VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w93 15/7 api 24-27
  • Te tiairaa aroha i te mau mamoe herehia a Iehova

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te tiairaa aroha i te mau mamoe herehia a Iehova
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te tiai mamoe mǎtaˈu ore ra o Davida
  • E titauhia mai te hopoia
  • Eaha ta Mose i haapii ei Tiai mamoe
  • Mea faufaa te mau mamoe atoa a Iehova
  • E te mau matahiapo, a pee i na Tiai mamoe Rahi aˈe
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova—2013
  • A auraro i ta Iehova mau tiai mamoe
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova—2013
  • Te tiai nei ratou i te mau mamoe iti ma te aroha
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • Mai te peu e e mau tiai mamoe here, e tiaturi atu iho â ïa te mau mamoe
    A ara mai na! 1988
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
w93 15/7 api 24-27

Te tiairaa aroha i te mau mamoe herehia a Iehova

TE FAAROO ra te mau matahiapo ma te ara maite. Ua tere mai ratou tau 50 kilometera na Ephesia mai tae atu i Mileto no te faaroo i te mau aratairaa a te aposetolo Paulo. I teie nei, ua peapea roa ratou i te faarooraa e teie te taime hopea e ite ai ratou ia ˈna. No reira, ua ite ratou e e faufaa rahi to te mau parau e faahitihia i muri iho: “E ara ia outou iho, e te nǎnǎ atoa i faarirohia ˈi outou e te [varua moˈa] ei [tiaau] i nia ihora, ia faaamu hoi outou i te [amuiraa] o te Atua, o ta ˈna i hoo i [te toto o ta ˈna iho Tamaiti].”—Ohipa 20:25, 28, 38.

Mea papu e e rave rahi mau haamaramaramaraa to roto i te faahitiraa poto a Paulo no nia i te mau tiai mamoe, no taua mau matahiapo no Ephesia ra. Ua matau maitai ratou i te ohipa faaamuraa mamoe na taua mau mataeinaa ra. Ua ite atoa ratou i te mau faahitiraa e rave rahi i te mau tiai mamoe i roto i te mau Papai Hebera. E ua ite ratou e ua faaau o Iehova ia ˈna iho ei Tiai mamoe o to ˈna nunaa.—Isaia 40:10, 11.

Ua faaau o Paulo ia ratou i te mau ‘tiaau’ i rotopu i “te nǎnǎ,” e ei mau ‘tiai mamoe’ o ‘te amuiraa.’ Te faaite ra te parau ‘tiaau’ e eaha ta ratou ohipa, area te parau ra ‘tiai mamoe,’ te faataa ra ïa e mea nafea ratou ia amo i taua toroa tiaau ra. Oia mau, e tia i te mau tiaau ia aupuru i te mau melo tataitahi o te amuiraa ma te hoê â raveraa here e ta te hoê tiai mamoe o te haapao i ta ˈna nǎnǎ mamoe.

I teie mahana, mea iti te mau matahiapo o tei rave roa i te ohipa faaamuraa mamoe i te auraa mau. Teie râ, i te mea e te horoa ra te Bibilia e rave rahi mau faahitiraa no nia i te mamoe e te mau tiai mamoe atoa, i roto iho â râ i te hoê auraa taipe, e faufaa to te mau parau a Paulo noa ˈtu eaha te tau. E mea rahi te nehenehe e haapiihia na roto i te mau aamu o te mau tiai mamoe ta te Atua i haamaitai i te mau tau tahito ra. E nehenehe to ratou mau hiˈoraa anaanatae e tauturu i te mau matahiapo no teie nei tau ia ite e eaha te mau huru maitatai te tia ia ratou ia faatupu no te tiai i te amuiraa a te Atua.

