VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w93 15/1 api 20-25
  • No te aha e ara ˈi i te haamoriraa idolo?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • No te aha e ara ˈi i te haamoriraa idolo?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Eaha te haamoriraa idolo
  • Te manaˈo o Iehova no nia i te haamoriraa idolo
  • Taiva ore i roto i te tamataraa
  • Ua pau te mau idolo
  • Te mau tusia na te mau demoni
  • No te aha e tia ˈi ia ara noa?
  • E ara anei outou i te haamoriraa idolo?
  • A ara i te mau huru haamoriraa atoa
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • Mau uiraa a te feia taio
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova—2001, Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2001
  • Te manaˈo kerisetiano i te mau hohoˈa
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1988
  • A maue ê atu i te haamoriraa idolo
    Faaineineraa no te putuputuraa Oraraa e taviniraa Kerisetiano (2020)
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
w93 15/1 api 20-25

No te aha e ara ˈi i te haamoriraa idolo?

“E au mau tamarii ra, a ara ia outou i te mau idolo ra.”—IOANE 1, 5:21.

1. No te aha aita roa ˈtu e haamoriraa idolo i roto i te haamoriraa a Iehova?

E ERE o Iehova i te hoê idolo hamanihia e te auri, te raau, aore ra te ofai. Eita o ˈna e nehenehe e tuuhia i roto i te hoê hiero i nia i te fenua nei. I te mea e o ˈna te Varua mana hope, itea-ore-hia e te taata, eita e nehenehe e papai i to ˈna hohoˈa. Eiaha roa ˈtu ïa te haamori idolo ia itehia i roto i te haamoriraa viivii ore a Iehova.—Exodo 33:20; Ohipa 17:24; Korinetia 2, 3:17.

2. Eaha te mau uiraa te tia ia tatou ia hiˈopoa?

2 Mai te peu e e taata haamori outou na Iehova, e tia ia outou ia aniani e, ‘Eaha te haamoriraa idolo? Mea nafea to te mau tavini a Iehova aperaa i teie peu i mutaa ihora? E no te aha e tia ˈi ia ara i te haamoriraa idolo i teie mahana?’

Eaha te haamoriraa idolo

3, 4. Nafea tatou ia faataa e eaha mau na te haamoriraa idolo?

3 Mea pinepine, e ravehia te tahi oroa aore ra te tahi peu faaroo i roto i te haamoriraa idolo. Te haamoriraa i te idolo, o te faaturaraa ïa, te hereraa, aore ra te pûpûraa i te hoê haamoriraa, i te hoê idolo. Eaha mau na te hoê idolo? O te hoê ïa hohoˈa, te faahohoˈaraa o te hoê mea, aore ra te hoê taipe, e faarirohia ei taoˈa haamorihia. Te rahiraa o te taime, e faataehia te haamoriraa idolo i nia i te hoê mana teitei mau aore ra manaˈo-noa-hia tei faarirohia ei mea ora (te hoê taata, te hoê animala, aore ra te hoê faanahonahoraa). Teie râ, e nehenehe atoa te haamoriraa idolo e ravehia no te mau mea ora ore (te hoê puai aore ra te hoê taoˈa ora ore o te natura).

4 I roto i te mau Papai, te haamatara nei te mau parau Hebera no nia i te mau idolo i te faufaa ore, aore ra te faufau o teie mau taoˈa. I rotopu i teie mau parau, te vai ra te mau parau ra “hohoˈa tarai aore ra otiotihia” (i te auraa mau, te hoê mea e taraihia); “e tii, e hohoˈa aore ra e idolo faatohia” (te hoê mea e taraihia aore ra e faatahehia); “idolo hairiiri”; “idolo faufaa ore” (i te auraa mau, mea faufaa ore); e “idolo faufau.” Te hurihia nei te parau Heleni ra eiʹdo·lon na roto i te parau “idolo.”

