VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w93 15/6 api 28-31
  • Te faatura ra anei outou i ta outou vahi haamoriraa?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te faatura ra anei outou i ta outou vahi haamoriraa?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te mau vahi matamua o te haamoriraa kerisetiano
  • E faaohipa maitai i ta tatou vahi haamoriraa
  • Te hoê taime e te hoê vahi tano no te haamori ia Iehova
  • Te mau taata i vaiiho mai i te hiˈoraa
  • E vahi haamoriraa teie na tatou
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2015
  • E atuatu anaˈe i ta tatou vahi haamoriraa
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2003
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
w93 15/6 api 28-31

Te faatura ra anei outou i ta outou vahi haamoriraa?

“I te omuaraa ra iho â o te evanelia, ua haamau ê na te mau kerisetiano, e ua haapapu ê na i te parau no te mau vahi haamoriraa i te Atua.”—“Kerisetianoraa i tahito ra,” a William Cave.

E OAOA noa na te nunaa o te Atua ia haaputuputu no te haamoriraa. E parau mau teie i te senekele matamua mai to tatou atoa nei tau. Te faˈi paatoa ra te mau taata papai buka matamua e tae noa ˈtu hoi te mau taata tuatapapa i te parau no te Atua mai ia Lucian, Clement, Justin Martyr, e o Tertullian, e mau vahi taa maitai ta te mau kerisetiano i reira ratou e haaputuputu ai no te haamori amui, ia au i te hoê niu papu maitai.

Te turu nei te Bibilia i taua parau nei, i te horoaraa mai oia e rave rahi mau haapapuraa no nia i te mau putuputuraa tamau e faatupuhia na e te mau pǔpǔ kerisetiano. E parauhia taua mau pǔpǔ nei e mau amuiraa. E tano maitai te reira no te mea te parau ra “amuiraa” i roto i te mau huru paraparau a te Bibilia, te faataa maira ïa oia i te parau no te hoê pǔpǔ taata e haaputuputu amui na no te rave i te hoê opuaraa taa maitai aore ra i te hoê ohipa.

Te mau vahi matamua o te haamoriraa kerisetiano

Eaha ta te mau kerisetiano o te senekele matamua e rave na ia haaputuputu amui ratou? Te faataa ra te Bibilia i te parau no e rave rahi mau putuputuraa mai te reira te huru e te faaite ra e o te haapiiraa te tahi tuhaa faufaa roa. (Ohipa 2:42; 11:26; Korinetia 1, 14:19, 26) E faanahohia na te mau porotarama haapiiraa, e mau oreroraa parau to roto, e mau faatiatiaraa parau no nia i te mau ohipa i farereihia e o te riro na ei faaitoitoraa, e tae noa ˈtu te mau rata faufaa roa e faataehia mai na te tino aratai e vai ra i Ierusalema aore ra na te hoê aposetolo.

I roto i te Ohipa 15:22-35, e taio tatou e i muri aˈe te hoê rata mai teie te huru i te taioraahia i mua i te hoê pǔpǔ kerisetiano i Anetiohia, “[ua] aˈo hua ˈtura Iuda raua o Sila i te mau taeae; e faaitoito atura ia ratou.” Te faatia ra te tahi atu parau e ia tae o Paulo raua o Baranaba i Anetiohia e “[ia oti te amuiraa i te haaputuputuhia, ua parau vaha noa ˈtura raua ia ratou i taua mau parau nei].” Te pureraa ia Iehova o te tahi atoa ïa tuhaa faufaa roa no te mau putuputuraa kerisetiano.—Ohipa 14:27.

Te mau vahi i reira te mau amuiraa o te senekele matamua e haaputuputu ai no te haamoriraa, e ere ïa i te mau faanahoraa taa ê mai teie e itehia nei i roto e rave rahi mau ekalesia o te amuiraa faaroo kerisetiano i teie mahana. I te rahiraa o te taime, e haaputuputu na te mau kerisetiano matamua i roto i te mau fare o te taata. (Roma 16:5; Korinetia 1, 16:19; Kolosa 4:15; Philemona 2) Mea pinepine o te piha i nia mai i te tapoˈi fare te faaohipahia na. I roto hoi i te hoê piha i nia mai, te oroa a te Fatu i te tupuraa. I roto atoa i te hoê piha i nia to te mau pǐpǐ 120 faatavairaahia i te varua moˈa i te Penetekose.—Luka 22:11, 12, 19, 20; Ohipa 1:13, 14; 2:1-4; 20:7, 9.