Te tiai mamoe mǎtaˈu ore ra o Davida

Ia feruri tatou i te mau tiai mamoe o te mau tau bibilia, e haamanaˈo iho â tatou ia Davida, inaha ua haamata oia ei taata faaamu mamoe. Hoê o te mau haapiiraa matamua ta tatou e huti mai i te oraraa o Davida, oia ïa e ere te riroraa ei tiai mamoe i te hoê tiaraa teitei rahi. Inaha, i to te peropheta ra o Samuela haerea mai e faatahinu i te hoê tamaiti a Iese ei arii no Iseraela no a muri aˈe, aita roa ˈtu te taurearea ra o Davida i tâuˈahia i te omuaraa ra. I muri noa ˈˈe i to Iehova patoiraa i to ˈna mau taeae matahiapo e hitu, i reira noa to Davida faahitiraahia, e ua haere hoi oia ‘e tiai i te mamoe.’ (Samuela 1, 16:10, 11) Noa ˈtu râ, ua faaineine te mau matahiti to Davida riroraa ei tiai mamoe ia ˈna no te ohipa teimaha mau o te tiairaa i te nunaa o Iseraela. “I hinaaro aˈera râ [Iehova] i tana tavini ia Davida, ta ˈna i rave mai mai te aua mamoe ra . . . ia faaamu oia i to ˈna taata, i te mau huaai o Iakoba,” o ta te Salamo 78:70, 71 ïa e parau ra. Ma te tano roa, ua papai o Davida i te 23raa o te Salamo nehenehe e te tuiroo, ma te haamata e te mau parau ra: “O Iehova to ˈu tiai.”

Mai ia Davida, e tia i te mau matahiapo o te amuiraa kerisetiano ia tavini ei mau mono tiai mamoe haehaa, eiaha râ e imi i te tiaraa teitei tano ore. Mai ta te aposetolo Paulo i papai atu ia Timoteo, te feia e titau ra i teie hopoia tiai mamoe, “ua hinaaro oia i te ohipa maitai,” eiaha râ te tiaraa teitei.—Timoteo 1, 3:1.

Noa ˈtu e mea haehaa te ohipa a Davida ei tiai mamoe mau, i te tahi mau taime, e titauhia na te itoito rahi. Ei hiˈoraa, a afai-ê-hia ˈi te mamoe o te nǎnǎ a to ˈna metua tane i te hoê taime e te hoê liona e i te tahi taime e te hoê daba, ua tia ˈtu o Davida ma te mǎtaˈu ore e ua taparahi oia i na animala taehae ra. (Samuela 1, 17:34-36) Ua riro mau â te reira ei ohipa itoito ia ferurihia e e nehenehe ta te hoê liona e taparahi i te mau animala rarahi aˈe ia ˈna iho. E e nehenehe ta te daba mauteute no Suria, o tei ora na i mutaa ihora i Paletetina, e naeahia e 140 kilo te teiaha, e taparahi i te hoê lia e te hoê noa tairiraa o to ˈna avae puai.

Ua riro te tapitapi itoito o Davida no te mau mamoe a to ˈna metua tane ei hiˈoraa nehenehe mau no te mau tiai mamoe i roto i te amuiraa kerisetiano. Ua faaara te aposetolo Paulo i te mau matahiapo no Ephesia i te mau ‘luko taehae’ o te “ore e faaherehere i te nǎnǎ.” (Ohipa 20:29) I teie nei tau atoa, e tupu te tahi mau taime i reira te mau tiai mamoe kerisetiano e titauhia ˈi ia faaite i te itoito no te paruru i te maitairaa pae varua o te mau mamoe a Iehova.

A titauhia ˈi ia paruruhia te mau mamoe ma te riaria ore, e tia atoa ia ravehia ratou ma te mǎrû roa ˈˈe, ia au i te hiˈoraa o te tiai mamoe aroha ra o Davida e te Tiai mamoe Maitai, o Iesu Mesia. (Ioane 10:11) Ma te ite e na Iehova te nǎnǎ, eiaha roa ˈtu te mau matahiapo ia faateimaha noa ˈtu i te mau mamoe, “ma te faahepo i nia iho i te tufaa a te Atua ra.”—Petero 1, 5:2, 3; Mataio 11:28-30; 20:25-27.

E titauhia mai te hopoia

O te patereareha ra o Iakoba te tahi atu tiai mamoe matau-maitai-hia. Ua taa ia ˈna e tei ia ˈna ra te hopoia no te mau mamoe tataitahi i horoahia mai e na ˈna e haapao. No to ˈna haapao maitai i te aupururaa i te mau nǎnǎ a to ˈna metua hoovai tane, o Labana, i muri aˈe e 20 matahiti to ˈna taviniraa, ua nehenehe o Iakoba e parau e: “Aore roa ta oe mamoe e te puaaniho i mairi i to ratou fanauˈa; aore hoi te mau oni o ta oe ra nǎnǎ i amuhia e au. O tei motu i te taehae ra, aore ïa vau i hopoi atu ia oe na, na ˈu ïa e taui, o tei riro i te ao ra, e o tei riro hoi i te rui, ua titau mai oe i te hoo ia ˈu nei.”—Genese 31:38, 39.