5. No te aha e nehenehe ai e parau e e ere te mau hohoˈa atoa i te idolo?

5 E ere te mau hohoˈa atoa i te mau idolo. Ua parau atu te Atua iho i te mau ati Iseraela ia hamani e piti kerubi auro no te afata o te faufaa e ia nira te mau hohoˈa o teie mau mea varua i nia i te tapoˈi na roto o na ahuru ahu ie no te sekene e i nia i te mau paruru e faataa ê ra i te vahi Moˈa e te vahi Moˈa roa. (Exodo 25:1, 18; 26:1, 31-33) O te mau tahuˈa anaˈe e tavini ra o te ite atu i teie mau hohoˈa o tei riro na mua ei taipe no te mau kerubi i nia i te raˈi. (A faaau e te Hebera 9:24, 25.) Mea papu maitai e aita te mau hohoˈa o te mau kerubi i roto i te sekene e haamorihia, inaha, eita roa te mau melahi parau-tia e farii e ia haamorihia ratou.—Kolosa 2:18; Apokalupo 19:10; 22:8, 9.

Te manaˈo o Iehova no nia i te haamoriraa idolo

6. Eaha te manaˈo o Iehova no nia i te haamoriraa idolo?

6 E ara te mau tavini a Iehova i te haamoriraa idolo no te mea te opani nei oia i te mau huru peu haamori idolo atoa. Ua faaue te Atua i te mau ati Iseraela ia ore e hamani i te mau hohoˈa ei taoˈa faaroo e ia haamori ia ratou. I roto i na Ture Ahuru, te vai ra teie mau parau: “Eiaha roa oe e hamani i te idolo tarai no oe, e te hohoˈa no te hoê mea i nia i te raˈi ra, e no te hoê mea i raro i te fenua nei, e no te hoê mea o te moana i raro aˈe i te fenua ra: eiaha roa oe e piˈo i raro ia ratou, eiaha hoi e tavini ia ratou; e Atua tahoo hoi au o te Atua no oe nei o Iehova, e te tahoo hoi i te hara a te feia metua i nia i te tamarii e tae noa ˈtu i te toru e te maha o te ui, ia ore ratou ia hinaaro mai ia ˈu ra: e te aroharaa ˈtu i te feia i hinaaro mai ia ˈu, e ua haapao i ta ˈu parau, e tausani noa ˈtu te ui.”—Exodo 20:4-6.

7. No te aha Iehova e opani ai i te mau ohipa haamori idolo atoa ra?

7 No te aha Iehova e ore ai e farii i te mau peu haamori idolo atoa? A tahi, no te mea te titau nei oia e ia haamorihia o ˈna anaˈe, mai tei faaitehia i nia nei i roto i te piti o na Ture Ahuru. Hau atu, ua parau oia na roto i te arai o ta ˈna ra peropheta o Isaia e: “O vau o Iehova, o to ˈu ïa iˈoa, e ore au e horoa i to ˈu ra hanahana no vetahi ê; e te haamaitai ia ˈu ra i te mau hohoˈa otiotihia ra.” (Isaia 42:8) I te hoê tau, ua topa te mau ati Iseraela i roto i te marei o te ohipa haamori idolo e ua tae roa ratou i te “faatusia . . . i ta ratou mau tamarii tamaroa e te mau tamahine na te demoni.” (Salamo 106:36, 37) Aita noa te feia haamori idolo e patoi ra e o Iehova te Atua mau, te turu atoa nei râ ratou i te ohipa a to ˈna Enemi matamua, o Satani, apitihia e te mau demoni.

