna mau Ite no teie nei tau no te faaite i Ta ˈna parau ma te mǎtaˈu ore i roto i te taviniraa, i te fare haapiiraa, e i te tahi atu mau vahi.—A faaau e te Ohipa 4:29-31.
Te itoito i raro aˈe i te tamataraa
7. Eaha te hiˈoraa o te itoito ta Noa e horoa ra?
7 E nehenehe te hiˈoraa o Noa e tauturu ia tatou ia faaitoito i te rave i te mau ohipa parau-tia ia farerei anaˈe tatou i te mau tamataraa. Ma te itoito e te faaroo, ua ohipa oia ia au i te faaararaa a te Atua no te hoê diluvi rahi e ‘ua tarai oia i te araka ia ora to ˈna fetii.’ Maoti te mau ohipa auraro e te parau-tia, ua faahapa Noa i te ao faaroo ore no ta ˈna mau ohipa iino e ua haapapu oia e ua tano iho â ia haamouhia taua ao ra. (Hebera 11:7; Genese 6:13-22; 7:16) E tauturu te feruri-maite-raa i nia i te haerea o Noa i te mau tavini a te Atua no teie nei tau ia rave ma te itoito i te mau ohipa parau-tia mai te taviniraa kerisetiano.
8. (a) Eaha ta Noa i faaruru ei ‘taata poro itoito no te parau-tia’? (b) Eaha ta Iehova e rave no tatou mai te peu e e riro tatou ei feia poro itoito no te parau-tia?
8 Mai te peu e e haerea parau-tia to tatou teie râ aita tatou i ite e nafea ia arai i te hoê tamataraa, e tia ia tatou ia pure ia noaa mai te paari no te faaruru atu. (Iakobo 1:5-8) Te faaite ra te taiva ore o Noa i te Atua i roto i te tamataraa e e nehenehe e faaoromai i te mau haafifiraa ma te itoito e te faaroo. Ua haamahu oia i te faateimaharaa a te hoê ao ino e no ǒ mai i te mau melahi o tei rave mai i te tino taata e te mau tamarii no roto mai i te melahi e te vahine. Oia mau, ua riro o Noa ei ‘taata poro itoito no te parau-tia’ i mua i ‘te hoê ao tahito’ o te roohia i te haamouraa. (Petero 2, 2:4, 5; Genese 6:1-9) Noa ˈtu e ua paraparau oia ma te mǎtaˈu ore ei vea o tei faaite haere i te faaararaa a te Atua i mua i te feia i ora na hou te diluvi, “aore roa [ratou] i ite, e roohia noa ihora ratou e te diluvi, . . . pau roa ˈtura ratou.” (Mataio 24:36-39) E tia râ ia tatou ia haamanaˈo e noa ˈtu e e hamani ino mai aore ra e patoi mai te rahiraa o te taata i ta tatou poroi niuhia i nia i te Bibilia i teie mahana, e turu mai Iehova ia tatou mai ta ˈna i turu ia Noa, mai te peu e e faaite tatou i te hoê â faaroo e te hoê â itoito ei feia poro i te parau-tia.
Te itoito no te auraro i te Atua
9, 10. I roto i teihea mau tuhaa to Aberahama, o Sara, e o Isaaka faaiteraa i te auraro itoito?
9 Ua riro te “taua no te Atua” ra o Aberahama ei hiˈoraa maitai i te pae no te auraroraa itoito i te Atua. (Iakobo 2:23) Ua titau o Aberahama i te faaroo e te itoito no te auraro ia Iehova e no te faarue ia Ura a Kaladaio, te hoê oire ruperupe i te pae materia. Ua tiaturi oia i te parau tǎpǔ a te Atua e e haamaitaihia te mau ‘fetii atoa o te fenua nei’ na roto i to ˈna arai e e horoahia te hoê fenua na to ˈna huaai. (Genese 12:1-9; 15:18-21) No te faaroo “i purutia noa ˈi [o Aberahama] i taua fenua i [tǎpǔhia] maira” e ua tiai oia i “taua oire niu mau ra”—oia hoi te Basileia a te Atua i nia i te raˈi, i raro aˈe i teie Basileia oia e faatiahia mai ai no te ora i nia i te fenua nei.—Hebera 11:8-16.
10 Ua noaa ia Sara, te vahine a Aberahama, i te faaroo e te itoito titauhia no te faarue ia Ura, no te apee atu i ta ˈna tane i roto i te hoê fenua ê, e no te faaoromai i te mau haafifiraa atoa o ta raua e farerei atu i reira. Auê ïa haamaitairaa rahi ta ˈna i fanaˈo no to ˈna auraroraa itoito i te Atua! Noa ˈtu e aitâ oia i fanau i te tamarii i te 90 o to ˈna matahiti e ‘ua mairi oia i te otia matahiti,’ ua noaa ia Sara i te mana ‘no te tô i te huaai inaha, ua tiaturi oia e e ore te Atua e taiva i ta ˈna i tǎpǔ ra.’ I muri iho, ua fanau maira oia ia Isaaka. (Hebera 11:11, 12; Genese 17:15-17; 18:11; 21:1-7) Tau matahiti i muri aˈe, ua auraro o Aberahama ma te itoito i te Atua ‘i pûpû ai oia ia Isaaka.’ Ma te tapeahia to ˈna rima e te melahi, ua noaa maira i te patereareha ta ˈna tamaiti itoito e te auraro mai roto mai i te pohe ‘i roto i te hoê auraa taipe.’ Ua riro ïa o Aberahama raua o Isaaka ei faahohoˈaraa e tohu ra e e horoa te Atua ra o Iehova i ta ˈna Tamaiti, o Iesu Mesia, ei hoo ia noaa te ora mure ore i te feia e faaroo ia ˈna. (Hebera 11:17-19; Genese 22:1-19; Ioane 3:16) Papu maitai, e tia i te auraro itoito o Aberahama, o Sara, e o Isaaka, ia turai ia tatou ia auraro ia Iehova e ia tamau noa i te rave i to ˈna hinaaro.
Te itoito no te tia ˈtu i te pae o te nunaa o te Atua
11, 12. (a) Mea nafea to Mose faaiteraa i te itoito i mua i te nunaa o Iehova? (b) Ia hiˈohia te itoito o Mose, eaha te uiraa te nehenehe e uihia?
11 Ua tia ˈtu o Mose ma te itoito i te pae o te nunaa haavîhia a te Atua. I te senekele 16 hou to tatou nei tau, ua faaite te mau metua iho o Mose i te itoito. Ma te ore e mǎtaˈu i te faaueraa a te arii ia taparahi i te mau tamaroa Hebera fanau apî atoa, ua tapuni raua ia Mose e ua tuu atura ia ˈna i roto i te hoê araka i rotopu i te mau aeho na te pae pape o te anavai Nile. Ua itehia mai o ˈna e te tamahine a Pharao, e ua paari maira oia ei tamaiti na ˈna, noa ˈtu râ, ua fanaˈo na mua oia i te haapiiraa pae varua i roto i te fare o to ˈna mau metua. Ei melo no te utuafare o Pharao, ua “haapiihia ihora Mose i te mau parau paari a to Aiphiti ra, e mana ˈtura oia i te parau e te ravea,” ei taata maramarama e te puai.—Ohipa 7:20-22; Exodo 2:1-10; 6:20.
12 Noa ˈtu te mau maitai materia a te fare o te arii, ua maiti aˈera o Mose ma te itoito i te tia ˈtu i te pae o te feia haamori ia Iehova, tei faatîtîhia i taua taime ra e to Aiphiti. No te paruru i te hoê ati Iseraela, ua taparahi oia i te hoê taata Aiphiti e ua horo atura i Midiana. (Exodo 2:11-15) Tau 40 matahiti i muri aˈe, ua faaohipa ihora te Atua ia ˈna no te faatiamâ i te mau ati Iseraela i te faatîtîraa. Ua “faarue [o Mose] i Aiphiti, aore i mǎtaˈu i te riri o te arii ra,” o tei haamǎtaˈu ia ˈna i te pohe i to ˈna riroraa ei tia a Iehova no Iseraela. Ua haere o Mose mai te mea e te ite ra oia “i tei ore e itea ia hiˈo ra,” te Atua ra o Iehova. (Hebera 11:23-29; Exodo 10:28) Ua noaa anei ia outou te faaroo e te itoito ia ati atu outou ia Iehova e to ˈna nunaa noa ˈtu te haafifiraa e te hamani-ino-raa?
Te itoito no te ‘pee hua ia Iehova’
13. Mea nafea to Iosua e o Kaleba riroraa ei mau hiˈoraa i te pae no te itoito?
13 Ua faaite na feia itoito ra o Iosua raua o Kaleba e e nehenehe tatou e haere na nia i te mau eˈa o te Atua. “Ua pee hua raua ia Iehova ra.” (Numera 32:12) Tei roto o Iosua raua o Kaleba i na taata e 12 o tei tonohia no te hiˈopoa haere i te Fenua i tǎpǔhia maira. No to ratou mehameha i te feia o taua fenua ra, ua tamata na feia mata huna hoê ahuru i te haaparuparu i te manaˈo o Iseraela ia ore ratou ia tomo i Kanaana. Area ra, ua parau o Iosua raua o Kaleba ma te itoito e: “Ia au mai Iehova ia tatou nei, na ˈna tatou e aratai i taua fenua ra, e na ˈna e horoa mai no tatou; e fenua tahe pape noa ïa te û e te meli. Eiaha râ e faarue ia Iehova, eiaha hoi e mǎtaˈu i te taata o taua fenua ra, e taata ïa na tatou: ua haere ê to ratou ora teie Iehova tei ia tatou nei: eiaha roa e mǎtaˈu atu ia ratou.” (Numera 14:8, 9) I te mea e ua erehia ratou i te faaroo e te itoito, aita roa taua ui ati Iseraela ra i tapae i te fenua i tǎpǔhia mai. Area o Iosua raua o Kaleba ra, na muri iho i te hoê ui apî, ua tomo mau ïa raua i roto i taua fenua ra.
14, 15. (a) I to Iosua haapaoraa i te mau parau a Iosua 1:7, 8, eaha ta ˈna e ta te mau ati Iseraela i ite? (b) Eaha te haapiiraa no nia i te itoito ta tatou e haapii ra maoti o Iosua e o Kaleba?
14 Ua parau atu te Atua ia Iosua e: “Ia etaeta râ oe, e ia rahi roa te itoito, ia haapao hua oe i te ture atoa a tau tavini a Mose i faaue ia oe ra: eiaha oe e fariu ê i te reira i te rima atau e te rima aui, ia manuïa hoi oe i to mau haerea atoa. Eiaha te buka ture na ia taa ê atu i roto i to vaha, ia haamanaˈo maite oe i te reira i te rui e te ao, ia haapao hua oe i tei papai-atoa-hia i roto ra, ei reira e maitai ai to oe haerea, ei reira oe e manuïa roa ˈi.”—Iosua 1:7, 8.
15 I to Iosua haapaoraa i teie mau parau, ua topa o Ieriko e vetahi atu mau oire i mua ia Iseraela. Ua rave atoa te Atua e ia faaea noa te mahana e ia maramarama noa e tae roa i te taime e upootia ˈi o Iseraela i Gibeona. (Iosua 10:6-14) I to ratou haamǎtaˈuraahia e te mau nuu enemi tahoêhia “e feia rahi roa mai te one tahatai ra te huru ia taio,” ua ohipa o Iosua ma te itoito, e ua horoa faahou te Atua i te re na Iseraela. (Iosua 11:1-9) Noa ˈtu e e mau taata tia ore tatou, mai ia Iosua e o Kaleba, e nehenehe ta tatou e pee hua ia Iehova, e e nehenehe te Atua e horoa mai i te puai ia haere tatou na nia i to ˈna mau eˈa ma te itoito.
Te itoito no te tiaturi i te Atua
16. Mea nafea to Debora, o Baraka, e o Iaela faaiteraa i te itoito?
16 E haamauruuruhia te tiaturiraa itoito i te Atua, mai te itehia ra na roto i te mau ohipa i tupu i te tau a haava ˈi te mau tavana i nia ia Iseraela. (Ruta 1:1) Ei hiˈoraa, ua tiaturi te tavana ra o Baraka e te peropheta vahine ra o Debora i te Atua ma te itoito. E 20 matahiti to te arii Kanaana ra o Iabina haavîraa ia Iseraela, i to Iehova raveraa ia titau atu o Debora ia Baraka ia haaputuputu e 10 000 taata i nia i te Mouˈa ra o Tabora. Ua haere ru atura te raatira o te nuu a Iabina ra o Sisera, i te peho pape ra no Kisona, ma te tiaturi e i nia i teie fenua papu, e pau te mau taata no Iseraela i to ˈna nuu e ta ˈna 900 pereoo tamaˈi e auri to nia iho i te mau huira. I to te mau ati Iseraela taahiraa i roto i taua peho papu ra, ua ohipa ihora te Atua no ratou, e na roto i te hoê ûa taue, riro mai nei te tahua aroraa ei fenua vari e ua mau atura te mau pereoo tamaˈi a Sisera. Ua upootia ˈtura te mau taata a Baraka, “pau roa aˈera taua nuu a Sisera ra i te pohe i te tairihia i te ˈoˈe.” Ua horo atura o Sisera i te fare ie o Iaela, tera râ, i to ˈna varearaa i te taoto, ua noaa ia ˈna i te itoito no te taparahi ia ˈna na roto i te patitiraa i te hoê patia tiahapa na roto i to ˈna taraupoo. Ia au i te parau tohu a Debora ia Baraka, ua noaa te “tura” o teie re i te hoê vahine. No te mea e ua tiaturi o Debora, o Baraka, e o Iaela ma te itoito i te Atua, “parahi noa ihora [o Iseraela] ma te hau, e a maha aˈera ahururaa o te matahiti ra.”—Te mau tavana 4:1-22; 5:31.
17. Eaha te hiˈoraa o te tiaturiraa itoito i roto ia Iehova tei faaitehia e te tavana ra o Gideona?
17 Ma te itoito, ua tiaturi te tavana ra o Gideona i te Atua ra o Iehova i to te mau ati Midiana e vetahi atu haereraa mai e haru ia Iseraela. Noa ˈtu e ua hemo ratou e tau 135 000 enemi, e nehenehe â te mau 32 000 taata aro a Iseraela e manaˈo e ua noaa mai ia ratou te re no ǒ mai hoi i te Atua na roto i to ratou iho puai. Ia au i te faaueraa a Iehova, ua faaiti o Gideona i to ˈna mau nuu e toe noa mai nei e toru pǔpǔ e 100 taata. (Te mau tavana 7:1-7, 16; 8:10) A haaati ai na taata e 300 i te vahi puhaparaa Midiana i te po, e pu e e farii pape e lamepa to raro aˈe ta te taata tataitahi. I te taime a horoahia ˈi te tapao, ua faaoto ihora ratou i ta ratou pu, ua tuparari i te mau farii, e ua faatoro i te mau lamepa purapura i nia, ma te pii e: “O te ˈoˈe a Iehova, e ta Gideona.” (Te mau tavana 7:20) Ua horo atura te mau ati Midiana tei mehameha roa e ua pau atura. E tia i teie mau huru tupuraa ia haapapu ia tatou e e haamaitai-atoa-hia te tiaturiraa itoito i te Atua i teie mahana.
Te itoito no te faahanahana ia Iehova e no te turu i te haamoriraa viivii ore
18. I to ˈna tairiraa ia Golia, eaha ta Davida i rave ma te itoito?
18 Te horoa mai nei vetahi mau hiˈoraa a te Bibilia i te itoito no te faahanahana ia Iehova e no te turu i te haamoriraa viivii ore. Ua faaite te taurearea ra o Davida, o tei paruru ma te mǎtaˈu ore i te mau mamoe a to ˈna metua tane, i to ˈna itoito i mua i te aito rahi Philiseti ra o Golia. “Te haere maira oe ia ˈu nei, ma te ˈoˈe, e te mahae, e te paruru,” o ta Davida ïa i parau, “te haere atu nei râ vau ia oe, ma te iˈoa o te Atua sabaota ra o Iehova, te Atua no te nuu a Iseraela ra, tei vahavahahia e oe ra. Na Iehova oe e tuu mai i tau rima auanei, e e tâpû-ê-hia e au to upoo na; . . . ia ite to te ao atoa nei e, e Atua to Iseraela. E ite hoi teie nei feia rahi atoa ra, e e tia ia Iehova ia faaora eiaha noa ˈtu ei ˈoˈe, eiaha ei mahae: na Iehova hoi teie nei tamaˈi.” (Samuela 1, 17:32-37, 45-47) Maoti te tauturu a te Atua, ua faahanahana o Davida ia Iehova ma te itoito, ua pohe o Golia ia ˈna, e ua hauti oia i te hoê tiaraa faufaa roa i roto i te faaoreraa i te haamǎtaˈuraa Philiseti i nia i te haamoriraa viivii ore.
19. No teihea opuaraa o Solomona i titau ai i te itoito, e mea nafea to ˈna haerea e tano atoa ˈi i to tatou nei tau?
19 I te taime a opua ˈi te tamaiti a te Arii ra o Davida, oia hoi o Solomona, e patu i te hiero o te Atua, ua faaitoito aˈera to ˈna metua tane ruhiruhia ia ˈna e: “E faaetaeta, eiaha e taiâ, e rave: eiaha e mǎtaˈu, eiaha e ahoaho: e riro hoi te Atua ra o Iehova, te Atua no ˈu ra, ei pihaiiho ia oe; e ore oia e haere ê, e ore e faarue taue ia oe, e ia oti roa ˈtu te mau ohipa atoa no te mau peu atoa no te fare o Iehova.” (Paraleipomeno 1, 28:20) Ma te rave i te ohipa itoito, ua manuïa atura o Solomona i te faaoti i te paturaa o te hiero. Ia titauhia e haapaiuma i te tahi fifi i roto i te hoê porotarama paturaa teotaratia i teie mahana, e tia ia tatou ia haamanaˈo i te mau parau a Davida: “E faaetaeta, eiaha e taiâ, e rave.” Auê ïa ravea maitai no te faahanahana ia Iehova e no te turu i te haamoriraa viivii ore!
20. I roto i teihea tuhaa te arii ra o Asa i faaite ai i te itoito?
20 No to ˈna hinaaro e faahanahana i te Atua e e turu i te haamoriraa viivii ore, ua faaore roa te arii ra o Asa i te mau idolo e te mau tane taiata o te hiero i te fenua Iuda. Ua tatara atoa oia i to ˈna metua vahine tupuna apotata mai nia mai i to ˈna tiaraa teitei e ua tutui oia i ta ˈna “idolo faufau” i te auahi. (Te mau arii 1, 15:11-13) Oia mau, “ua faaitoito ihora [o Asa], e ua hopoi ê atura i te mau idolo faufau no te fenua atoa ra no Iuda e no ǒ ia Beniamina, e no te mau oire atoa i pau ia ˈna i te mouˈa ra i Epheraima. Ua patu faahou ihora i te fata a Iehova i mua i te poretiko o te fare o Iehova.” (Paraleipomeno 2, 15:8) Te haapae atoa ra anei outou i te ohipa apotata e te turu ra anei outou i te haamoriraa viivii ore ma te itoito? Te faaohipa ra anei outou i ta outou mau faufaa materia no te faahaere i te mau maitai o te Basileia i mua? E te imi ra anei outou i te faahanahana ia Iehova na roto i te apiti-tamau-raa i roto i te faaiteraa i te parau apî maitai ei Ite no ˈna?
21. (a) Nafea te mau faatiaraa no nia i te feia taiva ore hou te tau kerisetiano e tauturu ai ia tatou? (b) Eaha te tuatapapahia i roto i te tumu parau i muri iho?
21 Auê tatou i te mauruuru i te mea e ua faaherehere te Atua i te mau faatiaraa a te mau Papai no nia i te feia taiva ore itoito hou te tau kerisetiano! Papu maitai, e nehenehe to ratou hiˈoraa maitai e tauturu ia tatou ia pûpû i te hoê taviniraa moˈa ia Iehova ma te itoito, te mǎtaˈu paieti, e te faatura. (Hebera 12:28) Teie râ, te vai atoa ra i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano te mau hiˈoraa o te itoito paieti o te ohipa. Nafea vetahi o teie mau faatiaraa ia tauturu ia tatou ia haere ma te itoito na nia i te mau eˈa o Iehova?
Nafea outou ia pahono?
◻ Eaha te itoito?
◻ Mea nafea to Enoha e to Noa faaiteraa i te itoito?
◻ I roto i teihea mau tuhaa to Aberahama, Sara, e Isaaka ohiparaa ma te itoito?
◻ Eaha te mau hiˈoraa itoito o tei horoahia mai e Mose, Iosua, e Kaleba?
◻ Mea nafea to vetahi faaiteraa e ua noaa ia ratou i te itoito no te tiaturi i te Atua?
[Hohoˈa i te api 15]
Ua tiaturi o Gideona e ta ˈna nuu iti ia Iehova ma te itoito