E faaite te mau tiaau kerisetiano i te tapitapiraa rahi atu â no te mau mamoe ta te Tiai o to tatou nephe, te Atua ra o Iehova, “i hoo i [te toto o ta ˈna iho Tamaiti].” (Ohipa 20:28; Petero 1, 2:25; 5:4) Ua haamatara o Paulo i teie hopoia faufaa roa ia ˈna i faahaamanaˈo i te mau kerisetiano Hebera e te mau taata e rave i te upoo i roto i te amuiraa ‘te tamau noa ra ratou i te ara i to outou nephe ei feia o te titauhia mai i te hopoia.’—Hebera 13:17.

Te faaite atoa ra te hiˈoraa o Iakoba e aita e otia taime to te ohipa a te tiai mamoe. E ohipa teie i te po e te ao e mea pinepine e titauhia te haapaeraa ia ˈna iho. Ua parau atu oia ia Labana e: “I pohe au i te [veavea] i te ao, e te toetoe i te rui; e aore hoi o ˈu e taoto.”—Genese 31:40.

E parau mau te reira no e rave rahi mau matahiapo kerisetiano i teie mahana, mai ta te aamu i muri nei e faaite ra. Ua tapeahia te hoê taeae i te vahi rapaauraa ru o te hoê fare maˈi i muri aˈe i to te hoê hiˈopoaraa i te hoê pona maˈi o te roro faatupuraa i te tahi mau haafifiraa. Ua faanaho to ˈna mau fetii e faaea noa i pihai iho ia ˈna i te fare maˈi i te po e te ao. No te horoa i te turu morare e te faaitoitoraa, ua faatano te hoê o te mau matahiapo no taua vahi ra i ta ˈna tabula ohipa teiaha ia nehenehe oia e haere atu e farerei i te taata maˈi e to ˈna mau fetii i te mau mahana atoa. No te tereraa o te rapaauraa a te fare maˈi, aita ta ˈna i nehenehe e haere mai i te ao. Oia hoi te auraa e mea pinepine te matahiapo i te haere mai i te fare maˈi ia po roa. Teie râ, ua oaoa oia i te haere mai i te mau po atoa. “Ua taa ia ˈu e e tia ia ˈu ia haere mai e farerei i te taata maˈi i te hoê hora e tano ia ˈna, eiaha râ i te hoê taime e tano ia ˈu,” o ta te matahiapo ïa i parau. I to te taeae maitairaa mai no te haere atu i te tahi atu tuhaa o te fare maˈi, ua tamau noa te matahiapo i ta ˈna mau tere farereiraa faaitoito.

Eaha ta Mose i haapii ei Tiai mamoe

Te faataa ra te Bibilia ia Mose i te na ôraa e “e mamahu rahi [to ˈna] i to te taata atoa o te ao atoa nei.” (Numera 12:3) Teie râ, te faaite ra te papai e e ere oia mai te reira na mua ˈˈe. I to ˈna apîraa, ua taparahi oia i te hoê taata Aiphiti i to ˈna tupairaa i te hoê ati Iseraela. (Exodo 2:11, 12) E ere ïa i te haerea o te hoê taata mamahu! Teie râ, e faaohipa te Atua ia Mose a muri aˈe no te aratai i te hoê nunaa e mau mirioni taata na roto i te medebara e tae atu i te Fenua i tǎpǔhia mai. Papu maitai, te titau ra o Mose i te tahi haapiiraa i taua taime ra.