Taiva ore i roto i te tamataraa

8. Eaha te tamataraa i farereihia e na ati Hebera e toru, o Sedaraka, o Meseka, e o Abede-nego?

8 E turai atoa te taiva-ore-raa ia Iehova ia tatou ia ara i te haamoriraa idolo. Te haapapuhia ra teie manaˈo na roto i te ohipa i faatiahia i roto i te Daniela pene 3. No te avari i te hoê tii auro rahi o ta ˈna i faatia, ua haaputuputu mai te arii no Babulonia ra o Nebukanesa i te feia mana o ta ˈna hau emepera. I roto i teie titauraa ta ˈna, te vai atoa ra o Sedaraka, o Meseka, e o Abede-nego—e toru tavana ati Hebera i nia i te mataeinaa no Babulonia. Ua faauehia te feia atoa i tae mai ia tipapa i raro i mua i te tii ia faaotohia te tahi mau taoˈa faataˈi upaupa. Ua riro te reira ei tamataraa na te atua mau o Babulonia, oia hoi o Satani, no te turai i teie na ati Hebera tootoru ia tipapa i mua i te hoê hohoˈa e faataipe ra i te Hau emepera no Babulonia. A feruri na ahiri e tei reira atoa outou.

9, 10. (a) Ua rave teie na Hebera e toru i teihea tiaraa, e mea nafea to ratou haamauruururaahia? (b) Eaha te faaitoitoraa ta te mau Ite no Iehova e huti mai na roto i te haerea o na ati Hebera tootoru?

9 A hiˈo na! Te tia noa ra na ati Hebera e toru. Te haamanaˈo ra ratou i te ture a te Atua e opani ra i te hamani e i te tavini i te mau idolo aore ra te mau hohoˈa taraihia. Ua horoa ˈtura o Nebukanesa i te hoê faaheporaa ia ratou—a tipapa i raro aore ra e pohe outou! Teie râ, no to ratou taiva ore ia Iehova, ua pahono atura ratou e: “Ia hinaaro oia iho, e tia ïa i to matou Atua e haamori nei ia faaora oia ia matou i te umu auahi ura ra, e tia ïa ia ˈna ia faaora ia matou i to rima, e te arii; ia ore râ oia ia hinaaro, e ore â matou e haamori i to oe ra mau atua, ia ite mai oe, e te arii, e ore hoi e haamori i te tii auro i faatiahia e oe ra.”—Daniela 3:16-18.

10 Ua taorahia ˈtura teie mau tavini taiva ore o te Atua i roto i te umu auahi ura. Ua maere ihora o Nebukanesa i te iteraa ˈtu e maha taata e haere noa ra na roto i te auahi, e ua pii maira oia i na ati Hebera tootoru ia haere mai i rapae, e ua haere maira ratou i rapae e aita roa ratou i pepe aˈe. I reira, ua pii atura te arii e: “Ia haamaitaihia te Atua no Sadaraka, e no Meseka, e no Abede-nego, o tei tono mai i tana melahi [te maharaa o te taata i roto i te umu auahi] e ua faaora i to ˈna pue tavini i tiaturi ia ˈna ra, e ua faaore aˈenei i ta te arii ra parau, e ua horoa noa mai i to ratou tino ia ore ratou ia haamori, ia ore ia tavini atu i te tahi atua ê, maori râ o to ratou ihora Atua . . . aita ˈtu Atua e tia ˈi ia faaora mai teie nei te huru.” (Daniela 3:28, 29) Te horoa maira te haerea taiva ore o teie na ati Hebera e toru i te faaitoitoraa no te mau Ite no Iehova no teie nei tau ia ore atoa ratou ia taiva i te Atua, ia tapea ratou i to ratou tiaraa amui ore i roto i teie nei ao, e ia haapae ratou i te haamoriraa idolo.—Ioane 17:16.

Ua pau te mau idolo

11, 12. (a) Eaha te aamu no nia ia Iehova e te mau atua idolo ta Isaia i papai? (b) Mea nafea to te mau atua o te mau nunaa pauraa i to ratou faatihaehaeraahia e Iehova?