Te apee nei te mau Ite no Iehova o teie nei tau i te hohoˈa i haamauhia e te mau aposetolo. Te faaohipa nei ratou i te mau vahi haaputuputuraa parauhia e mau Piha o te Basileia. I reira, e faaineinehia ratou no te riro ei feia poro no te parau apî maitai o te Basileia o te Atua. (Mataio 24:14) I te Piha o te Basileia, e haapii atoa ratou i te mau Papai, e pure ratou, e faaitoito i te tahi e te tahi. E tano maitai te reira e te faaararaa a te Bibilia i roto i te Hebera 10:24, 25 e na ô ra e: “E haapao maitai â tatou te tahi i te tahi, a faaaraara ˈtu ai ia rahi te aroha, o te rave i te mau ohipa maitatai ra: eiaha hoi e faarue i to tatou haaputuputuraa, mai ta te tahi pae ra peu, e faaitoito râ; e ia rahi atu â te faaitoito, no te mea te hiˈo na outou i taua mahana ra i te fatataraa mai.”

E faaohipa maitai i ta tatou vahi haamoriraa

Te haamanaˈo ra anei outou i te mau parau a te aposetolo Paulo: “E ere hoi te Atua i te tumu no te anoi noa, no te hau râ” e “E rave râ i te mau mea atoa ra ma te tia e ma te nehenehe”? Ia hiˈopoa outou i te tumu teie mau parau i faahitihia ˈi, e riro ïa outou i te ite e te parau ra o Paulo e nafea te mau putuputuraa kerisetiano ia arataihia. Mai te tau o te mau aposetolo, te haapao maitai ra te mau kerisetiano i teie mahana e ia tupu maitai ta ratou mau putuputuraa e ia nahonaho maitai.—Korinetia 1, 14:26-40.

Te na ô ra Te Pare Tiairaa o te 15 no atopa 1969 e: “Te huru pae varua e itehia i te Piha o te Basileia, e huru otahi roa ïa, e atuatuhia e te hoê anaanatae mau i roto i te haamoriraa mau e te haapiiraa bibilia. E te maramarama e haaati i te piha o te faaitoito ïa i te feia i reira, ia riro ratou ei feia arataihia e te auhoa, aita ratou i tapeahia na te tahi huru tura taa ore faahepohia.” Papu maitai, e haapao-maitai-atoa-hia e ia ite-noa-hia te tura i roto i te faaohiparaa i te Piha o te Basileia.

Ua ere-rahi-hia te amuiraa faaroo kerisetiano i te tura i roto i taua tuhaa ra. Te faaohipa nei vetahi mau faanahoraa faaroo i ta ratou mau vahi haamoriraa ei mau pǔ autahoêraa no te rave i te mau peu faaanaanataeraa manaˈo. Ua faatupu ratou i te mau oroa faaroo i te pae no te pehe rock, ua faariro ratou ei mau piha amoraa tapau, mau vahi patiaraa poro, mau vahi haapaoraa tamarii, e mau vahi pataraa hohoˈa teata. Te vai ra i roto i te porotarama a te tahi ekalesia te hoê tuhaa taputôraa. E taa ê mau â hoi te reira i te hohoˈa i vaiihohia mai e te mau aposetolo.

Ia rave noa ˈtu te hoê amuiraa o te senekele matamua i te hoê ohipa tano ore, e faatitiaifarohia ˈtu te reira. Ei hiˈoraa, e faariro na vetahi pae i roto i te amuiraa kerisetiano no Korinetia, i te oroa amuraa a te Fatu ei taime tamaaraa e ei taime inuraa na ratou. E afai na ratou i ta ratou tihopu na muri ia ratou e amu na mua ˈˈe aore ra i te taime te putuputuraa e tupu ai, e amu rahi roa atoa hoi te tahi pae e e inu rahi. Papu maitai eita roa ˈtu te reira e tano. Ua papai atura o Paulo ia ratou e: “Eaha! aita o outou e utuafare mau ia amu e ia inu hoi?”—Korinetia 1, 11:20-29.

Ia au i te aˈoraa a Paulo, te faaitoito nei te mau Ite no Iehova i te haapao i ta ratou iho mau ohipa i te fare aore ra i te tahi atu vahi maoti hoi i te Piha o te Basileia. Parau mau, e farerei tamau tatou i te tahi mau hoa i roto i ta tatou mau putuputuraa i te hoê noa taime. Tera râ, ua pûpûhia te Piha o te Basileia no Iehova, ia faaohipahia hoi te reira no ta ˈna haamoriraa. Eita tatou e faaohipa i taua vahi ra no te rave i te ohipa tapihooraa tauihaa aore ra no te faatupu i te tahi ohipa imiraa moni na tatou.

Hau atu, eita te mau Piha o te Basileia e faaohipahia na te amuiraa no te tahi mau porotarama faaanaanataeraa manaˈo, no te faatupu i te tahi mau ohipa imiraa moni, aore ra mau ohipa totiare, aore ra vahi haapaoraa tamarii. Te vai ra te tahi mau vahi i faataahia no te haapao i te reira mau huru ohipa.

Ua tapao mai te mau matahiapo i roto i te hoê Piha o te Basileia e e peu matauhia na te mau melo o te amuiraa i te tauiraa i te tahi mau tauihaa i roto i te mau putuputuraa. Ua matau atoa ratou i te taui i ta ratou mau hohoˈa video i te Piha o te Basileia. Noa ˈtu e e ere teie ohipa i te ohipa tapihooraa taoˈa, ua tauturu te mau matahiapo ia ratou ia faaohipa i te paari i roto i taua mau tuhaa ra i to ratou mau fare, mai te peu e e nehenehe.

No te ape i te mau huru tupuraa o te faatupu i te hoê manaˈo hape e ia papu maitai ia tatou e te faaohipa-maitai-hia ra te Piha o te Basileia, e tia ia tatou tataitahi ia ui i teie nei uiraa: ‘Te vai ra anei te tahi mau ohipa ta ˈu e tari nei i te Piha o te Basileia e nehenehe e haapaohia i te fare?’ Ei hiˈoraa, ia faatupuhia te tahi mau ori-haere-raa aore ra te tahi atu mau haaputuputuraa totiare, e ere anei e mea maitai aˈe ia paraparauhia teie mau huru faanahoraa i te fare? Eita anei ta tatou e nehenehe e faaohipa i te niuniu aore ra e haere roa ˈtu e farerei ia ratou i to ratou fare? Ei pahonoraa i te mau parau a Paulo, e nehenehe ta tatou e parau e: ‘Papu maitai, e fare to tatou no te rave i taua mau huru ohipa ra, aita anei?’

Te hoê taime e te hoê vahi tano no te haamori ia Iehova

Te na ô ra te Bibilia i roto i te Koheleta 3:1 e: “E tau to te mau mea atoa nei, e taime to te mau mea atoa i imihia i raro aˈe i te raˈi nei.” Ia haere tatou i te mau putuputuraa i te Piha o te Basileia, e faaî tatou ia tatou i te mau ohipa i itehia i roto i te taviniraa kerisetiano. E taime tano hoi te reira no te haamori ia Iehova.

Ua aˈo mai te taeae o Iesu oia hoi o Iakobo eiaha ei manaˈo paetahi i roto i te amuiraa. (Iakobo 2:1-9) Nafea tatou e nehenehe ai e faaohipa i teie nei aˈoraa i roto i ta tatou mau Piha o te Basileia? E itehia te manaˈo paetahi ia operehia te tahi mau parau titauraa no te tahi mau ohipa totiare, i reira. I roto i te hoê amuiraa, e peu matauhia e te hoê amuiraa i te tuu i teie mau parau titauraa i roto i te mau pute buka aore ra Bibilia a te feia i tae mai. Papu maitai, mea maitai aˈe i te hapono atu i teie mau parau titauraa na te fare rata aore ra i te vaiiho roa ˈtu i te fare tataitahi. Inaha, eaha ïa te manaˈo o te feia tei ore i faataehia ˈtu teie mau parau titauraa ia ite ratou i teie mau parau titauraa ia operehia na te tahi mau taata? Aita anei teie e faatupu i te tahi huru manaˈo paetahi?

