Te mau faaanaanataeraa manaˈo—A fanaˈo i te mau haamaitairaa, a ape i te mau marei
“E ere [anei] to te taata nei maitai te amu e te inu i te maa ra, ei maitai no ˈna i ta ˈna ra mau ohipa?”—KOHELETA 2:24.
1. Mea nafea te aratairaa a te Atua ia tauturu i to ˈna nunaa no nia i te mau faaanaanataeraa?
NA ROTO i te aratairaa a Iehova, e rave rahi mau haamaitairaa ta ta ˈna mau tavini e fanaˈo ra. O ta tatou ïa e ite ra i te pae no te faaanaanataeraa manaˈo. Te tauturu nei ta ˈna aratairaa i te mau kerisetiano ia ape i te mau haerea tano ore. Te faariro nei vetahi feia faaroo, o te faahepo nei i te etaeta i nia i te ahu e te haerea, i te mau huru faaanaanataeraa manaˈo atoa ei hara. I te tahi aˈe pae, te imi hua nei te rahiraa o te taata i te mau peu faaanaanatae manaˈo noa ˈtu e e patoi te reira i te mau ture e te mau faaueraa a Iehova.—Roma 1:24-27; 13:13, 14; Ephesia 4:17-19.
2. Eaha te tahi haapapuraa e faaite ra i te manaˈo o te Atua no nia i te mau faaanaanataeraa?
2 Eaha ïa no te nunaa a te Atua? E rave rahi o te haamata ra i te haapii i te Bibilia o tei maere roa i te iteraa e ua poiete te Atua i te taata ia oaoa ratou i te oraraa. Ua horoa ˈtu oia i te ohipa na to tatou nau metua matamua—eiaha râ te ohipa teimaha e te hepohepo o te haavî nei i te rahiraa o te mau taata tia ore. (Genese 1:28-30) A feruri na i te mau ravea maitatai roa e fanaˈo ai te feia atoa e ora i roto i te hoê paradaiso i nia i te fenua nei. A feruri na i to ratou oaoa ia mataitai atu i te mau animala oviri o te ore e haamǎtaˈu mai ia ratou e te mau animala rata i te mau mahana atoa! E amu ratou i te maa o “te mau raau maitatai atoa ia hiˈo, e tei au ei maa”!—Genese 2:9; Koheleta 2:24.
3-5. (a) Eaha te tumu o te mau faaanaanataeraa? (b) No te aha tatou e papu ai e aita te Atua i opani i te mau ati Iseraela ia oaoa i te faaanaanataeraa ia ratou?
3 E nehenehe teie mau ohipa e faarirohia ei faaanaanataeraa manaˈo, hoê â hoi to ratou tumu i roto i te Paradaiso e to teie mahana: te haamâharaa e te faaapîraa i te puai no te rave faahou â i te mau ohipa itoito. Ia faatupu te mau faaanaanataeraa i teie tapao, mea maitai ïa. Te auraa anei e e nehenehe te feia haamori mau e faataa i te tahi tuhaa i roto i to ratou oraraa no te mau faaanaanataeraa noa ˈtu e aitâ ratou e ora ra i roto i te Paradaiso? E. Te faaite ra te buka Te aravihi maoti te mau Papai (beretane) no nia i te faaanaanataeraa i roto i te nunaa tahito a Iehova e:
4 “Aita e faataa-rahi-hia ra te parau no te mau arearearaa e te mau peu faaanaanataeraa a te mau ati Iseraela i roto i te Bibilia. Teie râ, te faaite ra oia e e tia ia faariro i te reira ei ohipa maitai e te au mai te peu e e haapaohia te mau faaueraa tumu a te nunaa i te pae faaroo. Te mau peu faaanaanataeraa matauhia, o te faataˈiraa ïa i te upaupa, te himeneraa, te oriraa, te tauaparauraa, e tae noa ˈtu vetahi mau hautiraa. Mea au-roa-atoa-hia te tuuraa piri e te mau uiraa fifi.”—Tavana 14:12.”—Buka 1, api 102.
5 I to Davida hoˈiraa mai ma te upootia, ua faaohipa te mau vahine hebera i te tophe e te selese i to ratou faaotoraa ma te pehe (Hebera, sa·chaqʹ). (Samuela 1, 18:6, 7) Te auraa tumu o te parau Hebera ra, oia ïa “ata,” e te faahiti nei vetahi mau tatararaa i te parau no te mau “vahine oaoa rahi.” (Byington, Rotherham, The New English Bible) I te taime a afaihia ˈi te afata faufaa, “ua na mua noa ˈtura Davida e te utuafare atoa o Iseraela i te oaoa-haere-raa ia Iehova ma te mau peu faaoto.” E hiˈoraa aifaito ore râ to Mikala, te vahine a Davida inaha, ua riri oia i to Davida apitiraa ˈtu i roto i teie mau arearearaa. (Samuela 2, 6:5, 14-20) Ua tohu te Atua e e faatupu atoa te feia tîtî o te hoˈi atu mai Babulonia mai i te mau ohipa oaoa mau.—Ieremia 30:18, 19; 31:4; a faaau e te Salamo 126:2.
6. Nafea te mau Papai Heleni Kerisetiano ia tauturu ia tatou no nia i to tatou manaˈo i te mau faaanaanataeraa?
6 E tia atoa ia tatou ia faatupu i te manaˈo aifaito no nia i te mau faaanaanataeraa manaˈo. Ei hiˈoraa, te taa ra anei ia tatou e e ere o Iesu i te hoê taata o tei haapae i te mau mea oaoa atoa o te oraraa? Ua rave oia i te taime no te apiti i te mau tamaaraa au mau, mai taua “amuraa maa rahi” ta Levi i faatupu. E i taime a faahapa ˈi vetahi feia faahua parau-tia ia ˈna no to ˈna amuraa i te maa e to ˈna inuraa, ua patoi atu o Iesu i to ratou manaˈo e ta ratou mau huru raveraa. (Luka 5:29-31; 7:33-36) A haamanaˈo atoa e ua haere atu oia i te hoê oroa faaipoiporaa e ua apiti atoa ˈtu oia i te mau arearearaa. (Ioane 2:1-10) Te faahiti ra te taeae o Iesu ra o Iuda e e faatupu na te mau kerisetiano i te mau “oroa aroha,” peneiaˈe e mau oroa tamaaraa teie i reira te feia riirii e nehenehe ai e fanaˈo i te maa e te mau amuimuiraa au mau e te oaoa.—Iuda 12.
A rave i te peu faaanaanatae manaˈo i te taime e te vahi e tano
7. Nafea te Parau a te Atua ia tauturu ia tatou ia faaite i te manaˈo aifaito no nia i te mau faaanaanataeraa?
7 Te faahiti ra te Koheleta 10:19 ma te au mau i te parau no te ‘amuraa maa ei faatupu i te oaoa, e rearea te aau o te feia rave ohipa i te uaina.’ Aita hoi teie mau parau e faaite ra e mea ino aore ra eita e tia ia faaanaanatae i te manaˈo, e ere anei? Teie râ, te na ô râ te Koheleta e: “E tau to te mau mea atoa nei, . . . E taime to te oto, e taime to te ata; e taime to te mihi, e taime to te ori.” (Koheleta 3:1, 4) Oia mau, noa ˈtu e aita te Bibilia e opani ra i te mau faaanaanataeraa manaˈo, te horoa maira oia i te tahi faaararaa. Oia hoi, e tia ia tapea i te mau peu faaanaanataeraa i nia i te parahiraa e tano i te pae no te taime e te pinepineraa. Te faaara atoa maira oia ia tatou no nia i te mau herepata o te tupu pinepine roa ra i roto i te mau putuputuraa arearearaa rahi.—Timoteo 2, 3:4.
8, 9. No te aha te tau o ta tatou e ora nei e ta tatou hopoia no ǒ mai i te Atua ra e ohipa ai i nia i te faaanaanataeraa manaˈo?
8 Ua ite mai tatou e e rave na te mau ati Iuda o tei hoˈi atu na Babulonia mai—mea rahi hoi ta ratou ohipa—i te mau taime arearearaa ma te oaoa. Teie râ, ua parau o Ieremia na mua ˈtu e eita o ˈna ‘e parahi i te amuiraa e te feia parau hauti aore atoa oia i oaoa.’ (Ieremia 15:17) Ua tono te Atua ia ˈna no te faaite i te hoê poroi no nia i te faautuaraa e fatata maira, no reira e ere ïa te taime no ˈna ia arearea.
9 Ua tonohia te mau kerisetiano i teie mahana no te faaite i te poroi a te Atua no nia i te tiaturiraa e oia atoa no te faatae i ta ˈna mau haavaraa i nia i te faanahoraa ino a Satani. (Isaia 61:1-3; Ohipa 17:30, 31) Mea papu maitai ïa e eiaha roa ˈtu tatou e vaiiho i te mau peu faaanaanatae manaˈo ia rave i te hoê tuhaa rahi i roto i to tatou oraraa. E nehenehe tatou e faahohoˈa i te reira e te tahi maa miti papaa iti aore ra te tahi taoˈa faanoanoa maa. E manii rahi roa anei outou i teie mau taoˈa i roto i te maa? Eita ïa. Ia au i te mau parau a Iesu i roto i te Ioane 4:34 e te Mataio 6:33, to tatou tapitapiraa matamua—oia hoi ta tatou maa—o te raveraa ïa i te hinaaro o te Atua. No reira, ua riro te faaanaanataeraa manaˈo mai te miti papaa ra te huru. E haamâha e e faaitoito te reira ia tatou, eiaha râ te reira ia faarohirohi aore ra ia faateimaha roa ia tatou.
10. No te aha e tia ˈi ia tatou paatoa ia hiˈopoa faahou i te taime o ta tatou e horoa ra no te faaanaanatae ia tatou?
10 A feruri na râ: Eita anei te rahiraa o te taata e parau e te horoa nei ratou i te taime tano noa e te manaˈo e au no te faaanaanatae ia ratou? Ahiri e e manaˈo ê to ratou, e riro hoi ratou i te rave i te tahi tauiraa. Aita anei te reira e turai ra ia tatou tataitahi ia faaea e ia feruri, no te hiˈopoa ma te haavare ore, e eaha te tuhaa ta tatou e horoa mau ra no te faaanaanataeraa manaˈo i roto i to tatou oraraa? Aita anei te reira i rave mǎrû noa i te hoê tuhaa rahi roa? Ei hiˈoraa, ua matau anei tatou i te tuama oioi noa i te afata teata ia tae atu tatou i te fare? Ua faanaho anei tatou e horoa i te hoê taime rahi i te mau hebedoma atoa no te faaanaanatae ia tatou, mai te mau po mahana pae aore ra te mau po mahana maa atoa? E haapeapea anei tatou mai te peu e i taua taime ra, e faaea noa tatou i te fare ma te ore i faaineine i te tahi ohipa faaanaanataeraa? Teie faahou â e piti uiraa: I te mahana i muri aˈe i te hoê po faaanaanataeraa, e rohirohi roa anei tatou no te mea ua po roa tatou i te araraa aore ra i te tereraa, e ua paruparu roa tatou no te haere i roto i te taviniraa aore ra no te rave maitai i ta tatou ohipa? Mai te peu e e faatupu ta tatou faaanaanataeraa i te tahi taime, aore ra ma te pinepine, i teie mau faahopearaa, e arearearaa tano e te aifaito anei te reira?—A faaau e te Maseli 26:17-19.
11. No te aha e mea tano ia hiˈopoa tatou i te huru o ta tatou mau faaanaanataeraa manaˈo?
11 E tano atoa ia hiˈopoa tatou i te huru o ta tatou mau faaanaanataeraa manaˈo. E ere no te mea e e tavini tatou no te Atua, e mea tano atoa ïa ta tatou mau peu faaanaanataeraa. A hiˈo na i ta te aposetolo Petero i papai atu i te mau kerisetiano faatavaihia: “To tatou hoi maa taime i mairi aˈe i to tatou oraraa nei, atire ïa i te raveraa i to te Etene hinaaro, a rave ai i te peu tiaâ ra, e te hinaaro tia ore ra, e te inu rahi, i te uaina ra, e te amuiraa hauti ra, e te faataero i te ava ra, e te mau peu atâta a te idolo ra.” (Petero 1, 4:3) Aita oia e faatoro ra ia ratou no te pari i to ˈna mau taeae i te mea e te pee ra ratou i te peu a te feia no teie nei ao. Teie râ, e tia i te mau kerisetiano ia ara maitai (i taua tau ra e i teie nei tau atoa) no te mea e nehenehe tatou e topa ohie noa i roto i te marei o te mau peu faaanaanataeraa iino.—Petero 1, 1:2; 2:1; 4:7; Petero 2, 2:13.
A ara maitai i te mau marei
12. Te haamatara ra te Petero 1, 4:3 i teihea marei?
12 E tia ia tatou ia ara i teihea mau marei? Ua faahiti o Petero i “te inu rahi, i te uaina ra, e te amuiraa hauti ra, e te faataero i te ava ra.” Ua faataa te hoê taata tatara parau Helemani e te mau parau Heleni i faaohipahia “e tano ïa no te mau inuraa i te hoê oroa tamaaraa.” Ua papai te hoê orometua haapii no Helevetia e e peu matauhia te reira i taua tau ra: “E tano teie faataaraa no nia i te mau putuputuraa faanahohia aore ra te mau farereiraa tamau i reira e ravehia ˈi te mau ohipa haama e faahitihia ra.”
13. Mea nafea te tuuraa i te ava i roto i te mau haaputuputuraa i te riroraa ei marei? (Isaia 5:11, 12)
13 Ua topa e rave rahi i roto i te marei i te mau taime haaputuputuraa i reira ua tuuhia mai te ava. Aita roa te Bibilia e opani ra i te inuraa i te ava ma te au. Ei haapapuraa, ua faariro Iesu i te pape ei uaina i te hoê oroa faaipoiporaa i Kana. Aita iho â ïa te taata i taero inaha, mea papu e ua haapao Iesu i te aˈoraa a te Atua eiaha e tia ˈtu i rotopu i te feia inu hua i te ava. (Maseli 23:20, 21) Tera râ, a feruri i teie manaˈo: Ua parau te tavana o taua oroa ra e, i te tahi atu mau oroa, e tuuhia mai te uaina maitai na mua “e ia inu te taata e ia rahi, ei reira te [uaina] ino aˈe” e hopoihia mai ai. (Ioane 2:10) No reira, e peu matauhia e te mau ati Iuda ia taero i te mau oroa faaipoiporaa i reira e tuuhia mai te uaina na te mau taata atoa.
14. Nafea te mau kerisetiano o te farii i te manihini e arai ai i te marei o te ava?
14 No reira, ua faaoti vetahi mau kerisetiano e horoa i te uaina, te pia, e te tahi atu mau ava, mai te peu noa e e nehenehe ta ratou iho e hiˈopoa e eaha te horoahia ra na te mau manihini aore ra eaha ta ratou e inu ra. Mai te peu e e hau atu te rahiraa taata i ta te taata farii manihini e nehenehe e hiˈopoa, mai te oroa faaipoiporaa ati Iuda i faahitihia, e riro te ava e pue noa ei marei atâta. Te vai ra paha i reira te hoê taata o tei tutava no te arai i to ˈna fifi e te ava. Te taa ra ia outou e, mai te peu e e horoahia te ava ma te taotia-ore-hia, e nehenehe oia e faahemahia ia inu rahi e ia faaino roa i taua taime ra. Ua faaite te hoê tiaau no Helemani e tamarii ta ˈna e mea oaoa roa na to ˈna utuafare ia amuimui atu e te tahi atu mau kerisetiano. Te na ô nei râ oia e mea rahi aˈe te atâtaraa ia tupu te fifi mai te peu e e horoahia te pia ma te taotia-ore-hia.
15. Nafea ia faanaho i te hiˈopoaraa e tano i te mau haaputuputuraa?
15 Te vai ra te hoê “tavana o te oroa” i te faaipoiporaa i tupu i Kana. (Ioane 2:8) E ere ïa te auraa e ia titau manihini te hoê utuafare i te tahi pǔpǔ taata i to ratou fare no te hoê tamaaraa aore ra no te tahi taime farereiraa, e tia ia ratou ia maiti atoa i te hoê taata faanaho. Tei te tane ra te hopoia e hiˈopoa i teie mau ohipa. Teie râ, noa ˈtu e e piti noa utuafare i roto i te hoê pǔpǔ aore ra ua hau atu, mea papu maitai e e tia iho â i te hoê taata ia amo i te hopoia no te ohipa e tupu. E rave rahi mau metua o te hiˈopoa nei i teie tuhaa ia titauhia ta ratou tamaiti aore ra ta ratou tamahine i te hoê taime faaanaanataeraa. E ani atu ratou i te taata titau manihini e na vai e hiˈopoa i taua taime ra, e mai te peu e tia ˈtu iho â oia i taua vahi ra. Ua faatano atoa vetahi mau metua kerisetiano i ta ratou tabula ohipa ia tae atu ratou ia nehenehe te feia paari e te feia apî e fanaˈo i taua amuimuiraa ra.
16. Eaha te mau tuhaa te tia ia hiˈopoa no nia i te rahiraa taata e haere mai i te mau haaputuputuraa?
16 Ua papai mai te amaa a te Taiete Watch Tower i Kanada e: “Ia au i te aˈoraa no nia i te faaitiraa mai i te rahiraa taata i roto i te mau taime faaanaanataeraa, ua manaˈo vetahi mau matahiapo e ua riro te mau oroa faaipoiporaa mea rahi te taata ei ofatiraa i taua aˈoraa ra. Ua faaoti ratou e mai te peu e te aˈohia ra tatou ia tapea noa i ta tatou mau haaputuputuraa i nia i te hoê faito nainai e nehenehe e hiˈopoahia, mea hape ïa ia titau e 200 aore ra e 300 taata i te hoê oroa faaipoiporaa.”a Maoti i te faahepo i te hoê numera taotiahia ia au i te manaˈo o tera aore ra tera taata, te vahi faufaa oia hoi, ia ara mai te peu e e nehenehe teie ohipa e hiˈopoahia ma te tano, noa ˈtu e ehia rahiraa taata o te titauhia. Te faaite ra te faito uaina ta Iesu i horoa e mea rahi te taata i tae atu i te oroa faaipoiporaa no Kana, tera râ, ua hiˈopoa-maitai-hia te mau ohipa. E rave rahi mau oroa i taua tau ra o tei ore i hiˈopoa-maitai-hia; no te rahi o te taata, aita ˈtura i naeahia ia hiˈopoahia. Rahi noa ˈtu te taata e titauhia, rahi noa atoa ˈtu te fifi, no te mea mea ohie roa no te feia paruparu aˈe, o te riro i te topa i roto i te mau haerea tano ore, ia faaite roa mai i ta ratou mau peu. I roto i te mau amuimuiraa hiˈopoa-ore-hia, e nehenehe hoi ratou e turai ia vetahi ê ia rave i te mau ohipa tia ore.—Korinetia 1, 10:6-8.
17. Nafea ia faaite i te aifaito kerisetiano ia faanahohia te hoê haaputuputuraa?
17 Ia hiˈopoa-maitai-hia te hoê haaputuputuraa, mea titauhia ia faanaho e ia faaineine i te mau ohipa. E ere ïa te imiraa i te tahi tumu parau taa ê roa ia riro teie taime ei ohipa otahi roa aore ra ia haamanaˈo-noa-hia, o te pee râ i te mau arearearaa o teie nei ao, mai te mau oriraa ma te oomo mai i te mau ahu taa ê, aore ra te mau taime arearearaa ma te hunaraa i te mata i raro aˈe i te tahi tapoi mata. Te ite ra anei outou i te mau ati Iseraela haapao maitai i roto i te Fenua i tǎpǔhia mai e faanahonaho ra i te hoê arearearaa i reira e oomo paatoa mai ratou i te mau ahu a te mau etene no Aiphiti aore ra no te tahi atu fenua? E faanaho anei ratou i te mau oriraa haaputapû i te hinaaro e taati aore ra te mau upaupa maniania o te au-roa-hia e te mau etene? I te mouˈa ra i Sinai, ua topa ratou i roto i te mau upaupa e te mau oriraa e ravehia ra i Aiphiti. Ua ite tatou e mea nafea to te Atua e ta ˈna tavini paari ra o Mose hiˈoraa i taua arearearaa ra. (Exodo 32:5, 6, 17-19) No reira, e tia i te taata farii manihini aore ra te taata hiˈopoa ia feruri ahiri e e ravehia te tahi himene aore ra te tahi oriraa; e mai te peu e e, e tia ia ˈna ia haapapu mai te peu e e tano iho â e te mau faaueraa kerisetiano.—Korinetia 2, 6:3.
18, 19. Eaha te manaˈo ta tatou e huti mai i to Iesu titauraahia i te hoê oroa faaipoiporaa, e nafea tatou ia faaohipa i te reira?
18 I te pae hopea, e tia ia tatou ia haamanaˈo e ua “parauhia maira Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ atoa e haere i taua faaipoiporaa ra.” (Ioane 2:2) Oia mau, e haere atu paha te hoê kerisetiano aore ra te hoê utuafare e farerei i te tahi mau taata no te hoê taime oaoa o te faaitoito. Teie râ, ia faanahohia te mau taime faaanaanataeraa, te faaite ra te mau ohipa i tupu e e apehia te mau fifi mai te peu e e faataa-ê-na-hia e o vai te feia e haere mai. Ua haapapu te hoê matahiapo no Tennessee, i Marite, i te faufaa o te reira, e mau tamarii tamaroa e tamahine ta ˈna tei roto i te taviniraa ma te taime taatoa. Hou oia aore ra ta ˈna vahine e farii ai i te hoê titauraa manihini, aore ra e faatia ˈtu ai i ta ˈna mau tamarii ia haere atu, e ani atu oia i te taata farii manihini no te haapapu e ua faataa-ê-na-hia e o vai te tae atu i reira. Ua paruruhia to ˈna utuafare i te mau marei o tei faatopa i te tahi pae i roto i te mau haaputuputuraa e fariihia te mau huru taata atoa, noa ˈtu e te hoê anei tamaaraa, te hoê tamaaraa i rapaeau, te faaetaetaraa tino, mai te hautiraa popo.
19 Aita o Iesu i faaitoito i te titau i te hoê haaputuputuraa i te mau fetii anaˈe, te mau hoa tahito, aore ra te feia hoê â matahiti aore ra hoê â tiaraa. (Luka 14:12-14; a faaau e te Ioba 31:16-19; Ohipa 20:7-9.) Mai te peu e e haapao maitai outou i te feia o ta outou e titau, e nehenehe outou e amui atoa mai i te mau huru kerisetiano atoa noa ˈtu eaha to ratou matahiti aore ra to ratou faito oraraa. (Roma 12:13; Hebera 13:2) Peneiaˈe paha vetahi e feia paruparu rii i te pae varua aore ra te feia apî i roto i te parau mau e nehenehe e faaitoitohia na roto i te apitiraa ˈtu e te mau kerisetiano paari.—Maseli 27:17.
A vaiiho i te faaanaanataeraa manaˈo i nia i to ˈna parahiraa
20, 21. No te aha e tia ˈi ia faataa tatou i te tahi tuhaa no te faaanaanataeraa manaˈo i roto i to tatou oraraa?
20 E tia ia tatou ei nunaa e mǎtaˈu ra i te Atua, ia haapao i te faaanaanatae ia tatou e ia feruri i te mea e tano e ia aifaito te taime ta tatou e horoa no te reira tuhaa. (Ephesia 2:1-4; 5:15-20) Te reira te manaˈo o te taata faauruahia o tei papai i te Koheleta: “Ua haamaitai atura vau i te oaoa; aita hoi a te taata nei mea maitai i te ao nei, maori râ i te amu e te inu a oaoa ˈi; o tei horoahia mai ïa na ˈna i ta ˈna ra raveraa ohipa, oi vai aˈe o ˈna pue mahana i te oraraa nei ta te Atua i horoa mai no ˈna i raro aˈe i te mahana nei.” (Koheleta 8:15) E nehenehe teie arearearaa aifaito noa e haamâha i te tino e e tauturu ia haamoe i te mau fifi e te mau peapea tei matauhia i roto i teie faanahoraa.
21 Ei faahohoˈaraa, ua papai atu te hoê pionie no Auteteria i te hoê hoa tahito to ˈna: “Mea au roa ta matou ori-haere-raa i tera mahana ra. Fatata e 50 matou o tei haere atu i te hoê pape roto i pihai iho i te oire iti no Ferlach. Na te Taeae B—— i rave i te upoo e to ˈna pereoo rarahi, e ua faauta oia e toru auri tunu-paa-raa, te mau parahiraa ofati, te mau amuraa maa, e te hoê iri tairiraa popo. Ua oaoa roa matou. Ua rave mai te hoê tuahine i ta ˈna upaupa umeume, e ua himene matou e rave rahi mau himene o te Basileia. Ua oaoa te mau taeae atoa, te feia apî e te feia paari, i teie amuimuiraa.” Te haamanaˈo ra oia ma te oaoa i te hoê faaanaanataeraa manaˈo o tei hiˈopoa-maitai-hia, e ua haapaohia ia ore te mau marei mai te inu-hua-raa i te ava aore ra te haerea tia ore ia tupu.—Iakobo 3:17, 18.
22. I roto i te hoê faaanaanataeraa manaˈo, eaha te faaararaa te tia ia tatou tataitahi ia haamanaˈo tamau?
22 Te faaue ra Paulo ia tatou ia ara ia ore e topa i roto i te mau hinaaro o te tino hara nei, e ia ore roa ˈtu e faanaho i te mau ohipa o te nehenehe e faahema ia tatou. (Roma 13:11-14) Oia atoa ïa te faanahoraa i te mau haaputuputuraa no te faaanaanatae i te manaˈo. Ia faatano tatou i teie aˈoraa i roto i teie tuhaa, e nehenehe ïa tatou e ape i te mau huru tupuraa o te aratai tia ˈtu i te ati i te pae varua. (Luka 21:34-36; Timoteo 1, 1:19) Area ra, e maiti tatou ma te paari i te mau faaanaanataeraa manaˈo maitatai o te tauturu ia tatou ia tapea i to tatou mau taairaa e te Atua. E fanaˈohia ïa tatou i te mau faaanaanataeraa manaˈo o tei riro ei ô maitai no ǒ mai i te Atua ra.—Koheleta 5:18.
[Nota i raro i te api]
a Te faataa ra Te Pare Tiairaa o te 1 no titema 1984, i te hoê aˈoraa aifaito maitai no nia i te mau oroa faaipoiporaa e te mau tamaaraa. Mea maitai ia hiˈopoa faahou te tane e te vahine e opua ra e faaipoipo, e te feia o te tauturu atu ia raua, i taua tumu parau ra hou raua e faaineine ai to raua faaipoiporaa.
Eaha ta tatou i haapii mai?
◻ Eaha te hiˈoraa aifaito e vai ra i roto i te Bibilia no nia i te mau faaanaanataeraa manaˈo?
◻ No te aha tatou e ara ˈi i te taime e te huru o te faaanaanataeraa manaˈo?
◻ Eaha vetahi mau mea te tia i te hoê kerisetiano e farii i te manihini ia rave no te ape i te mau marei?
◻ Mai te peu e mea tano e mea aifaito te reira, eaha ta te faaanaanataeraa manaˈo e horoa mai no te mau kerisetiano?
[Hohoˈa i te api 18]
Tei te taata farii manihini aore ra te taata hiˈopoa i te haaputuputuraa te hopoia e ara ia ore te mau manihini ia topa i roto i te marei