11 Te tahi atu tumu e haapae ai tatou i te haamoriraa idolo, inaha, e peu faufaa ore teie. Noa ˈtu e e au ra e e feia mau vetahi mau idolo hamanihia e te taata—mea pinepine e vaha, e mata, e e tariˈa to ratou—eita ta ratou e nehenehe e paraparau, e ite, aore ra e faaroo, e eita ta ratou e nehenehe e rave i te tahi mea no te feia e haamori ra ia ratou. (Salamo 135:15-18) Ua faaitehia te reira i te senekele vau hou to tatou nei tau, i to te peropheta a te Atua papairaa i roto i te Isaia 43:8-28 i te faatiaraa tei riro hoi ei haavaraa i rotopu ia Iehova e te mau atua idolo. I reira, te vai ra o Iseraela te nunaa a te Atua i te hoê pae, e te mau nunaa o teie nei ao i te tahi atu pae. Ua faatihaehae hoi Iehova i te mau atua haavare a te mau nunaa ia faaite mai i te mau mea “e tupu na na mua,” oia hoi ia tohu i te parau mau. Aita hoê i manuïa. Ma te fariu atu i nia i to ˈna nunaa, ua na ô atura Iehova e: “O outou to ˈu ite . . . o vau te Atua mau.” Aita te mau nunaa i manuïa i te haapapu e i vai na ta ratou mau atua na mua ˈˈe ia Iehova aore ra e nehenehe ta ratou e tohu. Teie râ, ua tohu o Iehova i te toparaa o Babulonia e te faatiamâraa o to ˈna nunaa i tapea-tîtî-hia.

12 Hau atu, e parau te mau tavini i faatiamâhia a te Atua, mai tei papaihia i roto i te Isaia 44:1-8 e, ‘e feia ratou no Iehova.’ Ua faaite oia e: “O vau te matamua, e o vau hoi te faahopea, e aita ˈtu Atua maori râ o vau.” Aita e pahonoraa ta te mau atua idolo. “O outou to ˈu ite,” o ta Iehova ïa i parau faahou no to ˈna nunaa, ma te faaite â e: “Te taa ˈtura anei te Atua eiaha ˈtu â vau? aore ïa, aitâ ˈtu e pare haapuraa.”

13. Eaha ta te haamoriraa idolo e faaite ra no nia i te hoê taata haamori idolo?

13 E tia atoa ia tatou ia ara i te haamoriraa idolo no te mea ia rave tatou i te reira, te faaite ra ïa tatou e te erehia ra tatou i te paari. E te hoê tuhaa o te hoê tumu raau o ta ˈna i maiti, ua hamani te hoê taata haamori idolo i te hoê atua na ˈna ia haamori, e te tahi tuhaa, ua faaama oia i te hoê auahi no te tunu i ta ˈna maa. (Isaia 44:9-17) Auê ïa maamaa e! Mea haama atoa na te hoê taata hamani e haamori i te atua idolo no te mea aita ta ˈna e nehenehe e horoa i te hoê tapao haapapuraa no to ratou tiaraa atua. Teie râ, eita te tiaraa Atua o Iehova e nehenehe e faahapahia, no te mea aita noa oia i tohu i te faatiamâraahia to ˈna nunaa mai roto mai ia Babulonia, na ˈna atoa râ i faatupu i teie faatiamâraa. Ua parahi faahou te taata i Ierusalema, ua patu-faahou-hia te mau oire no Iuda, e ua mǎrô te “moana” no Babulonia—oia hoi te Anavai Eupharate—e aita oia i riro faahou ei parururaa. (Isaia 44:18-27) Mai ta te Atua atoa i tohu, na Kuro te Peresia i haru ia Babulonia.—Isaia 44:28–45:6.

14. I roto i te Haavaraa rahi o te ao nei, eaha te haapapuhia e a muri noa ˈtu?

14 Ua pau te mau atua idolo i roto i teie haavaraa no nia i te tiaraa atua. E mea papu maitai e te ohipa i roohia i nia ia Babulonia e roo-atoa-hia ïa i nia i to ˈna hohoˈa no teie nei tau, oia hoi o Babulonia Rahi, te hau emepera o te mau haapaoraa hape o te ao nei. Fatata roa o ˈna e ta ˈna mau atua, ta ˈna mau taoˈa faaroo, e te mau idolo haamorihia atoa i te haamouhia e a muri noa ˈtu. (Apokalupo 17:12–18:8) I roto i te Haavaraa rahi o te ao nei, e haapapuhia e a muri noa ˈtu e o Iehova anaˈe te Atua ora e te parau mau o te faatupu i ta ˈna Parau tohu.

Te mau tusia na te mau demoni

15. Eaha ta te varua moˈa e te tino aratai o te senekele matamua e faaite ra no nia i te nunaa o Iehova e te haamoriraa idolo?

15 Te ara atoa nei te nunaa o Iehova i te haamoriraa idolo no te mea te arataihia ra ratou e te varua o te Atua e ta ˈna faanahonahoraa. Ua parau te tino aratai a te mau tavini a Iehova o te senekele matamua i te mau kerisetiano e: “E mea maitai i te [varua moˈa] e ia matou atoa nei hoi, eiaha roa ei teimaha ê i tuuhia ˈtu i nia iho ia outou maori râ o teie nei mau mea tia. Eiaha outou e amu i te maa i afaihia i te idolo ra, e te toto, e te mea uumi-noa-hia ra, e eiaha hoi e faaturi: i faarue outou i te reira, e maitai ïa outou. Ia ora na.”—Ohipa 15:28, 29.

16. Na roto i ta outou iho mau parau, nafea outou ia faataa i ta Paulo i parau no nia i te mau mea i pûpûhia ei tusia na te mau idolo?

16 Te tahi atu tumu no te ara i te haamoriraa idolo, no te ape ïa i te peu demoni. No nia i te Oroa a te Fatu, ua parau atu te aposetolo Paulo i te mau kerisetiano no Korinetia e: “E maue ê atu i te haamori idolo. . . . Te aˈua no te maitai ta tatou e haamaitai nei, e ere anei i te amui-atoa-raa i te toto o te Mesia ra? Te pane ta tatou e ofene nei, e ere anei i te amuiraa i te tino o te Mesia ra? No te mea hoê â pane, tatou atoa e rave rahi nei hoê â ïa tino; te amu atoa nei hoi tatou i taua pane hoê ra. Inaha hoi Iseraela i te haapaoraa i te tino nei, e ere anei te feia i amu i te tusia i te feia i rave atoa i to te fata ra? E teie nei, te parau nei anei au e mea mau te idolo? e e mea mau te tusia a te idolo ra? Aore, teie râ ta ˈu parau, ta te Etene i faatusia ra, i faatusia ïa na te mau demoni, e ere na te Atua: aore hoi au i hinaaro e ia amui atoa outou i te haamori demoni ra. Eita e tia ia outou ia inu i te aˈua a [Iehova] ra, e te aˈua a te mau demoni: eita e tia ia outou ia amu i te amuraa a [Iehova] ra, e te amuraa a te mau demoni. Te faaooo nei tatou [ia Iehova] ia riri? e puai rahi anei to tatou i to ˈna?”—Korinetia 1, 10:14-22.

17. I te senekele matamua o to tatou nei tau, e riro te hoê kerisetiano i te amu i te iˈo i faatusiahia na te mau idolo i roto i teihea mau huru tupuraa, e no te aha?

17 E faatusiahia na te hoê tuhaa o te animala na te hoê idolo, te tahi tuhaa na te mau tahuˈa, e e rave mai te taata haamori i te tahi no te faatupu i te hoê tamaaraa. Teie râ, e nehenehe te hoê tuhaa o te iˈo e hoohia i te matete. Eita e tia i te hoê kerisetiano ia haere atu i te hiero a te hoê idolo no te amu i te iˈo animala noa ˈtu e eita oia e amu i te reira no te hoê oroa faaroo, no te mea e nehenehe te reira e faaturori ia vetahi ê aore ra e aratai ia ˈna ia topa i roto i te haamoriraa hape. (Korinetia 1, 8:1-13; Apokalupo 2:12, 14, 18, 20) Aita te pûpûraa i te hoê animala na te hoê idolo i taui i te iˈo, no reira e nehenehe te hoê kerisetiano e hoo mai i te tahi iˈo i te matete. Aita atoa oia i titauhia ia ani e nohea mai te iˈo o te faaineinehia i te hoê tamaaraa i te fare o te hoê taata. Teie râ, mai te peu e e parau mai te hoê taata e ua ‘pûpûhia ei tusia,’ eita oia e amu i te reira, ia ore oia e faaturori i te hoê taata.—Korinetia 1, 10:25-29.