Papu maitai, aita e ture taa maitai e parau ra e eita ta te hoê taata e nehenehe e horoa ˈtu i te tahi poroi aore ra i te tahi taoˈa i te Piha o te Basileia; e ere atoa i te mea ino ia paraparau i te Piha o te Basileia no nia i ta tatou mau ohipa i rave i taua mahana ra aore ra no nia i te mau ohipa i tupu, ia titau i te hoê taata i to outou fare, aore ra ia ani atu i te hoê taata e haere mai no te tahi taime faaanaanataeraa. Ei mau ohipa manaˈo-ore-hia râ teie e tia ˈi e ia haapao-maitai-hia. Eiaha roa ˈtu ta tatou iho mau faanahoraa ia faaatea ê ia tatou i te tumu mau tatou i putuputu ai i te Piha o te Basileia, oia hoi no te faaitoitoraa te tahi i te tahi i te pae varua.—Mataio 6:33; Philipi 1:10.

Te mau taata i vaiiho mai i te hiˈoraa

Te horoa nei te mau matahiapo e te mau tavini tauturu ma te itoito, i te hiˈoraa ei faaiteraa i to ratou faatura no te Piha o te Basileia. I te rahiraa o te taime, e haapaohia hoê aore ra e piti matahiapo e mau tavini tauturu no te hiˈopoa i te tereraa o te mau ohipa no nia i te atuaturaa i te Piha o te Basileia. I te vahi i reira hoê aore ra e rave rahi mau amuiraa e faaohipa ˈi hoê noa piha, e haapao te hoê tino matahiapo i te tereraa o teie mau ohipa.

A haamauhia ˈi vetahi pae no te haapao i taua mau huru ohipa nei, e tia i te taatoaraa o te mau tavini tauturu e te mau matahiapo ia faatupu i te hoê anaanatae taa ê no te piha. Te farii nei ratou e ua pûpûhia te Piha o te Basileia no Iehova e ua faaohipahia no ta ˈna haamoriraa.

Eita te mau matahiapo e faanuu noa i te parau no te mau tataˈiraa mai te peu e tia ia ravehia. (Paraleipomeno 2, 24:5, 13; 29:3; 34:8; Nehemia 10:39; 13:11) I roto i te tahi mau amuiraa, e ravehia na te mau hiˈopoaraa tamau no nia i te Piha o te Basileia, ia rave-oioi-hia te tahi mau tataˈiraa e au. E ravehia te tahi mau tapaopaoraa ia papu-maitai-hia e te vai ra anei te mau mea e hinaarohia ra e e noaa anei taua mau mea ra. Mai te peu e te vai ra te hoê vahi no te haaputu i te mau taoˈa, i te mau materia ohipa, te mau taoˈa no te tamâraa, e anaanatae ïa te taatoaraa o te mau matahiapo e o te mau tavini tauturu i to ˈna vai-maitai-raa, ia papu maitai ia ratou e mea nahonaho maitai. Te feia e ohipa ra i te pae no te mau buka e te mau vea, e nehenehe ratou e faaite i to ratou anaanatae i te oioiraa ratou e ite e eiaha te mau afata pau ia faaapǐapǐ i te piha.

Ia horoa ratou i te hiˈoraa, e nehenehe te mau matahiapo e te mau tavini tauturu, e tauturu i te toea o te amuiraa na roto i te faaiteraa ratou i to ratou itoito i te Piha o te Basileia. (Hebera 13:7) E nehenehe te taatoaraa e faaite i te faatura e au na roto i te amuiraa ˈtu i roto i te parau no te tamâraa i te piha e na roto i te faaiteraa i te hoê anaanatae taa ê no ˈna.

Te na ô ra Iesu i roto i te Mataio 18:20: “I te vahi e amui ai e toopiti e tootoru ma to ˈu nei iˈoa, tei rotopu atoa ïa vau ia ratou i reira.” Oia mau, mea anaanatae na Iesu i te ohipa ta tatou e rave ia putuputu amui tatou no te haamori ia Iehova. E ô mai te parau no te mau haaputuputuraa i roto i te mau fare o te taata e i roto i te mau haaputuputuraa rarahi mai te mau tairururaa.

No te mau milioni Ite no Iehova, aita ˈtu vahi fatata roa i to ratou mafatu maoti râ te vahi i reira ratou e haamori tamau ai, oia hoi te Piha o te Basileia. Te faaite nei ratou i te tura e au no taua vahi ra. Te faaite nei ratou i te hoê huru feruriraa itoito no te atuaturaa ia ˈna, e te faaitoito noa nei ratou i te faaohipa ia ˈna ma te au. Ia pee atoa na outou i te aˈoraa ta Iehova iho e horoa mai nei i te na ôraa e: “E ara i to avae ia haere i te fare o te Atua [mau] ra.”—Koheleta 5:1.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono