Mau uiraa a te feia taio
Mai te peu e e pohehia te hoê kerisetiano i te maˈi aore ra te ratere ra oia e eita o ˈna e tae mai i te oroa Haamanaˈoraa, e tia anei ia ˈna ia faatupu i teie oroa hoê avaˈe i muri iho?
I Iseraela tahito, e faatupuhia na te oroa Pasa i te mau matahiti atoa, i te 14raa o te mahana o te avaˈe matamua, oia hoi o Nisana (aore ra, Abib). Teie râ, te vai ra te hoê faanahoraa taa ê i roto i te Numera 9:10, 11: “Ia viivii noa ˈtu te hoê taata o outou, e to outou huaai a muri atu, i te taata pohe, e ia taa i te eˈa i te vahi maoro ra, e haapao â ïa i te pasa a Iehova ra, ei te mahana hoê ahuru ma maha, i te piti o te marama [oia hoi Iyyar, aore ra Ziv] i te ahiahi, e haapao ai ratou i te reira: ei pane faahopue ore e te raau avaava a amu ai ratou i te pasa.”
A tapao na e aita te reira i haamau e piti taio mahana ei maitiraa no te oroa Pasa (14 no Nisana aore ra 14 no Ziv), ma te vaiihohia e na te ati Iseraela aore ra te utuafare tataitahi e maiti, ia au i ta ratou e hinaaro. E ohipa taotiahia te faatupuraa i te oroa Pasa i te piti o te avaˈe. E tupuraa taa ê roa no te hoê ati Iseraela o tei viivii i te pae no te oroa i te 14 no Nisana aore ra o tei atea roa i te vahi i reira e faatupuhia ˈi te oroa matauhia.
Te huru tupuraa hoê roa i reira te faaohipa-rahi-raahia te reira, i te tau ïa a faaitoito faahou ai te Arii haapao maitai ra o Hezekia i te Oroa o te mau pane faahopue-ore-hia. Aita e taime faahou no te faaineine no te avaˈe matamua (aita hoi te mau tahuˈa i ineine, e aita atoa te nunaa i haaputuputuhia), no reira, ua faatupuhia i te 14raa o te mahana o te piti o te avaˈe.—Paraleipomeno 2, 29:17; 30:1-5.
Taa ê atu i teie mau huru tupuraa taa ê, ua haapao te mau ati Iuda i te Pasa i te taio mahana ta te Atua i haamau. (Exodo 12:17-20, 41, 42; Levitiko 23:5) Ua faatupu Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i te oroa mai ta te Ture i titau, e aita ratou i haafaufaa ore i teie taio mahana. Te na ô ra o Luka e: “O te mahana maa faahopue-ore-hia ihora, e pohe ai te pasa ra. Ua tono atura Iesu ia Petero raua o Ioane, na ô atura, A haere, a faanahonaho i te pasa ia amu tatou.”—Luka 22:7, 8.
I taua taime ra, ua haamau Iesu i te oroa tamatahiti ta te mau kerisetiano i matau mai te Oroa a te Fatu. E tia mau â ia haapapu-maitai-hia te faufaa o te taeraa ˈtu te mau kerisetiano i teie oroa. Teie te oroa faufaa roa ˈˈe o te matahiti no te mau Ite no Iehova. Te faaite ra te mau parau a Iesu e no te aha râ; ua parau oia e: “E na reira outou ei manaˈoraa ia ˈu.” (Luka 22:19) No reira, e tia i te Ite no Iehova tataitahi ia feruri e rave rahi avaˈe na mua ˈˈe ia vata oia i te taio mahana o te oroa. E faatupuhia te Oroa a te Fatu i te mahana piti 6 no eperera 1993 i muri aˈe i te toparaa mahana.
I roto i te mau huru tupuraa varavara, e nehenehe te mau ohipa manaˈo-ore-hia, mai te maˈi aore ra te tahi haafifiraa i roto i te hoê tere, e tapea i te hoê kerisetiano ia tae atu i teie oroa mai ta ˈna i faanaho. Eaha ïa te tia ia rave i roto i teie huru tupuraa?
I roto i teie oroa, e faahaerehia te pane hopue ore e te uaina uteute na roto i te mau taata, e e amu e e inu te feia i faatavaihia i te varua moˈa o te Atua e i maitihia no te ora i nia i te raˈi i teie mau taoˈa. (Mataio 26:26-29; Luka 22:28-30) Mai te peu e te hoê taata o tei amu i te pane e o tei inu i te uaina i te mau matahiti atoa, area teie matahiti ra, ua pohehia oia i te maˈi e ua mau oia i te fare aore ra i te fare maˈi, e faaineine ïa te mau matahiapo o te amuiraa ia afai atu te hoê o ratou i te tahi pane e te uaina i teie taata maˈi, ia faataa ˈtu i te mau irava bibilia e tano no nia i teie tumu parau, e ia tufa ˈtu i te mau taoˈa taipe. E mai te peu e aita te hoê kerisetiano faatavaihia i roto i ta ˈna iho amuiraa, e faanaho ïa oia no te haere atu i te hoê amuiraa no te vahi tei reira oia i taua taio mahana ra.
Ia au i te reira, mai te peu noa ïa e e farerei oia i te hoê huru tupuraa taa ê roa e titauhia ˈi te hoê kerisetiano faatavaihia ia faatupu i te Oroa a te Fatu e 30 mahana i muri aˈe (hoê avaˈe marama), ia au i te faaueraa a te Numera 9:10, 11 e te hiˈoraa e horoahia ra i roto i te Paraleipomeno 2, 30:1-3, 15.
Aita te feia no roto i te pǔpǔ o te mau “mamoe ê atu” a Iesu, o te tiaturi nei e ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso, i raro aˈe i te faaueraa e amu i te pane e e inu i te uaina. (Ioane 10:16) Mea faufaa roa ia tae atu ratou i te oroa matahiti, eita râ ratou e amu i te pane e e inu i te uaina. No reira, mai te peu e e roohia hoê i te maˈi aore ra te ratere ra o ˈna e eita o ˈna e tia ˈtu i roto i te hoê amuiraa i taua po ra, e nehenehe o ˈna e taio i te mau irava e tano o ˈna anaˈe (e tae noa ˈtu te faatiaraa no nia i to Iesu haamauraa i teie oroa) e e pure ia haamaitai mai Iehova i teie oroa na te ao atoa nei. Teie râ, i roto i teie huru tupuraa, aita e faufaa ia rave i te mau faanahoraa ê atu no te faatupu i te hoê putuputuraa aore ra te hoê oreroraa bibilia taa ê hoê avaˈe i muri iho.