18. Nafea te feia o tei amu i te tahi mea faatusiahia na te hoê idolo e nehenehe ai e amui atu e te mau demoni?

18 E tiaturi-pinepine-hia e i muri aˈe i te oroa tusia, tei roto te atua i te iˈo animala e e ô atu oia i roto i te tino o te feia e amu i te reira i te tamaaraa a te feia haamori. I te mea e e faatupu te feia e amui i roto i te hoê tamaaraa i te hoê taairaa i rotopu ia ratou, te feia o te amu i te mau animala tusia, e amui atu ïa ratou i nia i te fata e e apiti atu ratou e te atua demoni o tei faataipehia e taua idolo ra. Na roto i teie haamoriraa idolo, ua tapea te mau demoni i te taata ia ore ratou ia haamori i te Atua mau hoê roa. (Ieremia 10:1-15) Eita e maerehia i te mea e ua titauhia te nunaa o Iehova ia haapae i te mau mea i pûpûhia na te mau idolo! Ua riro atoa te taiva-ore-raa i te Atua, te fariiraa i te aratairaa o to ˈna varua moˈa e ta ˈna faanahonahoraa, e te hinaaroraa e haapae i te mau taairaa e te peu demoni, ei mau faaitoitoraa rahi no te ara i te haamoriraa idolo i teie mahana.

No te aha e tia ˈi ia ara noa?

19. Eaha te huru haamoriraa idolo i vai na i Ephesia tahito?

19 Te ara maite nei te mau kerisetiano i te haamoriraa idolo no te mea ua rau te huru o teie mau peu, e e nehenehe te hoê noa ohipa haamori idolo e ofati i to ratou faaroo. Ua parau atu te aposetolo Ioane i to ˈna mau hoa faaroo e: “A ara ia outou i te mau idolo ra.” (Ioane 1, 5:21) Mea titauhia teie aˈoraa no te mea ua haaatihia ratou i te mau peu haamori idolo e rave rau. Ua papai Ioane mai Ephesia ˈtu, te hoê oire tei î roa i te mau peu tahutahu e te mau aai no nia i te mau atua haavare. Tei Ephesia te hoê o na faahiahia roa ˈˈe e hitu o te ao nei—te hiero o Artemis, tei riro ei vahi haapuraa na te feia taparahi taata e te pu no te mau peu faufau. Ua faaau te philosopho ra o Heracleitus no Ephesia i te eˈa pouri e aratai tia ˈtu i te fata o te hiero i te pouri o te ohipa ino, e ua faariro oia i te haerea morare o te feia o te hiero ei mea faufau aˈe i ta te animala ra. No reira, e tia mau â i te mau kerisetiano no Ephesia ia patoi maite i te ohipa demoni, te peu taiata, e te haamoriraa idolo.

20. Eaha te mea i titauhia no te ape i te rave i te hoê ohipa haamoriraa haihai roa?

20 Te titau nei te mau kerisetiano i te manaˈo puai no te haapae i te haamoriraa idolo haihai roa ˈˈe no te mea e nehenehe te hoê noa ohipa haamori i te Diabolo e turu atu i ta ˈna faatihaehaeraa oia hoi e eita te mau taata e tapea i to ratou haapao maitai i te Atua i mua i te tamataraa. (Ioba 1:8-12) I to ˈna faaiteraa ˈu ia Iesu i “te mau basileia atoa i te ao nei e to ratou hinuhinu,” ua parau o Satani e: “E horoa ˈtu vau i teie nei mau mea atoa ia oe na ia tipapa mai oe i raro e haamori mai ia ˈu.” Ua turu te patoiraa a te Mesia i te pae o Iehova i roto i te parau no te mana arii i nia i te ao atoa nei e ua haapapu te reira e e haavare te Diabolo.—Mataio 4:8-11; Maseli 27:11.

21. I mua i te emepera Roma, eaha ta te mau kerisetiano haapao maitai i patoi i te rave?

21 Eita atoa te mau pǐpǐ matamua a Iesu e rave i te hoê ohipa haamoriraa o te turu i te pae o Satani i roto i teie parau. Noa ˈtu e ua faatura ratou i “te feia mana toroa,” eita ratou e tutui i te taoˈa noanoa ei faahanahanaraa i te emepera Roma, noa ˈtu e e nehenehe ratou e haapohehia no te reira. (Roma 13:1-7) No nia i teie parau, ua papai o Daniel P. Mannix e: “Mea iti roa te mau kerisetiano o tei taiva, noa ˈtu e ua vaiiho-noa-hia te hoê fata e te auahi e ama ra i roto na ratou i nia i te mahora o te tahua. Te mea noa e titauhia ra i te taata tapeahia, ia ueue noa ˈtu ïa oia i te tahi taoˈa noanoa i nia i te auahi e e horoahia ˈtu ta ˈna Parau Haapapuraa i te Tusia e ua ora ïa oia. Ua faataa-papu-atoa-hia ia ˈna e aita o ˈna e haamori ra i te emepera; te farii noa ra râ oia i te tiaraa atua o te emepera ei upoo no te hau Roma. Noa ˈtu râ, fatata aita hoê kerisetiano i farii i teie ravea no te faaora ia ratou.” (Te feia i mua i te pohe [beretane], api 137) Ahiri e tei mua atoa outou i teie huru tamataraa, e haapae roa anei outou i te rave i te mau huru haamoriraa idolo atoa?

E ara anei outou i te haamoriraa idolo?

22, 23. No te aha e tia ˈi ia outou ia ara i te haamoriraa idolo?

22 Oia mau, e tia i te mau kerisetiano ia ara i te mau huru haamoriraa idolo atoa. Te titau nei Iehova e ia haamorihia o ˈna anaˈe ra. Ua horoa mai na ati Hebera haapao maitai e toru i te hoê hiˈoraa maitai i to ratou patoiraa i te haamori i te tii rahi o tei faatiahia e te arii ra no Babulonia o Nebukanesa. I roto i te haavaraa e te mau nunaa i faatiahia e te peropheta ra o Isaia, o Iehova anaˈe tei tia mai ei Atua mau e te ora. Ua titauhia to ˈna mau Ite kerisetiano matamua ia haapae i te mau mea i faatusiahia na te mau idolo. E rave rahi feia taiva ore i rotopu ia ratou o tei ore i hema i te faaheporaa e rave i te hoê anaˈe ohipa haamori idolo o te riro ei patoiraa ia Iehova.

23 Te haapae ra anei outou i te haamoriraa idolo? Te haamori ra anei outou i te Atua anaˈe? Te turu ra anei outou i te mana arii o Iehova e te faahanahana ra anei outou ia ˈna mai te Atua mau e te ora? Mai te peu e e, e tia ia outou ia opua papu e tamau noa i te patoi i te mau peu haamori idolo. Teie râ, eaha te mau manaˈo ê atu o te mau Papai o te nehenehe e tauturu ia outou ia ara i te mau huru peu haamori idolo atoa?

Eaha to outou manaˈo?

◻ Eaha te haamoriraa idolo?

◻ No te aha Iehova i patoi ai i te mau huru haamoriraa idolo atoa?

◻ Eaha te tiaraa ta te mau ati Hebera tootoru i rave i mua i te haamoriraa idolo?

◻ Nafea te amuraa i te maa i faatusiahia na te mau idolo e taaihia ˈi e te mau demoni?

◻ No te aha e tia ˈi ia tatou ia ara i te haamoriraa idolo?

[Hohoˈa i te api 23]

Noa ˈtu e e nehenehe ratou e haapohehia, aita te mau ati Hebera tootoru i haamori i te idolo

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono