VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w93 1/1 api 26-30
  • Eita te Atua e haamoe i ‘to outou here i to ˈna ra iˈoa’

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Eita te Atua e haamoe i ‘to outou here i to ˈna ra iˈoa’
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
  • Upoo parau iti
  • Tuhaa fenua no Rusia tahito
  • Rumania
  • Mau tuhaa fenua o te fenua Yugoslavia tahito
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1993
w93 1/1 api 26-30

Eita te Atua e haamoe i ‘to outou here i to ˈna ra iˈoa’

“E ERE te Atua i te Atua parau-tia ore, a haamoe ai oia i ta outou ohipa i rave, e to outou [here] i to ˈna ra iˈoa, i faaite-papu-hia e outou na, outou i tauturu i te feia moˈa, e te tauturu noa na hoi outou.” (Hebera 6:10) Ua tano roa teie mau parau a te aposetolo Paulo no te mau Ite no Iehova i Europa Hitia o te râ. Ma te tavini maite â i te mau faufaa o te iˈoa o te Atua, e rave rahi matahiti to ratou tutava-noa-raa i raro aˈe i te mau opaniraa teimaha e te maoro i faahepohia e te mau faatereraa no Rusia tahito. Ua haamanaˈo Iehova i ta ratou mau ohipa maitatai e te ninii nei oia i te mau haamaitairaa o te Basileia i nia ia ratou. Ei hiˈoraa, e hiˈopoa anaˈe na i te tabula o te matahiti taviniraa i mairi aˈenei no ǒ mai e toru o teie mau fenua.

Tuhaa fenua no Rusia tahito

Te faaite maira te mau tuhaa fenua no Rusia tahito e i roto i te matahiti taviniraa 1992, ua maraa te numera o te feia poro no te Basileia i nia i te faito e 35 %—mai e 49 171 e tae atu i te 66 211! E ere râ te reira anaˈe, inaha, ua haa puai mau â teie mau taata poro, mai te itehia ra na roto i te mau maraaraa maitatai roa i te pae no te mau buka bibilia i vaiihohia, e tae noa ˈtu te mau vea. Ua faaohipa maitai atoa ratou i te mau vea iti e te mau buka iti, 1 654 559 hoi ta ratou i vaiiho. Ua hau atu ïa te numera o te matahiti i mairi aˈenei oia hoi e 477 235 i te tataitoruhia! Eaha te faahopearaa o teie mau buka atoa i vaiihohia? Ua tataipiti ïa te numera o te mau haapiiraa bibilia. I teie nei, te faaterehia ra e 38 484 haapiiraa bibilia.

Oia atoa, ua maraa te apitiraa i roto i te taviniraa pionie tauturu i nia i te faito e 94 %. E tuhaa mau â to te reira i roto i te numera faahiahia mau o te mau pǐpǐ i bapetizo-apî-hia oia hoi e 26 986, ia faaauhia i te numera e 6 570 o te matahiti i mairi aˈenei, te hoê maraaraa maere mau e 311 %!

Mea nafea to te tahi feia bapetizo-apî-hia anaanataeraa no te taime matamua i te parau apî maitai? I te tahi mau taime, ua putapû vetahi i te tapitapiraa hohonu o te Ite e aratai ra i te haapiiraa. Te faatia ra te hoê tiaau peretiteni no Moldova e:

“Ua haere mâua ta ˈu vahine e farerei i te hoê vahine o tei anaanatae mai i te parau mau a te Bibilia. Ua haamata mâua i te hoê haapiiraa bibilia na muri ia ˈna. Teie râ, aita roa ta ˈna tane i anaanatae. I te hoê mahana, ua haere mâua e hiˈo ia ˈna no ta ˈna haapiiraa, mea toetoe roa i taua taime ra e te topa ra te hiona. Mea varavara roa te taata na roto i te mau aroâ, teie râ, ua tae atu mâua i to ˈna fare i te taime i faataahia. Ua parau atura o ˈna i ta ˈna tane e: ‘Te ite ra oe e te tapitapi mau ra teie mau taata no tâua? Ua tae mai raua i te hora tia noa ˈtu te hiona.’ Ua turai teie huru tupuraa i ta ˈna tane ia feruri. Ua taui ihora o ˈna i to ˈna feruriraa e ua apiti atoa maira oia i te haapiiraa, e i teie nei ua riro mai raua ta ˈna vahine ei mau Ite bapetizohia.”

I te tahi mau taime, e nehenehe te mau peu maitatai a te Ite e faatupu i te anaanatae no te parau apî maitai. Teie te ohipa ta te hoê matahiapo no Moldova atoa i farerei:

“Aita te hoê taata o ta ˈu i farerei i roto i ta ˈu tuhaa fenua pororaa i anaanatae i te mau Ite no Iehova. Ua parau mai oia e tei roto oia i te faaroo orthodoxe, mai to ˈna metua tane e to ˈna metua tupuna. No reira, ua ani maira oia ia ˈu ia haere i rapae i to ˈna fare. Teie râ, hou vau e vaiiho ai ia ˈna, ua farii oia e ia faaite atu vau i te tumu o to ˈu tere. Ua faaite atura vau i te Mataio 28:19, e na ô ra e: ‘E haere outou e faariro i te mau taata no te mau nunaa atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua e no te Tamaiti e no te varua moˈa.’ Ua horoa ˈtura vau i te vahi e faatupuhia ˈi ta matou mau putuputuraa e ua haere atura vau. Ua maere roa vau i te mea e hoê hebedoma i muri iho, ua haere mai teie taata i ta matou putuputuraa! Ua faaea oia e tae roa ˈtu i te hopea o te porotarama. Ua faaite maira oia e i taua hebedoma atoa ra, ua peapea roa oia no to ˈna farii-ore-raa mai ia ˈu. Ua haamata ˈtura te hoê haapiiraa bibilia i reira iho, e i teie nei, e taeae oia.”

Te tahi atu tapao faahiahia roa o te matahiti taviniraa, o te haamâharaa ïa i te mau hinaaro o to tatou mau taeae i taua vahi nei. I te tau toetoe no 1991/92, tau 400 tane maa e e rave rahi mau ahu no te tane, te vahine, e te tamarii o tei haponohia ˈtu i te feia e erehia ra. Ua operehia teie mau taoˈa fatata na roto i te fenua Rusia tahito taatoa, e tae roa ˈtu i te vahi atea no Irkutsk i Siberia e i Khabarovsk, i pihai iho ia Tapone. Oia mau, e tapao putapû mau te reira e faaite ra e aita o Iehova i haamoe i te here ta to tatou mau taeae i faaite no to ˈna iˈoa! Na roto i teie tapao no te here autaeae i faaitoitohia e te varua o Iehova, ua tahoêhia ratou e to ratou fetii na te ao atoa nei. Ei hiˈoraa, ua papai atu te hoê tuahine no Ukraine i te amaa e:

“Ua putapû roa to matou mafatu i te tauturu o ta outou i faatae mai. Ua tahe to matou roimata e ua haamauruuru matou i to tatou Atua ra o Iehova i te mea e aita oia i haamoe ia matou. Oia mau, te farerei ra matou i te mau fifi i te pae materia i teie nei, teie râ, auaa te tauturu o te tae maira no ǒ mai i to matou mau taeae no te pae Tooa o te râ ma, ua ora faahou mai matou i te pae materia. I teie nei, maoti ta outou tauturu, e nehenehe to matou utuafare e horoa hau atu â i te taime i roto i te taviniraa a Iehova. Mai te peu e tera te hinaaro o Iehova, e rave mâua ta ˈu tamahine i te taviniraa pionie tauturu i te mau avaˈe o te tau veavea.”

Hau atu, ua riro te tauturu i faataehia ˈtu ei faaiteraa no te feia e ere i te Ite no te mea ua ite mata roa te taata e te faaite ra te mau Ite i te here na roto i ta ratou mau ohipa. Ua papai te hoê utuafare no te tahi atu amuiraa e: “Ua tae mai te tauturu materia i te pae no te maa e te ahu. Mea rahi mau â ta outou i faatae mai! Ua riro ta outou turu e ta outou faaitoitoraa ei haapiiraa na matou e e tia atoa ia matou ia haamaitai atu ia vetahi ê. Ua ite mata roa te feia aita to roto i te parau mau i teie tapao no te here, e tae noa ˈtu te feia anaanatae e to ratou mau fetii; ua riro te reira ei faaiteraa rahi no nia i te autaeaeraa mau.”

Ua riro na tairururaa mataeinaa e pae e te tairururaa nunaa o tei tupu i te mau avaˈe tiunu e tiurai i mairi aˈenei, oia hoi “Te feia amo i te maramarama,” ei haapapuraa ê atu no te haamaitairaa a Iehova i nia i te ohipa puai e ravehia ra e ta ˈna mau Ite e te here o ta ratou i faaite no te haaparare i to ˈna iˈoa. E 91 673 taata o tei tae atu, e e 8 562 tei bapetizo. Te numera rahi roa ˈˈe o te feia i tae mai, tei St. Petersburg ïa, te vahi i tupu ai te tairururaa nunaa, i reira e 46 214 taata—oia atoa te mau tia no ǒ mai e 30 fenua o te ao nei—tei haaputuputu i te tahua taaroraa no Kirov.

I Siberia, ua haere mai te hoê taata e 60 matahiti i te vahi tairururaa i Irkutsk no te mataitai noa. Ua parau oia e: “Mea faanehenehe maitai te feia atoa i tae mai, e mata ataata to ratou, e mea maitai roa ratou te tahi i nia i te tahi. E au teie mau taata i te hoê utuafare fetii tahoê. Te itehia ra e ua riro ratou ei mau hoa eiaha noa i te tahua taaroraa i roto atoa râ i to ratou oraraa. Ua noaa mai ta ˈu mau buka bibilia maitatai roa, e ua taa papu aˈe ia ˈu e eaha mau na teie faanahonahoraa. Te hinaaro nei au e apee tamau i te mau Ite no Iehova e e haapii i te Bibilia na muri ia ratou.”

I taua tairururaa ra i Irkutsk, i reira e 5 051 taata o tei haere mai, ua faaite te hoê vahine anaanatae no te Repubilita no Yakut, i Siberia, e: “Ia hiˈo vau i teie mau taata, te hinaaro nei au e taˈi i te oaoa. Te haamauruuru nei au ia Iehova i to ˈna tautururaa mai ia ˈu ia ite i teie mau taata. I ǒ nei i te tairururaa, ua noaa mai ta ˈu mau buka, e te hinaaro nei au e paraparau i te mau taata atoa no nia i te reira. Te hinaaro mau nei au e riro ei vahine haamori ia Iehova.”

Teie ta te taata haapao i te Tahua Central no Alma Ata, i Kazakhstan, i reira e 6 605 taata o tei tae atu i te tairururaa, i parau: “Ua putapû roa vau i to outou haerea. Ua papu ia ˈu i teie nei e, e feia tura mau outou paatoa, te feia apî e te feia paari. Eita ta ˈu e nehenehe e parau e te tiaturi nei au i te Atua, teie râ, te tiaturi mau nei au i te mau mea moˈa o ta outou e faaite ra na roto i to outou autaeaeraa, e to outou haerea i mua i te mau faufaa i te pae varua e i te pae materia.”

Ua faaite te hoê mutoi i te tairururaa no Alma Ata e: “E piti taime to ˈu farereiraa ia outou, e tera e piti taime, i roto i te hoê tairururaa. Mea au roa ia rave i te ohipa e te mau Ite no Iehova.”

Rumania

Aita atoa o Iehova i haamoe i te here ta te mau taeae no Rumania i faaite no to ˈna iˈoa. I te matahiti taviniraa i mairi aˈenei, e rave rahi mau ohipa oaoa o tei tupu no te mau Ite. A tahi, ua haamau-faahou-hia te hoê amaa i Bucharest. Ua tapeahia te ohipa i mua i te ture i te matahiti 1949 ra. I te amaa, te vai ra tau 20 taeae e tuahine e rave ra i te ohipa i roto i te mau fare apî. Te haapao nei te amaa e 24 752 feia poro—numera teitei roa e tuea ra i te hoê maraaraa e 21 % hau atu i te faito au noa o te matahiti i mairi aˈenei.

I muri aˈe e rave rahi matahiti to ratou pororaa ma te huna, ua haamatau te mau taata poro i te poro na te mau fare. Te faaite ra te hoê aamu no ǒ mai i te fenua no Mureş County e mea nafea to te tahi mau Ite faaohipa-maitai-raa i te mau ravea atoa no te poro i te taata, noa ˈtu e te ratere ra ratou. Te papai ra te amaa e:

“Ua opua te hoê taata poro e poro na roto i te mau pereoo auahi. Ua farii maitai mai te taata, teie râ, i roto i te pereoo hopea, ua farerei oia i te fifi. Aita hoê o te feia ratere i farii i te vea. I te pae hopea, ua tia maira te hoê taata, ma te riri, e ua tuô maira: ‘E taora vau i ta oe mau vea atoa na roto i te haamaramarama! No te aha oe e haere mai e faahuehue ia matou e ta oe haapaoraa?’ Ua pahono mǎrû atura teie taata poro e noa ˈtu e faarue oia i te mau vea, e fanaˈo te tahi atu taata i teie ohipa ta ˈna i rave—oia hoi te feia o te ohi i te mau vea. I mua i te hau o te taata poro, no to ˈna maere, ua rave ihora teie taata i te mau vea e na ˈna iho i opere na te tahi atu mau taata o te pereoo. Te mea maere atoa, ua rave ratou paatoa i te hoê vea. I muri aˈe i to ˈna opereraa, aita ˈtura e vea faahou na ˈna iho. Ua ani atura te taata poro ia ˈna e: ‘E hinaaro anei oe i te tahi vea na oe?’ I reira, ua haru maira teie taata i te hoê vea a te hoê taata o tei noaa e piti vea e ua na ô atura: ‘I teie nei, ua tae atoa mai te hoê vea i roto i to ˈu nei rima!’”

I roto e rave rahi mau fenua, ua faatupu te ohipa pororaa a te mau Ite no Iehova i te tahi mau taime i te patoiraa a te mau upoo a te amuiraa faaroo kerisetiano. I Rumania, mea pinepine te mau perepitero o te Ekalesia orthodoxe i te riri roa i te mau Ite. Teie râ, eita te reira e nehenehe e tapea ia Iehova ia haamaitai i to ˈna nunaa no te here o ta ratou i faaite no to ˈna iˈoa. Te papai ra te hoê tiaau haaati e:

“Ua haere te amuiraa taatoa e poro i roto i te mau mataeinaa. Hoê hanere taeae matou. Ua tarahu matou i te hoê pereoo mataeinaa o tei faahoro ia matou fatata e 50 kilometera i te mataeinaa, i roto i te hoê oire iti. Ua titau matou e rave rahi mau taata ia haere mai i te oreroraa parau huiraatira o te faatupuhia i te Fare Taurua. I te haamataraa te putuputuraa, ua tae maira te hoê perepitero faaroo orthodoxe no te faahuehue i ta matou putuputuraa. Ua tamata te mau mutoi i te tapea i teie perepitero. Aita râ oia i hinaaro e faaea. Ua manuïa oia i te tâpû i te putuputuraa i to ˈna tuparariraa i te hiˈo o te opani tomoraa fare. Teie râ, e rave rahi mau taata o taua vahi ra o tei ore i mauruuru i te haerea o teie perepitero. Ua horoahia ïa te hoê faaiteraa rahi i te feia atoa i tae mai, e e rave rahi mau buka o tei operehia.”

Teie râ hoi, i roto e rave rahi mau vahi o teie fenua, mea iti roa te mau Ite. I to te hoê pionie tamau haereraa ˈtu no te taime matamua i te mataeinaa no Olt, ua farerei noa oia e iva taeae no te mataeinaa taatoa e e tuhaa fenua rahi mau â te tia ia ratou ia poro. Hoê matahiti i muri iho, ua maraa te numera o te mau Ite e ua naeahia e 27, e i roto, e pae atoa feia poro o tei itoito faahou mai. Ua faaea te pionie i te oire no Corabia, i reira aita hoê Ite. I muri aˈe i to te mau Ite parahiraa i reira e 45 noa mahana, ua patoi aˈera te perepitero i ta ratou ohipa na roto i te radio Craiova. Ua parau oia e ua “î” roa te oire no Corabia i ta ratou mau haapiiraa, e te tamata ra ratou i te faataui i te taata i ta ratou haapaoraa. Ua tamau noa te patoiraa, ma te hinaaro e tapea i te ohipa e e faaino i te roo o te mau Ite i roto i teie vahi. Ua uˈana roa i to te mau Ite haereraa ˈtu i Bucharest no te tairururaa mataeinaa. Ua tufa ihora te perepitero faaroo orthodoxe i te hoê parau faaite uˈana i muri aˈe i te pureraa: “E tia ia tatou paatoa ia faaineine i te hoê patoiraa na roto i te mau aroâ no te turai i te mau mutoi ia tapea i te mau Ite, o tei haaviivii roa i teie vahi atoa e ta ratou mau buka e o tei faataero i te taata.” Teie râ, te po na mua ˈˈe teie haaputuputuraa e faatupuhia ˈi, ua tupu te tahi ohipa huru ê. Ua vavahi roa te hoê pǔpǔ tuparari tauihaa i te fare pure rahi e te Fare Taurua o te Oire. Aita ïa teie ohipa patoiraa i tupu!

Mau tuhaa fenua o te fenua Yugoslavia tahito

Ua riro te matahiti taviniraa 1992 ei matahiti fifi roa no te mau taeae no Yugoslavia. Teie râ, i te hoê â taime, ua farerei ratou i te mau huru tupuraa oaoa. Auaa hoi, aita o Iehova i haamoe i ta ratou ohipa e te here o ta ratou i faaite no to ˈna iˈoa.

Ua haamata na mua te tamaˈi i Slovenia, i muri iho i Croatia, e i muri aˈe i Bosnia e i Herzegovina. Hoê matahiti i muri aˈe, mai roto mai i te hoê repubilita, e pae Hau apî o tei haa no te haamau i ta ratou iho mau otia, mau ture, e ta ratou iho moni. E mau hanere Ite no Iehova o tei titauhia ia faarue i to ratou fare e o tei faaea e to ratou mau taeae i te tahi atu mau vahi. Mai te tahi atu mau fenua no Europa Hitia o te râ, ua faanahohia te mau tomite tauturu ru i roto i te mau oire rahi, no te haapao i te nohoraa, te maa, e te ahu no to tatou mau taeae e erehia ra. I roto i te matahiti taviniraa, tau 55 tane maa o tei operehia na te mau taeae i roto i te mau amuiraa o te mau vahi e roohia ra i te fifi. E rave rahi mau rata haamauruururaa o tei faataehia mai.

Ua faaite mai te mau taeae no Dubrovnik i to ratou mauruuru rahi no te tauturu i faataehia ˈtu. I to te hoê tuahine hoˈiraa ˈtu i te fare e ta ˈna puohu maa, ua ani mai te hoê taata tapiri e ihea roa to ˈna hooraa mai i ta ˈna huero moa. Ua parau atura te tuahine ia ˈna e na to ˈna mau taeae i te pae varua no te tahi atu vahi i hapono mai. Ua maere roa teie taata tapiri. I te tahi atu taime, ua pii te hoê taata matau-ore-hia no Slovenia i te hoê matahiapo e ua na ô atura: “Ua faaroo vau e te opere nei te mau Ite no Iehova ma te tia i te maa tei haponohia mai e to ratou mau taeae. Ua hapono vau e rave rahi mau puohu i te tahi mau taata; aita râ hoi i tapae atu. E nehenehe anei ta ˈu e hapono i te mau taoˈa tauturu ia outou ra, e na outou e opere atu?” Ua faahiti atoa te mau vea e te radio i te mau parau maitatai no nia i ta tatou ohipa tauturu.

Ua ite te hoê taeae o tei bapetizohia i te tairururaa nunaa i Zagreb i te matahiti 1991 i te mau fifi e rahi noa ˈtura e ua hoo mai oia i te hoê fare hoo maa taatoa. Ua afai atura oia i te maa i to ˈna fare aita i atea ˈtu i te vahi tamaˈi. I te taime a erehia ˈi te maa, ua riro teie haapueraa maa ei haamaitairaa mau no te mau taeae.

Ua noaa mai te hoê parau faatia ia afai atu te hoê pereoo faauta rahi i te maa titauhia no te mau taeae e haaatihia ra i Sarajevo. Te oaoa nei matou i te parau atu e ua tapae atu teie maa.

Ua haapohe te tamaˈi i te mau taata tivila. Ma te peapea, i te hopea o te matahiti taviniraa, e ono o to tatou mau taeae e mau tuahine e e piti feia anaanatae o tei pohe, e vetahi o tei pepe.

Teie râ, e rave rahi mau faatiaraa o te faaite ra e, i te rahiraa o te mau tupuraa, e parururaa te riroraa ei Ite no Iehova. I te hoê taime, te haere ra te mau taeae i te hoê tairururaa mataeinaa i Belgrade, a tapea ˈi te mau faehau i to ratou pereoo uta taata, e ua ani mai ratou ahiri e te vai ra anei te mau melo o tera haapaoraa i rotopu ia ratou. Ua pahono atura te mau taeae e aita hoê. Ua titauhia ratou ia faaite i ta ratou parau ihotaata, e ia hiˈohia to ratou iˈoa, e nehenehe e manaˈohia e tei roto vetahi i tera haapaoraa. Ua pari ihora te mau faehau e te haavare ra ratou, teie râ, ua faaite atu te mau taeae i ta ratou parau haapapuraa e ua tâpûhia to ratou iˈoa i teie ekalesia; noa ˈtu e ua fanauhia ratou i roto i tera haapaoraa, ua faaite ratou e e Ite no Iehova ratou i teie nei, e te haere ra ratou i ta ratou tairururaa. I reira, ua vaiiho atura te mau faehau ia ratou ia haere i to ratou haereraa.

Te tamau noa nei te mau pionie i ta ratou taviniraa ma te itoito aueue ore, e ua riro mau â te reira ei puai no te turu i te ohipa. Te hurihia nei Te Pare Tiairaa, e ta ˈna mau api rapaeau ieie maoti te mau peni, i te hoê â taime na roto i te mau reo tumu atoa o te fenua. Te faatae tamau nei oia na te mau hoa o te parau mau e te parau-tia i “ta ratou tufaa maa [pae varua] i te [taime] mau ra.” (Luka 12:42) I roto i te matahiti taviniraa 1992, e 674 mau taeae e mau tuahine apî o tei bapetizohia.

Ma te papu maitai, aita te Atua i haamoe i te ohipa a te mau taeae i Europa Hitia o te râ e te here o ta ratou i faaite no to ˈna iˈoa. Hau atu, te hinaaro nei oia e ia pee te feia atoa e haamori nei ia ˈna, noa ˈtu e eaha te fenua ta ratou e ora ra, i te aˈoraa maitai ta Paulo e horoa ra i muri iho, i roto i te Hebera 6:11, e na ô ra e: “E te hinaaro nei matou ia faaite tamau maite â outou atoa i taua itoito na, ia noaa te tiai ite papu e tae noa ˈtu i te hopea ra.”

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono