E manuïa anei te mau opuaraa no te haamau i te vai-maitai-raa o te ao nei?
“UA HOPE te Tamaˈi toetoe, o tei haavî i te ao nei i roto hau atu i te 40 matahiti, maoti te tauturu a te Atua,” o ta te hoê vea a te Apooraa a te mau Ekalesia o te ao nei, One World, i faaite. “Ua riro te mau huru tupuraa rahi i Europa no Ropu e no te pae Hitia o te râ . . . ei tapao maitai no te hau e te vai-maitai-raa i Europa e i roto i te toea o te ao nei,” o ta John Pobee, taata papai melo no te Ekalesia beretane, i papai, tei roto oia i te Porotarama a te Apooraa a te mau Ekalesia o te ao nei no nia i te haapiiraa faaroo.
E ere te mau tia anaˈe o te Apooraa a te mau Ekalesia o te ao nei o te anoi ra i te Atua i roto i te mau opuaraa a te taata no te haamau i te vai-maitai-raa o te ao nei. I te avaˈe eperera 1991, i muri noa ˈˈe i te tamaˈi o te Ooa no Peresia, ua faatae atu te pâpa Ioane Paulo i te hoê poroi i te papai parau rahi a te mau Nunaa amui i taua taime ra, o Javier Pérez de Cuéllar, e te na ô ra oia e: “Te tiaturi nei te mau epikopo a te mau Ekalesia katolika no te pae Hitia o te râ no Ropu e te pae Tooa o te râ i te ohipa a te mau Nunaa amui . . . Te tiaturi nei ratou e, na roto i te arai o te mau Nunaa amui e ta ˈna mau faanahonahoraa aravihi, e fanaˈo iho â te feia o tei erehia na roto i te tamaˈi i tupu aˈenei i te aroha e te tauturu a te ao atoa nei.”
Hau atu, tei roto atoa te Vaticana i na Hau e 35 o tei faaite e o tei tarima i te Faaauraa no Helsinki i te matahiti 1975 e te Papai no Stockholm i te matahiti 1986. I to te mau Nunaa amui faaotiraa i te matahiti 1986 ei “Matahiti no te hau na te ao atoa nei,” ua pahono te pâpa na roto i te titauraa i te mau tia no te mau haapaoraa rahi o te ao nei ia tahoê mai i roto i te oroa o te “Mahana pureraa no te hau na te ao nei.” I te avaˈe atopa 1986, ua parahi amui aˈera te mau tia no te mau faaroo a te Bouddha, te Hindou, te Mahometa, te Shinto, te Ekalesia no Beretane, te faaroo Lutero, te faaroo tumu Heleni, te ati Iuda, e te tahi atu mau faaroo, i Assises, i Italia, e ua pure te tahi i muri aˈe i te tahi ia tupu te hau na te ao nei.
Tau matahiti i muri iho, i roto i te hoê oreroraa parau o ta ˈna i horoa i Roma, ua faahaamanaˈo te Arii epikopo a te Ekalesia beretane no Canterbury i te oroa i nia nei. Ua parau oia e, “I Assises, ua ite matou e e nehenehe ta te Epikopo no Roma [te pâpa] e haaputuputu i te mau Ekalesia kerisetiano paatoa. E nehenehe matou e pure e e paraparau ma te reo hoê, e e ohipa amui no te hau e te maitairaa o te huitaata nei . . . I taua oroa pureraa ra no te hau na te ao nei, ua ite au e tei rotopu ia matou te Atua o tei parau e ‘Inaha, te rave nei au i te hoê ohipa apî.’”
Noa ˈtu e aita ratou i tia mai i Assises, te faatupu atoa nei te tahi atu mau haapaoraa i te manaˈo oaoa no nia i te mau opuaraa a te taata no te vai-maitai-raa o te ao nei. Te na ô ra te hoê tumu parau i roto i te vea a te Ekalesia holane apî no Afirika Apatoa, Die Kerkbode, e: “Te farerei nei tatou i te hoê tauiraa e tapae atu ai i roto i te hoê faanahoraa a te ao apî. Te ite mata nei tatou i te hoê ohipa aore roa e manaˈohia e e tupu tau matahiti na mua ˈtu. E auraa rahi to te tahoêraa e tupu ra i roto i te ao nei i rotopu i te Hau Rusia e te pae Tooa o te râ. I roto i to tatou nei tuhaa fenua, te paraparau nei te mau pǔpǔ tei aro na i mutaa ihora e te mau enemi hau ore, te tahi e te tahi, e te fa maira te titauraa i te ‘hau’ na te mau vahi atoa . . . Ia au i te hoê huru hiˈoraa kerisetiano, e fariihia te mau tutavaraa atoa no te haamau i te hau i rotopu i te mau taata. E nehenehe tatou e pure ia tupu te hau i to tatou nei tau.”
Te haamaitai ra anei te Atua i te mau opuaraa a te taata no te haamau i te vai-maitai-raa o te ao nei?
Eaha ta te Bibilia e parau ra?
No nia i te tiaturiraa i te mau tutavaraa a te taata, te horoa maira te Bibilia i te hoê faaararaa papu maitai: “Eiaha e tiaturi i te hui arii, e te taata atoa, aita hoi o ˈna e ora. Te reva nei hoi to ˈna varua, te hoˈi nei oia i to ˈna ra repo; mou roa ˈtura ta ˈna i opua i taua mahana ra.” (Salamo 146:3, 4) E au ra e mea faahiahia roa te mau haereraa i mua i ravehia i teie nei tau ia naeahia te hau. Eiaha râ tatou ia moemoeâ. E otia to te puai taata nei. Mea pinepine, eita e naeahia i te taata ia haavî i te mau ohipa e tupu ra. Mea varavara roa te taata ia ite i te mau huru tupuraa huna, te mau puai itea-ore-hia, o te faaino nei i ta ratou mau opuaraa papu roa ˈˈe.
E hitu hanere matahiti hou te tau o Iesu, i te mau mahana o te peropheta Isaia, ua faanaho te mau raatira ati Iuda i te tahi mau opuaraa no te vai-maitai-raa na roto i te mau faaauraa parau e te mau nunaa tapiri mai, mai te ohipa e tupu atoa ra i teie mahana. I taua tau atoa ra, ua turu atu te mau raatira haapaoraa i te ohipa ta te mau tia politita e rave ra. Ua faaara râ o Isaia e: “E feruri maite outou, e e riro ei mea faufaa ore; a parau na i te parau, e e ore ïa e mau.” (Isaia 8:10) Ua riro atura ta ratou opuaraa ei manuïa-ore-raa rahi. E nehenehe anei teie huru ohipa e tupu atoa i teie mahana?
E, e nehenehe, no te mea na roto i taua peropheta ra, ua faaite te Atua e te vai ra Ta ˈna iho ravea no te faatupu i te vai-maitai-raa i nia i te fenua nei. E ere na roto i te tahi faanahonahoraa taata nei, mea na roto râ i te arai o te hoê huaai a te arii Iseraela ra o Davida. (Isaia 9:6, 7) Taua Huaai a te arii Davida ra, o Iesu Mesia ïa, o tei farii e ua riro oia ei Arii, i to ˈna uiuiraahia e Ponotio Pilato, ua na ô atu râ oia e: “E ere i to teie nei ao to ˈu basileia.” (Ioane 18:36; Luka 1:32) Inaha, tei nia te Basileia o Iesu i te raˈi. E na ˈna—eiaha râ na te mau Nunaa amui aore ra te tahi atu nunaa politita o te fenua—e afai mai i te vai-maitai-raa tamau e te papu i nia i teie nei fenua.—Daniela 2:44.
Ua tohu o Iesu Mesia e e haamata to ˈna Basileia i te faatere na nia mai i te raˈi i te hoê tau i reira te “tamaˈi, e te aueue roo tamaˈi” e tupu ai, e “te tahi fenua e aro mai i te tahi fenua, e te tahi basileia e aro mai i te tahi basileia.” Te tapao ra te tupuraa o te parau tohu i te matahiti 1914 mai te tau i reira teie ohipa i te tupuraa e te haapapu ra oia i te mau matahiti i muri iho mai ‘te hopea o te faanahoraa o te mau mea.’—Mataio 24:3, 6-8.
Eaha ïa te auraa? Oia hoi e ua taotiahia te taime e toe ra i te faanahoraa o teie nei ao, e fatata roa i te hope. E tia anei ia tapitapi aore ra ia peapea? Eita, mai te peu e e haamanaˈo tatou i te ino, te parau-tia ore, te haavîraa, te tamaˈi, e te mau mauiui atoa o tei tapao i teie faanahoraa o te mau mea. Auê te tamǎrûraa e ia ora i raro aˈe i te mana o te faatere ta te Parau a te Atua, te Bibilia, e faataa ra: “E vai â te varua o Iehova i nia ia ˈna; te varua o te paari e no te ite; te varua faaaˈo e no te puai; te varua no te ite, e no te mǎtaˈu ia Iehova.”—Isaia 11:2.
Te vai-maitai-raa mau i nia te fenua
Papu maitai, eita te vai-maitai-raa mau e tupu i nia i te fenua e tae roa ˈtu i te taime e tupu ai te parau tohu a Isaia i nia i te fenua taatoa, i raro aˈe i te Basileia o te Atua: “Inaha, te hamani nei au i te raˈi apî e te fenua apî, e ore hoi tei mutaaihora e manaˈohia, e ore e faatupufaahou-hia i roto i te aau.” (Isaia 65:17) Noa ˈtu eaha te rahiraa pure e faahitihia e te mau raatira faaroo no te turu i teie nei ao, eita te mau opuaraa a te taata no te vai-maitai-raa o te ao nei e nehenehe e mono i te ravea a te Atua no te faatupu i te hau e te vaimaitai-raa.
E riro mau â te vai-maitai-raa tamau na te ao atoa nei ta te Basileia o te Atua e faatupu ei ohipa hanahana. Teie te tahi faataaraa i papaihia i roto i te Bibilia: “E tiapai ratou i ta ratou ˈoˈe ei auri arote, e ta ratou mau mahae ei tipi tope vine ïa: e ore te hoê fenua e aa mai i te tahi fenua i te ˈoˈe, e ore hoi ratou e haapii faahou i te tamaˈi. E parahi râ ratou o te taata atoa i raro aˈe i ta ˈna iho vine, e i raro aˈe i ta ˈna iho suke, e aore roa e taata e haamǎtaˈu mai ia ratou: o te vaha hoi o Iehova sabaota ra, tei parau mai.”—Mika 4:3, 4.
O te vai-maitai-raa anaˈe tei haapapuhia mai e te Atua iho o te nehenehe e vai maoro e e tiaturihia. No reira, maoti i te tiaturi atu i te feia teitei, no te aha outou e ore ai e tiaturi ia ˈna? I reira ïa outou e ite ai i te parau mau o teie mau parau a te papai salamo: “E ao to ˈna tei te Atua o Iakoba te tauturu ia ˈna; e tei to ˈna Atua, tei ia Iehova to ˈna tiaturiraa! O tei hamani i te mau raˈi e te fenua, te tai, e te mau mea atoa i roto ra; o tei haapao i te parau mau na ˈna e a muri noa ˈtu.”—Salamo 146:5, 6.
[Tumu parau tarenihia i te api 7]
Te Ekalesia katolika e te ohipa politita a te ao nei
“Noa ˈtu e ua parau te Mesia e ‘e ere [to ˈna Basileia] no teie nei ao,’ ua amui rahi atu te mau ekalesiatiko tiaraa teitei e te toroa pâpa i roto i te mau aroraa politita a te fenua e ta te ao atoa nei mai te tau mai â o Constantin.”—Te Ekalesia katolika i roto i te ohipa politita a te ao nei, (beretane) a te orometua haapii Eric Hanson no te Fare haapiiraa tuatoru Jésuite no Santa Clara.