Noa ˈtu e ua fanaˈo ê na o Mose i te haapiiraa a teie nei ao “i te mau parau paari a to Aiphiti ra,” mea hau atu â te titauhia ia ˈna no te tiai i te nǎnǎ a Iehova. (Ohipa 7:22) Eaha ïa te huru o teie haapiiraa? Oia, e 40 matahiti te maoro ua vaiiho te Atua ia Mose ia tavini ei tiai mamoe haehaa i te fenua no Midiana ra. A aupuru ai oia i te mau nǎnǎ a to ˈna metua hoovai tane, o Ietero, ua faatupu o Mose i te mau huru maitatai mai te faaoromai, te mamahu, te haehaa, te faaoromai tamau, te aau mǎrû, e te hitahita ore. Ua haapii atoa oia i te tiaturi ia Iehova. Oia mau, ua faaaravihi te aupururaa i te mau mamoe mau ia Mose ia riro oia ei tiai mamoe no te nunaa o Iseraela.—Exodo 2:15–3:1; Ohipa 7:29, 30.

E ere anei teie te mau huru maitatai mau ta te hoê matahiapo e titau ra no te haapao i te nunaa o te Atua i teie mahana? E, inaha ua faahaamanaˈo o Paulo ia Timoteo e e tia i “te tavini o te Fatu . . . ia mǎrû . . . i te taata atoa nei, e te au hoi ia haapii ia vetahi ê, e te faaoromai maite i te ino.”—Timoteo 2, 2:24, 25.

Te vai ra paha te taime i reira te hoê matahiapo e hepohepo ai ia ˈna iho no te mea mea fifi no ˈna ia faatupu hope roa i teie mau huru maitatai. Noa ˈtu râ, eiaha o ˈna ia faarue. Mai ia Mose, e titauhia paha te hoê tau maoro no te faatupu hope roa i te mau huru maitatai titauhia ia nehenehe oia e riro ei tiai mamoe maitai. I muri iho râ, e haamauruuruhia teie huru tutavaraa tuutuu ore.—A faaau e te Petero 1, 5:10.

Ei matahiapo, peneiaˈe aita outou e faaohipa-rahi-hia ra mai te tahi atu feia. E ere anei no te mea, mai ia Mose ra, te vaiiho ra Iehova ia outou ia faatupu rahi atu â i te tahi mau huru maitatai faufaa roa? Eiaha ia moehia ia outou e o Iehova “te tiai mai ia outou.” Teie râ, e tia atoa ia tatou ia haamanaˈo noa i te titauraa ‘ia auraro maite ia tatou iho, e ia faaahuhia tatou i te haehaa: e patoi hoi te Atua i tei teoteo, e horoa maira i te maitai no tei haehaa.’ (Petero 1, 5:5-7) Mai te peu e e tutava outou e e farii outou i te faaineineraa ta Iehova e faatia ra, e nehenehe ïa outou e faaohipahia hau atu â e ana, mai ia Mose ra.

Mea faufaa te mau mamoe atoa a Iehova

Ua taa maitai i te mau tiai mamoe tiaturihia e te aroha o te mau tau bibilia i ta ratou hopoia i mua i te mamoe tataitahi. E tia atoa te reira ia itehia i nia i te mau tiai mamoe i te pae varua. Mea maramarama maitai te reira i roto i te mau parau a Paulo: “E ara . . . [i] te nǎnǎ atoa.” (Ohipa 20:28) O vai ïa to roto i “te nǎnǎ atoa”?

Ua horoa o Iesu i te hoê faahohoˈaraa no nia i te hoê taata e hanere mamoe ta ˈna, tera râ e haere oioi atu oia e maimi i te mamoe o tei atea ê no te faahoˈi mai ia ˈna i roto i te nǎnǎ. (Mataio 18:12-14; Luka 15:3-7) Hoê â huru, e tia i te tiaau ia tapitapi no te melo tataitahi o te amuiraa. E ere te ohipa-ore-raa i roto i te taviniraa aore ra i te oreraa e tae i te mau putuputuraa kerisetiano i te auraa e e ere te mamoe no roto faahou i te nǎnǎ. Tei roto noâ oia i te “nǎnǎ atoa” te tia i te mau matahiapo ia ‘faahoˈi i te hopoia’ ia Iehova.

Ua haapeapea te hoê tino matahiapo i te mea e ua topa vetahi o tei tahoê mai na i roto i te amuiraa i roto i te ohipa-ore-raa. Ua faaineinehia ˈtura te hoê tabula o te mau iˈoa o teie mau taata, e ua ravehia te hoê tutavaraa taa ê no te haere e farerei ia ratou e no te tauturu ia ratou ia hoˈi mai i roto i te aua a Iehova. Auê teie mau matahiapo i te mauruuru i te Atua e i te mea e e piti matahiti e te afa i muri iho, ua nehenehe ratou e tauturu hau atu i te 30 taata ia ohipa faahou i roto i te taviniraa a Iehova. Hoê o te feia i tauturuhia, tau 17 matahiti ïa to ˈna oreraa e ohipa faahou!

Ua haafaufaahiâ te teiaha o teie hopoia i nia i te mau tiaau i te mea e ‘ua hoohia mai [te mau mamoe] i te toto o te Tamaiti iho a te Atua.’ (Ohipa 20:28) Aita ˈtu hoo teitei aˈe te nehenehe e aufauhia no teie mau mamoe faufaa rahi. E a feruri na i te taime e te mau tutavaraa atoa o te horoahia i roto i te taviniraa no te maimi e no te tauturu i te taata tataitahi e au i te mamoe ra! Eita anei e tia ia horoa i te hoê â huru tutavaraa no te tapea noa ia ratou paatoa i roto i te aua a te Atua? Papu maitai, e faufaa rahi to te mau mamoe atoa i roto i te amuiraa.

E ia rave anaˈe te hoê melo o te nǎnǎ i te hoê hara ino, eita te hopoia a te mau matahiapo e taui. E tamau noa ratou i te riro ei mau tiai mamoe tapitapi, o te tutava ma te here e te mǎrû i te faaora mai i te taata rave hara na roto i te mau ravea atoa. (Galatia 6:1, 2) Te vahi peapea, i roto i te tahi mau tupuraa, ua ite-papu-hia e ua erehia te hoê melo o te amuiraa i te oto paieti no te mau hara ino o ta ˈna i rave. I reira, tei te mau tiaau aroha te hopoia ia au i te mau Papai e paruru i te toea o te nǎnǎ i teie mana viivii.—Korinetia 1, 5:3-7, 11-13.

Noa ˈtu râ, te horoa ra te Atua ra o Iehova i te hiˈoraa tia roa o te aroharaa ˈtu i te mamoe tei atea ê. Te parau ra to tatou Tiai mamoe aroha e: “Na ˈu e imi i tei moe ra, e ua faahoˈi mai i tei purara ê, e ua taamu hoi i tei fati ra, e na ˈu e faaetaeta i tei maˈihia ra.” (Ezekiela 34:15, 16; Ieremia 31:10) Ia au maite i teie hiˈoraa nehenehe mau, ua ravehia te hoê faanahoraa aroha ia haere atu te mau tiai mamoe pae varua e farerei i te feia i tiavaruhia, o te riro i te farii i ta ratou tauturu i teie nei. Ua faatupu teie mau tutavaraa î i te aroha ia ora mai teie mau mamoe tei moe i te mau hotu maitatai. Ua parau te hoê tuahine tei faahoˈihia mai e: “I to te mau matahiapo haereraa mai, tera mau te faaitoitoraa o ta ˈu e titau ra no te hoˈi mai.”

Ma te feaa ore, e auraa rahi to te mau parau a Paulo i te mau matahiapo no Ephesia i Mileto—no ratou e no te mau tiaau i teie mahana. Ua riro to ˈna faahitiraa i te parau no te mau tiai mamoe ei faahaamanaˈoraa i te mau huru maitatai roa te tia ia itehia i roto i te mau tiaau—te mau huru maitatai mai te haehaa e te itoito, tei faaitehia e te arii-tiai mamoe ra o Davida; te iteraa i ta ˈna hopoia e te aupuru paruru, tei itehia i roto i te taviniraa a Iakoba i te ao e te po; e te ineineraa e farii i te haapiiraa ê atu ma te faaoromai, mai tei faaitehia e Mose. Oia mau, e tauturu teie mau hiˈoraa a te Bibilia i te mau matahiapo a te amuiraa ia faatupu e ia faaite i te mau huru maitatai e titauhia ra ia nehenehe ratou ma te aupuru ‘e faaamu i te amuiraa o te Atua, o ta ˈna i hoo i te toto o ta ˈna iho Tamaiti.’

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono