Te hoê ao aita e hara faahou—Nafea?
UA FAAHUEHUE te mau tuô puai e taparu ra i te tauturu i te maniania ore i te aahiata o te hoê poipoi toetoe i roto i te hoê vahi hau no Tokyo. E pae e tae atu i te ahuru minuti te maoro, ua faaroo tau ahuru taata i te mau pii peapea a te hoê vahine opere vea o tei tapapahia e o tei patiahia e rave rahi taime i te tipi. Aita râ hoê taata i haapeapea noa ˈˈe no te haere e hiˈo e eaha te ohipa e tupu ra. Ua pohe oia i te pau-rahi-roa-raa to ˈna toto. “Ahiri e ua haere atu hoê taata e faaara i te mutoi i to ratou iho â faarooraa i ta ˈna mau tuô,” o ta te mutoi maimi ïa i parau, “e ora mai ïa oia.”
Noa ˈtu e aita ˈtu mea ta te feia o tei faaroo i te vahine e pohe ra i rave maoti râ te tâuˈa-ore-raa ˈtu ia ˈna, e nehenehe mau anei ratou e parau e aita ta ratou e hapa? “Ua faahapa noa to ˈu haava manaˈo ia ˈu i taua Faraire taatoa ra i to ˈu iteraa e ua pohe teie vahine,” o te parau ïa a te hoê taata o tei faaroo i ta ˈna mau tuô. E riro ïa tatou i te aniani e, Eaha mau na te hara?
Eaha te hara?
Ma te faahiti i te parau no te iteraa i te hara, ua parau o Hideo Odagiri, taata hiˈopoa buka e orometua haapii tahito no te Fare haapiiraa Tuatoru Hosei i Tokyo, Tapone, ia au i tei faahitihia i roto i te vea Asahi Shimbun: “Eita ta ˈu e nehenehe e tumâ i to ˈu mau haamanaˈoraa uˈana no nia i te iteraa i te hara, mai te haerea ino haapao noa ia ˈna iho e vai ra i roto i te hoê tamarii, te pohehae haama, te haavareraa na muri i te tua. Ua tapaohia teie iteraa i roto i to ˈu feruriraa i to ˈu haereraa i te haapiiraa tuatahi e te haapeapea noa nei â ia ˈu.” Ua faatupu aˈena anei outou i teie mau huru manaˈo? Ua faaroo anei outou i te hoê reo no roto mai ia outou o te faahapa ra ia outou ia rave anaˈe outou i te hoê ohipa ta outou i ite e mea ino? Peneiaˈe aita outou i rave i te tahi ohipa ino roa, teie râ e onoono noa te hoê manaˈo au ore ma te faateimaha i to outou feruriraa. O to outou ïa haava manaˈo tera e ohipa ra, e te faahiti ra te Bibilia ia ˈna i roto i te irava i muri nei: “Te Etene [feia o te mau nunaa] hoi aita a ratou ture ra, ia rave noa ratou i ta te ture ra, ore noa ˈtu â ta ratou ture, o ratou iho â ta ratou ture: ua faaite hua hoi ratou i ta te ture i papaihia i roto i to ratou ra aau, te faaite ra hoi to ratou aau, e to ratou [haava] manaˈo te pari ra, e te faatia ra, ratou ratou iho.” (Roma 2:14, 15) Oia mau, na roto i to ratou huru natura, e taiâ iho â te rahiraa o te taata i te mau ohipa mai te faaturi, te eiâ, e te haavare. Te haapapu ra to ratou haava manaˈo e e hara teie.
Teie râ, ia haapine-noa-hia i te ore e tâuˈa i te reo o te haava manaˈo, eita o ˈna e ohipa faahou ei aratai paruru. Eita hoi oia e hauti faahou e e viiviihia oia. (Tito 1:15) E erehia te faaararaa i te ino. Inaha, ua pohe te haava manaˈo o te rahiraa o te taata i teie mahana no nia i te parau o te hara.
O te haava manaˈo noa anei te ravea faaiteraa i te hara, aore ra te vai ra anei te tahi atu mea o tei riro ei faito tia no te faataa e e hara tera, eiaha râ tera? Hau atu i te 3 000 matahiti i teie nei, ua horoa te Atua na to ˈna nunaa maitihia i te hoê pǎpǎ ture, e na roto i teie nei Ture ‘i riro mai ai’ te hara ei ‘hara.’ (Roma 7:13) E tae noa ˈtu te haerea o tei manaˈohia na mua ˈtu e e nehenehe e fariihia, ua taahia ˈtura ïa to ˈna tiaraa mau i teie nei—oia hoi e hara. Ua faataa-tahaa-hia ˈtura te tiaraa hara o te nunaa maitihia a te Atua, te mau ati Iseraela, e tei raro aˈe ïa ratou i te faautuaraa.
Eaha teie mau hara ta to tatou haava manaˈo e faaite mai nei e ta te Ture a Mose i haapapu e i tapao? Ia au i te faaohiparaa o teie parau i roto i te Bibilia, te auraa o te hara oia ïa te ereraa i te tapao ia au i to tatou Poiete. E hara ïa te mau mea atoa aore i tuea e to ˈna huru taata, ta ˈna mau faatureraa, to ˈna mau eˈa, e to ˈna hinaaro. Eita o ˈna e nehenehe e vaiiho noa i te tahi mea poietehia o te ore e naeahia i te tapao o ta ˈna i haamau, ia tamau noa i te ora. No reira te hoê taata aravihi i te pae no te ture o te senekele matamua i faaara ˈi i te mau kerisetiano Hebera e: “E ara, e au mau taeae, o te aau ino faaroo-ore-atoa-hia i roto i te hoê o outou na, i te faarueraa i te Atua ora ra.” (Hebera 3:12) Oia mau, ua riro te ereraa i te faaroo i roto i te Poiete ei hara rahi. No reira, mea rahi roa ˈtu â te mau mea e parauhia e hara i roto i te Bibilia i ta te taata e faariro nei ei hara. Ua tae roa hoi te Bibilia i te parau e: “Ua rave paatoa hoi i te hara, e ua ere i te haamaitai a te Atua ra.”—Roma 3:23.
Nohea mai te hara
Te auraa anei ïa e ua poietehia te taata ei taata hara? Aita, ua hamani te Atua ra o Iehova, O ˈna te tumu o te ora taata nei, i te taata matamua ma te tia roa. (Genese 1:26, 27; Deuteronomi 32:4) Teie râ, ua erehia te tane e te vahine matamua i te tapao i to raua ofatiraa i te opaniraa hoê roa ta te Atua i haamau, i to raua amuraa i te maa opanihia o “te raau e ite ai i te maitai e te ino.” (Genese 2:17) Noa ˈtu e ua poietehia raua ma te tia roa, ua erehia raua i teie nei i te tapao o te auraro-taatoa-raa i to raua Metua, ua riro maira raua ei feia hara, e ua faautuahia ˈtura raua i te pohe.
Eaha te tuearaa o teie aamu tahito e te hara i teie mahana? Te faataa ra te Bibilia e: “No te taata hoê ra i ô mai ai te ino i te ao nei, e no te ino hoi te pohe; e ua taea-atoa-hia te taata atoa e te pohe i te mea ua hara paatoa.” (Roma 5:12) Ma te ore e mairihia i te hoê, ua riro tatou paatoa ei feia hara na roro i to tatou tupuna; tei raro aˈe ïa tatou i te utua o te pohe.—Koheleta 7:20.
Te mau tutavaraa a te taata no te tumâ i te hara
Ua horoa ˈtu o Adamu i te hara i ta ˈna huaai, tera râ, ua horoa atoa ˈtu oia i teie taoˈa no ǒ mai i te Atua ra, oia hoi te haava manaˈo. E riro te hara i te faatupu i te tahi manaˈo au ore. Mai tei faahitihia ˈtu na, ua maimi te mau taata e rave rahi mau ravea no te tamǎrû i teie mau manaˈo. Ua manuïa anei râ te reira?
I na pae Hitia o te râ e Tooa o te râ, ua tamata te taata i te arai i te faahopearaa o te hara na roto i te tauiraa i ta ratou mau faatureraa aore ra na roto i te haapaeraa i te parau no te hara. (Timoteo 1, 4:1, 2) E nehenehe te tiaraa hara o te huitaata nei e faaauhia e te hoê taata tei fivahia. E nehenehe te hara e faaauhia i te hoê tirotiro o te faatupu i te mau tapao o te maˈi, area te haava manaˈo peapea ra, e au ïa oia i te hoê fiva au ore. Ia tupararihia te taoˈa faito fiva, eita te reira e taui i te mea e e fiva puai to te taata maˈi. Ia faaruehia te mau ture morare, mai ta te rahiraa o te taata i roto i te amuiraa faaroo kerisetiano i rave, e ia haapaehia te faaararaa a te haava manaˈo, aita to te reira e faufaa no te tumâ i te hara iho.
E nehenehe te hoê taata e tuu i te tahi puohu pape toetoe paari no te tamǎrû i to ˈna fiva. Mai te mea ra ïa e te tamatahia ra i te tamǎrû i te mau haapeapearaa o te haava manaˈo na roto i te raveraa i te mau peu tamâraa hara a te faaroo Shinto. E nehenehe te pape toetoe paari e faatopa rii i te fiva no te hoê area taime, tera râ, eita te reira e rapaau i te tumu mau o te fiva. Ua tamata te mau tahuˈa e te mau peropheta i te tau o Ieremia i te faatupu i teie huru rapaauraa no te mau ati Iseraela o taua tau ra. Ua rapaau ratou ‘na rapaeau noa’ te mau pepe i te pae varua e i te pae morare o te nunaa, i te na ôraa e, “Mea maitai roa, mea maitai roa.” (Ieremia 6:14; 8:11, An American Translation) Aita te rave-noa-raa i te tahi mau peu faaroo e te na-nia-iho-raa i te parau e “mea maitai roa” i rapaau i te toparaa morare o te nunaa o te Atua, e eita te mau peu tamâraa hara e taui i te haerea morare o te taata i teie mahana.
Na roto i te raveraa i te mau raau aro fiva, e faatopa te hoê taata tei fivahia i to ˈna fiva, tera râ, tei roto noâ te tirotiro i to ˈna tino. Hoê â huru e te ravea arairaa a te faaroo Confucius i te ino na roto i te haapiiraa. Ia hiˈo-rapaeau-noa-hia, e nehenehe te reira e tauturu i te taata ia fariu mai i te ino, tera râ, e arai noa te raveraa i te li i te haerea hara, eita râ o ˈna e tumâ i roto i te hoê taata i te hinaaro rave hara e vai ra i roto roa ia ˈna, te tumu hoi te reira o te haerea ino.—Genese 8:21.
Eaha ïa no te haapiiraa a te faaroo Bouddha e ô atu i roto i te Nirvana no te haapae roa i te mau hinaaro rave hara? Te parauhia ra e te huru o te Nirvana, te auraa hoi e “te tupoheraa,” o te hoê ïa huru aita e nehenehe e faaauhia, te tupoheraa i te mau here uˈana e te mau hinaaro atoa. Te parau nei vetahi e o te oreraa ïa o te oraraa taitahi. E ere anei ïa mai te mea e te parauhia ˈtura te hoê taata tei fivahia e ia pohe oia no te tamǎrû i to ˈna mauiui? Hau atu, te parauhia ra e mea fifi roa ia naeahia te Nirvana, e eita roa ˈtu e naeahia. E tauturu anei teie huru haapiiraa i te hoê taata tei haapeapeahia e to ˈna haava manaˈo?
Te tiamâraa mai i te hara
Mea papu e e nehenehe noa ta te mau haapiiraa philosopho a te taata no nia i te oraraa e te mau hinaaro rave hara, e tamǎrû i te haava manaˈo o te hoê taata. Eita râ hoi ratou e faaore i te tiaraa hara iho. (Timoteo 1, 6:20) Te vai ra anei te hoê ravea no te faaore i te hara? I roto i te Bibilia, te hoê buka tahito i papaihia i te pae Piri Hitia o te râ, te ite nei tatou i te hoê ravea no te tiamâ mai i te hara. “Ia uteute roa ta outou mau hara ra, e riro ïa mai te hiona . . . Ia tia ia outou e ia faaroo ra, e amu ïa outou i te maitai o te fenua nei.” (Isaia 1:18, 19) I ǒ nei, te parau atura Iehova i te mau ati Iseraela, o tei erehia hoi i te tapao o te taiva-ore-raa ia ˈna, noa ˈtu e o ratou to ˈna nunaa maitihia. E tano atoa teie parau no te huitaata atoa nei. Ua riro te ineineraa i te faaroo i te mau parau a te Poiete ei ravea e tamâhia ˈi te hara, mai te mea ra e e horoi-roa-hia.
Eaha ta te Parau a te Atua e faaite maira no nia i te horoiraa i te hara o te huitaata nei? Mai te hara a te hoê taata i hara ˈi te huitaata atoa nei, mea na roto atoa i te auraro tia roa o te tahi atu taata i te Atua, e faatiamâhia ˈi te mau taata auraro i to ratou ra ati, o ta te Bibilia ïa e faaite ra. (Roma 5:18, 19) Nafea? “Ua faarahi râ te Atua i to ˈna [here] ia tatou nei, i te mea te vai taata hara noa nei â tatou, i pohe ai te Mesia no tatou nei.” (Roma 5:8) Ua nehenehe o Iesu Mesia, tei fanauhia mai ei taata tia roa e te hara ore, hoê â to ˈna tiaraa e to te Adamu matamua hou oia e hara ˈi, e hopoi ê atu i te mau hara a te taata nei. (Isaia 53:12; Ioane 1:14; Petero 1, 2:24) I to ˈna haapoheraahia i nia i te hoê pou haamauiuiraa mai te hoê taata ohipa ino ra, ua faatiamâ mai o Iesu i te huitaata nei i te tapea o te hara e te pohe. Ua faataa ˈtu o Paulo i te mau kerisetiano no Roma e: “I to tatou vaiparuparuraa ra hoi i pohe ai te Mesia i te tau mau ra, no te feia paieti ore ra. Mai te hara hoi i tupu aˈenei e ua pohe, ia tupu atoa hoi te aroha i te parau-tia, e tae noa ˈtu i te ora mure ore i to tatou Fatu ra ia Iesu Mesia.”—Roma 5:6, 21.
Ua piihia te poheraa o te Mesia no te taatoaraa o te huitaata nei e to ˈna faaaifaitoraa i te faito i faahapehia e Adamu, te faanahoraa o te “hoo.” (Mataio 20:28) E nehenehe e faaauhia i te hoê raau o te patoi atu i te tirotiro e faatupu ra i te fiva. Na roto i te faaohiparaa i te faufaa o te hoo a Iesu i nia i te huitaata nei, e nehenehe te huru paruparu o te huitaata faatupuhia e te hara—e tae noa ˈtu te pohe iho—e ora. Te faataa-taipe-hia ra teie ravea rapaauraa i roto i te buka hopea a te Bibilia: “E tei te tahi pae pape, e te tahi pae pape, o te raau ora ïa i te tiaraa, hoê ahuru ma piti huru o te huero, hoê marama hoê hoturaa, e hope roa ˈˈe te mau marama atoa ra; e te rau o taua raau ra, ei faaora ïa i te mau fenua.” (Apokalupo 22:2) A feruri na! Te hoê pape ora taipe e tahe ra i rotopu i te mau raau ora e to ratou mau rauere, no te faaora i te huitaata nei. Te faahohoˈa ra teie mau parau taipe i faauruahia mai e te Atua i ta ˈna mau ravea no te faahoˈi faahou i te taata nei i nia i te faito tia roa maoti te tusia o te hoo a Iesu.
Fatata roa te mau orama parau tohu a te buka Apokalupo i te riro ei mea mau. (Apokalupo 22:6, 7) I reira, maoti te faaohipa-taatoa-raa i te faufaa o te tusia o te hoo a Iesu i nia i te huitaata nei, e riro te feia mafatu tia ei mau taata tia roa e “e faaorahia hoi . . . i te tapea ra o te pohe, ia noaa te tiamâ maitai o te tamarii a te Atua ra.” (Roma 8:21) Te faaite ra te tupuraa o te mau parau tohu a te Bibilia e ua fatata roa teie faatiamâraa hanahana. (Apokalupo 6:1-8) Fatata roa te Atua i te tamâ i te palaneta i te ino, e e fanaˈo te mau taata i te ora mure ore i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei. (Ioane 3:16) E riro mau â te reira ei ao aita e hara faahou!
[Hohoˈa i te api 7]
Maoti te tusia o te hoo a Iesu e nehenehe ai te mau utuafare mai teie e fanaˈo i te oaoa mure ore