VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w91 1/12 api 20-25
  • A oaoa i te tiaturiraa o te Basileia!

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • A oaoa i te tiaturiraa o te Basileia!
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1991
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te oaoa mau—Te hoê huru o te mafatu
  • Te oaoaraa i te tiaturiraa noa ˈtu te mau fifi
  • Te tapearaa i to tatou tiaturiraa i roto i to tatou feruriraa
  • Te oaoaraa i teie nei i roto i te tiaturiraa o te paradaiso
  • Te tiaturiraa e oaoa ˈi tatou i te oraraa
  • A haafaufaa i to outou tiaturiraa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2023
  • A tiai ia Iehova ma te tiaturiraa e a faaitoito
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2006
  • E oaoa ia Iehova!
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • A tavini ia Iehova ma te oaoa o te mafatu
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1995
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1991
w91 1/12 api 20-25

A oaoa i te tiaturiraa o te Basileia!

“A oaoa i te tiaturiraa; a faaoromai i te tamataraa.”—ROMA 12:12, Tatararaa a te ao apî.

1. No te aha tatou e oaoa ˈi e o Iehova, e eaha ta te aposetolo Paulo i faaitoito i te mau kerisetiano ia rave?

‘TE Atua oaoa.’ (Timoteo 1, 1:11) Ua tano maitai teie mau parau no Iehova! No te aha? No te mea e oaoa roa oia i ta ˈna mau ohipa atoa. I te mea e o Iehova te Tumu o te mau maitai atoa e te mau ohipa oaoa atoa, e nehenehe ta ˈna mau poieteraa maramarama atoa e fanaˈo i te oaoa na roto i te ati-maite-raa ˈtu ia ˈna. Ma te tano mau, ua faaitoito te aposetolo Paulo i te mau kerisetiano ia haafaufaa i te haamaitairaa oaoa mau e ite e o vai râ te Atua ra o Iehova, ia mauruuru no Ta ˈna mau ô faahiahia atoa o te poieteraa, e ia oaoa i te hamani maitai o Ta ˈna e faaite ra. Ua papai o Paulo e: “E oaoa i te Fatu, eiaha e faaea, e parau faahou atu â vau, E oaoâ outou.”—Philipi 4:4; Salamo 104:31.

2. Eaha te tiaturiraa o te hopoi mai i te oaoa rahi, e eaha te faaitoitohia ra i te mau kerisetiano ia rave ia au i teie tiaturiraa?

2 Te pee ra anei te mau kerisetiano i teie aˈoraa a Paulo? Oia mau! Te oaoa nei te mau taeae pae varua o Iesu Mesia i te tiaturiraa hanahana mau ta te Atua i hohora mai i mua ia ratou. (Roma 8:19-21; Philipi 3:20, 21) Oia mau, ua ite ratou e e apiti atu ratou i roto i te tupuraa o te tiaturiraa rahi no te tau i mua nei o te huitaata nei, te feia ora e te feia pohe, na roto i te taviniraa i pihai iho i te Mesia i roto i to ˈna Basileia i te raˈi ra. A feruri na i te rahi o to ratou oaoa i roto i ta ratou mau hopoia ei feia aiˈa, ma te tavini ei arii e ei tahuˈa! (Apokalupo 20:6) Auê ratou i te oaoa e, ia tauturu ratou i te feia haapao maitai ia taeahia i te faito taata tia roa e ia tauturu ia ratou ia haamau faahou i te paradaiso i nia i to tatou nei fenua! Oia mau, te vai ra i te mau tavini atoa o te Atua i “te tiaturi i te ora mure ore, i ta te Atua ta te ore e tia ia haavare i parau mai hou teie nei ao ra.” (Tito 1:2) Ia au i teie tiaturiraa faito ore, te faaitoito ra te aposetolo Paulo i te mau kerisetiano atoa: “A oaoa i te tiaturiraa.”—Roma 12:12, T.a.a.a

Te oaoa mau—Te hoê huru o te mafatu

3, 4. (a) Eaha te auraa o te parau ra “e oaoa,” e eaha te pinepineraa te mau kerisetiano e oaoa ˈi? (b) Eaha te oaoa mau, e ua taaihia oia i te aha?

3 “E oaoa” oia hoi te auraa e ite e e faaite i te oaoa; e ere ïa te vai-maitai-raa aore ra te oaoa-rahi-roa-raa. Te mau parau haa hoê â e te mau parau hebera e te heleni i faaohipahia i roto i te Bibilia no te mau parau ra “oaoa,” “ia rahi te oaoa,” e “a faatupu i te oaoa,” te faataa ra ïa i te hoê huru no roto mai e oia atoa te faaite-roa-raa i te tapao no te oaoa. Te faaitoitohia ra te mau kerisetiano ia ‘tamau â i te oaoa,’ “eiaha e faaea i te oaoa.”—Korinetia 2, 13:11; Tesalonia 1, 5:16.

4 Nafea râ te hoê taata e nehenehe ai e tamau noa i te oaoa? E nehenehe oia e na reira no te mea ua riro te oaoa mau ei huru no te mafatu, te hoê huru hohonu no roto ra, te hoê huru i te pae varua. (Deuteronomi 28:47; Maseli 15:13; 17:22) O te hoê ïa hotu o te varua o te Atua, ta Paulo i faahiti i muri noa ˈˈe i te here. (Galatia 5:22) No te mea e e huru oia no roto ra, eita ïa oia e titau i te mau ohipa no rapae, e tae noa ˈtu i to tatou mau taeae. E titau râ oia i te varua moˈa o te Atua. E e tupu oia na roto i te hoê mauruuru hohonu no roto ra i te iteraa e ua noaa ia outou te parau mau, te tiaturiraa o te Basileia, e te rave ra outou i te mau ohipa e mauruuru ai Iehova ra. Inaha, e ere noa te oaoa i te hoê huru taata tei noaa mai ia tatou i to tatou fanauraahia mai; ua riro râ ei tuhaa no ‘te huru taata apî,’ te taatoaraa o te mau huru maitatai o tei itehia i roto ia Iesu Mesia.—Ephesia 4:24; Kolosa 3:10.

5. Afea e mea nafea te oaoa e faaitehia?

5 Noa ˈtu e ua riro te oaoa ei huru no te mafatu, e nehenehe atoa e faaite-roa-hia i te tahi taime. Mea nafea ïa e nehenehe ai e faaite roa i to ˈna oaoa? Mea na roto ïa i te hohoˈa mata hau e tae roa ˈtu i te tahi ouˈauˈaraa oaoa. (Te mau arii 1, 1:40; Luka 1:44; Ohipa 3:8; 6:15) Te auraa anei ïa, e te feia o te ore e paraparau rahi roa aore ra o te ore e ataata pinepine, aita ïa ratou e oaoa ra? Aita! Eita te oaoa mau e ite-noa-hia na roto i te paraparauraa ma te faaea ore, te ata maniania, te ataata, aore ra te ata-noa-raa. E nehenehe te oaoa e faaitehia ia au i te mau huru tupuraa. E ere na te oaoa anaˈe e turai ia tatou ia faaite i te huru auhoa i te Piha o te Basileia, na to tatou atoa râ here autaeae e to tatou aroha.

6. No te aha te mau kerisetiano e nehenehe ai e oaoa noa ˈtu e e farerei ratou i te mau huru tupuraa au ore?

6 Eita te oaoa e mure no te mea e vai noa oia i roto roa ia tatou, mai te hoê paeau o te huru kerisetiano apî e faatupuhia e te mafatu. Tera te tumu e nehenehe ai e tamau noa i te oaoa. Parau mau, i te tahi taime, e nehenehe tatou e haapeapea no te tahi ohipa, aore ra e nehenehe tatou e farerei i te mau huru tupuraa au ore. Teie râ, e nehenehe te oaoa e vai noa i roto i to tatou mafatu. Ua riro vetahi mau kerisetiano matamua ei tîtî, e mea fifi roa ia faaoaoa i to ratou mau fatu. E nehenehe anei taua mau kerisetiano ra e tamau noa i te oaoa? E, no te mea te vai noa ra to ratou tiaturiraa i te Basileia e te oaoa i roto i to ratou mafatu.—Ioane 15:11; 16:24; 17:13.

7. (a) Eaha ta Iesu i parau no nia i te oaoa i roto i te hamani-ino-raa? (b) Na te aha e tauturu ia tatou ia faaoromai i te hamani-ino-raa, e o vai te hiˈoraa maitai roa ˈˈe i roto i teie tuhaa?

7 I muri noa ˈˈe i to te aposetolo Paulo parauraa e: “A oaoa i te tiaturiraa,” ua parau faahou oia: “A faaoromai i te tamataraa.” (Roma 12:12, T.a.a.) Ua faahiti atoa o Iesu i te parau no te oaoa i roto i te hamani-ino-raa, ia ˈna i parau i roto i te Mataio 5:11, 12 e: “E ao to outou ia faaino mai, e ia hamani ino mai, . . . A oaoa, e ia ouˈauˈa noa i te oaoa; e utua rahi hoi ta outou i te raˈi ra.” Eita e titauhia ia faaitehia te oaoa e te ouˈauˈaraa i te oaoa i roto i te auraa mau; ua riro râ na mua roa ei mauruuru hohonu no roto ta te taata e faaoaoa ra ia Iehova e ia Iesu Mesia e fanaˈo ia tapea maite oia i roto i te haafifiraa. (Ohipa 5:41) Inaha, na te oaoa e tauturu ia tatou ia faaoromai i roto i te hamani-ino-raa. (Tesalonia 1, 1:6) I roto i teie tuhaa, ua vaiiho mai o Iesu i te hiˈoraa maitai roa ˈˈe. Te na ô maira te mau Papai e: ‘No te oaoa i tuuhia mai i mua ia ˈna ra ua faaoromai oia i te pou haamauiuiraa.’—Hebera 12:2.

Te oaoaraa i te tiaturiraa noa ˈtu te mau fifi

8. Eaha te mau fifi ta te mau kerisetiano e farerei nei, teie râ, no te aha eita te mau fifi e faaore i te oaoa o te kerisetiano?

8 Eita te riroraa ei tavini no Iehova e paruru ia tatou i te mau fifi. Te vai ra hoi te mau fifi o te utuafare, te mau fifi i te pae no te moni, te mau maˈi, aore ra te pohe o te feia i herehia e tatou. Noa ˈtu e e faatupu teie mau ohipa i te oto, eita ratou e faaore i te niu o to tatou oaoa i roto i te tiaturiraa o te Basileia, te oaoa hohonu e vai ra i roto i to tatou mafatu.—Tesalonia 1, 4:13.

9. Eaha te mau fifi o Aberahama, e nafea tatou e ite ai e ua oaoa oia i roto i to ˈna mafatu?

9 E rave anaˈe na i te hiˈoraa o Aberahama. E ere to ˈna oraraa i te mea ohie noa. Ua farerei oia i te fifi i roto i to ˈna utuafare. Ua peapea ta ˈna nau vahine, o Hagara raua o Sara. Ua tupu te mau tatamaˈiraa. (Genese 16:4, 5) Ua faaooo o Isemaela ia Isaaka, ma te hamani ino ia ˈna. (Genese 21:8, 9; Galatia 4:29) E i te pae hopea, ua pohe te vahine herehia a Aberahama ra o Sara. (Genese 23:2) Noa ˈtu teie mau fifi, ua oaoa oia i roto i te tiaturiraa i te Huaai o te Basileia, te Huaai a Aberahama, mea na roto hoi ia ˈna e haamaitaihia ˈi te mau fetii atoa o te fenua nei. (Genese 22:15-18) Maoti te oaoa i roto i to ˈna mafatu, ua faaoromai oia i roto i te taviniraa a Iehova hoê hanere matahiti i muri aˈe i to ˈna faarueraa i to ˈna fare i te oire no Ura. Teie ïa tei papaihia no ˈna: “Te titau ra hoi oia i taua oire niu mau ra, o te Atua te faaau e te faatia ra.” No te faaroo o Aberahama i roto i te Basileia a te Mesia no a muri aˈe, ua parau aˈera te Fatu ra o Iesu, tei faataa-ê-na-hia e te Atua no te riro ei Arii, e: “I popou na hoi . . . o Aberahama i to ˈu nei anotau ia ite oia, e ite atura hoi oia e oaoa ˈtura hoi.”—Hebera 11:10; Ioane 8:56.

10, 11. (a) Eaha te aroraa te tia ia tatou te mau kerisetiano ia rave, e nafea tatou e faaorahia ˈi? (b) Na te aha e turu mai ia tatou no to tatou manuïa ore ia aro atu i to tatou tino hara nei?

10 Ei feia tia ore, e tia atoa ia tatou ia aro i to tatou tino hara nei, e e nehenehe teie aroraa no te rave i te maitai e riro ei mea teimaha roa. Ia aro atu râ tatou i to tatou mau paruparu, e ere ïa te auraa e aita to tatou e tiaturiraa. Ua taiâ roa o Paulo no taua aroraa ra, e ua parau oia e: “Na vai ra vau e faaora i teie nei tino pohe? E haamaitai au i te Atua, i to tatou Fatu ra ia Iesu Mesia!” (Roma 7:24, 25) Na roto i te arai o Iesu Mesia e te hoo o ta ˈna i horoa mai, ua faaorahia tatou.—Roma 5:19-21.

11 E titau tatou i te tusia taraehara o te Mesia no te mea eita ta tatou e nehenehe e upootia ma te tia roa. E nehenehe tatou e oaoa i teie hoo no te mea tera te ravea e noaa mai ai te hoê haava manaˈo mâ e te faaoreraa i ta tatou mau hara. I roto i te Hebera 9:14, te faahiti ra o Paulo i “te toto o te Mesia” e mana to ˈna no te ‘tamâ i to tatou haava manaˈo i te mau ohipa pohe ra.’ No reira, eita te haava manaˈo o te mau kerisetiano e faateimaha-roa-hia na roto i te faautuaraa e te mau manaˈo faahapa. Ua riro te reira, apitihia i to tatou tiaturiraa, ei mana puai ia oaoa noa tatou. (Salamo 103:8-14; Roma 8:1, 2, 32) Ia feruri tatou i nia i to tatou tiaturiraa, e faaitoitohia ïa tatou paatoa ia aro no te manuïa.

Te tapearaa i to tatou tiaturiraa i roto i to tatou feruriraa

12. Eaha te tiaturiraa ta te mau kerisetiano faatavaihia e nehenehe e feruri?

12 Mea faufaa no te toea faatavaihia i te varua e te mau mamoe ê atu ia tapea maite i to ratou ‘tiaturiraa no te ora’ i roto i to ratou feruriraa, ma te ahu ia ˈna mai te hoê taupoo paruru. (Tesalonia 1, 5:8) E nehenehe te mau kerisetiano faatavaihia e feruri i te haamaitairaa faahiahia mau e fanaˈo i te pohe-ore-raa i nia i te raˈi, i pihai iho roa i te Atua ra o Iehova, e te apitiraa ˈtu ia Iesu Mesia i faahanahanahia e te mau aposetolo e te tahi atu o na 144 000, o tei tapea maite i to ratou haapao maitai i roto i te roaraa o te mau senekele. Auê ïa amuiraa faufaa mau e aita e faaauraa!

13. Eaha te huru o te feia faatavaihia e ora noa râ i nia i te fenua no nia i to ratou tiaturiraa?

13 Eaha te manaˈo o te feia faatavaihia e ora noa râ i nia i te fenua no nia i to ratou tiaturiraa no te Basileia? E nehenehe e faataahia na roto i te mau parau a te hoê o ratou o tei bapetizohia i te matahiti 1913 ra: “Mea papu maitai to tatou tiaturiraa, e e faatupuhia no te taata tataitahi o na melo e 144 000 o te nǎnǎ iti i nia i te hoê faito o ta tatou e ore e nehenehe e feruri. Tatou te toea o tei ora na i te matahiti 1914, a manaˈo ai tatou e e haere pauroa tatou i nia i te raˈi, aita i moehia ia tatou i te faufaa o taua tiaturiraa nei. Teie râ, ua rahi atu â to tatou puai no ˈna, e te haafaahiahia nei tatou ia ˈna a maoro noa ˈtu ai to tatou tiairaa ia ˈna. Eita to tatou tiairaa e mâuˈa, noa ˈtu e e tiai â tatou hoê mirioni matahiti. Te haafaufaa nei au i to tatou tiaturiraa i nia i te hoê faito aitâ i naeahia aˈenei, e eita roa ˈtu vau e hinaaro e erehia i to ˈu mauruuru no ˈna. Te horoa atoa ra te tiaturiraa a te nǎnǎ iti i te haapapuraa e e tupu te tiairaa a te feia rahi roa o te mau mamoe ê atu, ma te ore roa ˈtu e hape, i roto i te hoê faito tei hau atu i to tatou manaˈo faahiahia roa ˈˈe. No reira tatou i tapea maite noa ˈi e tae roa mai i teie nei hora, e e tapea maite â tatou e tae roa ˈtu i te taime e faaite mau ai Iehova e e faatura o ˈna i ta ˈna mau ‘parau tǎpǔ faufaa e te faahiahia rahi.’”—Petero 2, 1:4; Numera 23:19; Roma 5:5.

Te oaoaraa i teie nei i roto i te tiaturiraa o te paradaiso

14. Eaha te tiaturiraa te tia i te feia rahi roa ia tapea noa i roto i to ratou feruriraa?

14 E faatupu teie huru faaiteraa o te faaroo oaoa i roto i te mau taata i rotopu i te feia rahi roa o te mau mamoe ê atu i te mau tumu rahi no te oaoa. (Apokalupo 7:15, 16) E tia i teie mau taata ia tapea noa i roto i to ratou feruriraa i te tiaturiraa e ora ˈtu i Aramagedo. Oia mau, a tiai maite i te iteraa ˈtu i te Basileia o te Atua i te faatiamâraa i te mana arii o te Atua ra o Iehova na te ao atoa nei e i te faaraaraa i to ˈna iˈoa hanahana na roto i te faatupuraa i te ati rahi, o te tamâ roa i te fenua i te feia iino atoa, o te Diabolo hoi to ratou atua. Auê te oaoa e ia ora ˈtu i taua ati rahi ra!—Daniela 2:44; Apokalupo 7:14.

15. (a) Eaha te faaoraraa ta Iesu i rave i nia i te fenua nei, e no te aha? (b) Eaha ta te feia e ora ˈtu i Aramagedo e titau i te pae no te oraora maitai, e no te aha mea taa ê to ratou mau hinaaro i to te feia e faatiahia mai?

15 No nia i te feia rahi roa, te na ô ra te Apokalupo 7:17 e: “Na te Arenio . . . e faaamu ia ratou, e e aratai hoi ia ratou i te mau pape ora pihaa ra; e na te Atua e horoi hua i to ratou roimata.” Noa ˈtu e te tupu ra teie parau tohu i te pae varua i teie nei mahana, e ite te feia e ora ˈtu i Aramagedo i to ˈna tupuraa i roto i te hoê auraa mau. Mea nafea ïa? Inaha, eaha ta Iesu i rave i to ˈna parahiraa mai i nia i te fenua nei? Ua faaora oia i te feia paruparu, ua rave oia ia haere te pirioi, ia faaroo te tariˈa turi e ia ite te matapo, e ua faaora oia i te lepera, te hapepa, e “te mau maˈi e te mau pohe atoa o te taata.” (Mataio 9:35; 15:30, 31) E ere anei te reira ta te mau kerisetiano e titau ra i teie mahana? E tomo atu te feia rahi roa i roto i te ao apî e to ratou mau hapepa e to ratou mau maˈi no te ao tahito ra. Eaha ïa ta te Arenio e rave no te reira? Mea taa ê roa te mau hinaaro o te feia e ora ˈtu i Aramagedo i to te feia e faatiahia mai mai te pohe mai. E au ra e e hamani-faahou-hia te feia e tia faahou mai e te mau tino mâ, te maitai, e te oraora maitai, noa ˈtu e aita i noaa ˈtura ia ratou i te huru taata tia roa. Maoti te semeio o te tia-faahou-raa, eita ïa ratou e titau i muri aˈe e ia faatitiaifarohia te mau hapepa tahito na roto i te semeio o te rapaauraa. I te tahi aˈe pae, no te ohipa otahi roa o ta ratou i faaruru na roto i te oraraa mai i Aramagedo, e titau ïa te rahiraa o te feia rahi roa i te rapaauraa semeio e e fanaˈo mau â ratou i te reira. Inaha hoi, te hoê tapao faufaa roa o te mau faaoraraa a Iesu, o te faahohoˈaraa ïa, no te faaitoito i te feia rahi roa, i te tiaturiraa oaoa mau e eita noa ratou e ora ˈtu tera râ e rapaau-atoa-hia ratou i muri iho.

16. (a) Afea te faaoraraa semeio i te feia e ora ˈtu i Aramagedo e tupu ai, e eaha te faahopearaa? (b) E tamau noâ tatou i te oaoa i roto i teihea tiaturiraa i roto i te Mileniuma?

16 Eita e ore e e tupu teie rapaauraa semeio i nia i te feia o te ora mai i Aramagedo i muri noa ˈˈe ia Aramagedo e na mua roa ˈˈe te tia-faahou-raa e haamata ˈi. (Isaia 33:24; 35:5, 6; Apokalupo 21:4; a faaau e te Mareko 5:25-29.) I reira, e faarue te taata i te mau titia mata, te mau turutootoo, te mau parahiraa huira, te mau niho haavare, te mau tauihaa no te tariˈa turi, e te mau taoˈa atoa mai teie te huru. Auê te oaoa e! E tano maitai teie ohipa rapaauraa matamua a Iesu e te tiaraa o te feia i ora mai i Aramagedo ei niu no te fenua apî! E faaore-roa-hia te mau maˈi atoa ia nehenehe teie mau taata i ora mai e haere i mua ma te itoito, a titau ru noa ˈtu ai i te ohipa faahiahia mau o te Mileniuma e vai ra i mua ia ratou, ma te ore e haamarirauhia e te mau peapea ta te ao tahito i tuu i nia ia ratou. Oia mau, i muri aˈe atoa ia Aramagedo, e tamau noâ te feia rahi roa i te oaoa i roto i te tiaturiraa faahiahia mau e tae roa ˈtu ai i te oraraa taata tia roa i te hopea o na tausani matahiti. I roto i te Mileniuma taatoa, e oaoa ratou i roto i te tiaturiraa e e naeahia ia ratou i taua tapao oaoa ra.

17. Eaha te mau oaoa o ta tatou e fanaˈo a tupu noa ˈi te ohipa faaapîraa i te paradaiso?

17 Mai te peu e te reira to outou tiaturiraa, a feruri atoa i te oaoa o te apitiraa ˈtu i te faaapî-faahou-raa i te paradaiso i nia i te fenua nei. (Luka 23:42, 43) Ma te feaa ore, e horoa te feia i ora mai i Aramagedo i te rima tauturu no te tamâ i te fenua e no te faanaho i te mau vahi au maitai i reira te feia pohe e faatiahia mai ai. E monohia te mau tanuraa maˈi e te mau pǔpǔ no te fariiraa mai i te feia e tia faahou mai, e tae noa ˈtu te feia i herehia e tatou o tei moe i roto i te pohe. E a feruri na i te auhoaraa faufaa mau o te mau tane e te mau vahine paieti o te mau senekele no mutaa ihora. O vai ta outou e hinaaro e paraparau atu? O Abela anei, o Enoha, o Noa, o Ioba, o Aberahama, o Sara, o Isaaka, o Iakoba, o Iosepha, o Mose, o Iosua, o Rahaba, o Debora, o Samasona, o Davida, o Elia, o Elisaia, o Ieremia, o Ezekiela, o Daniela, aore ra Ioane Bapetizo? Inaha hoi, tei roto atoa teie ohipa faahiahia mau i to outou tiaturiraa. E nehenehe outou e paraparau atu ia ratou, e haapii mai na roto ia ratou, e e rave i te ohipa na muri ia ratou no te faariroraa i te fenua atoa nei ei paradaiso.

18. Eaha te mau oaoa ê atu o ta tatou e feruri nei?

18 A feruri atoa na i te maa au mau, te pape viivii ore, e te mataˈi mâ, e to tatou fenua i faaapîhia i roto i to ˈna aifaitoraa tia roa i te pae o te natura ia au i to Iehova poieteraa ia ˈna. Te oraraa i reira, e ere ïa te fanaˈo-noa-raa i te huru tia roa, o te tahoêraa ˈtu râ i roto i te mau ohipa oaoa mau ma te itoito e te papu. A feruri na i te hoê totaiete taata na te ao atoa nei e aita hoi e ohipa taparahi taata faahou, te manaˈo haapao noa ia ˈna iho, te pohehae, e te feii—te hoê autaeaeraa i reira te hotu o te varua e faahotuhia ˈi e e faatupuhia ˈi e te mau taata atoa. Auê ïa te oaoa e!—Galatia 5:22, 23.

Te tiaturiraa e oaoa ˈi tatou i te oraraa

19. (a) Afea te oaoaraa e faahitihia ra i roto i te Roma 12:12 e fanaˈohia ˈi? (b) No te aha tatou e opua maite ai e eiaha roa e vaiiho i te mau fifi o te oraraa ia tuu i to tatou tiaturiraa i te hiti?

19 Ia tupu anaˈe te ohipa e tiaihia ra, aita ïa e tiaturiraa faahou, no reira, e tia i te oaoaraa ta Paulo i faaitoito i roto i te Roma 12:12 ia fanaˈohia i teie nei. (Roma 8:24) Ua riro te feruri-noa-raa i te mau haamaitairaa no a muri aˈe ta te Basileia o te Atua e hopoi mai ei tumu e oaoa ˈi tatou i roto i taua tiaturiraa ra i teie nei. No reira, ia papu to outou manaˈo ia ore e vaiiho i te mau fifi o te oraraa i roto i te hoê ao ino ia tuu i to outou tiaturiraa hanahana mau i te hiti. Eiaha e haaparuparu e e faarue, ma te haamoe i te tiaturiraa i mua nei. (Hebera 12:3) Eita to outou mau fifi e faatitiaifarohia ia faarue outou i te hororaa kerisetiano. A haamanaˈo na, mai te peu e e faaea te hoê taata i te tavini i te Atua no te mau fifi atoa o te oraraa i teie nei, e amo noâ oia i taua mau fifi ra, teie râ, e erehia oia i te tiaturiraa e e ere-atoa-hia oia i te ravea no te oaoa i roto i te mau ohipa faahiahia roa e tupu i mua nei.

20. Eaha te ohipa ta te tiaturiraa o te Basileia e faatupu i nia i te feia e farii ia ˈna, e no te aha?

20 E nehenehe mau â te nunaa o Iehova e fanaˈo i te oraraa oaoa. Te oaoa nei ratou i te ora na roto i to ratou tiaturiraa nehenehe mau e te faaitoito. E eita noa ratou e tapea i teie tiaturiraa oaoa no ratou anaˈe. Aita, te hinaaro ru nei ratou e faaite atoa ˈtu ia vetahi ê. (Korinetia 2, 3:12) No reira te feia e farii nei i te tiairaa o te Basileia e riro ai ei feia tiaturi, e te tutava nei ratou i te faaitoito ia vetahi ê na roto i te faaiteraa ˈtu i te parau apî maitai a te Atua. E faaî te reira i te oraraa o te feia e farii i te poroi na roto i te tiaturiraa faahiahia roa ˈˈe i horoahia aˈenei i te huitaata nei—te tiaturiraa o te Basileia o te haamau faahou i te paradaiso i nia i te fenua nei. Mai te peu e eita te taata e farii mai, e tamau noâ tatou i te oaoa no te mea te vai ra to tatou tiaturiraa. O te feia o te faaturi nei i to ratou tariˈa, o ratou te pau; e ere tatou.—Korinetia 2, 4:3, 4.

21. Eaha te fatata maira, e mea nafea tatou ia hiˈo i to tatou tiaturiraa?

21 Teie te parau tǎpǔ a te Atua: “Inaha, te faaapî nei au i te mau mea atoa nei.” (Apokalupo 21:5) Ua fatata roa mai te ao apî e ta ˈna mau haamaitairaa nehenehe e te mure ore. E faufaa rahi to to tatou tiaturiraa—te oraraa i nia i te raˈi aore ra i roto i te paradaiso i nia i te fenua nei; a tapea maite ia ˈna. I roto i teie mau mahana fifi, hau atu i te tahi atu tau, a faariro ia ˈna ‘ei tutau no te varua, e te mahiti ore, e te mau maitai.’ Na roto i to tatou tiaturiraa i mau maitai i nia ia Iehova, “te mato mure ore—te Mato o te tau,” e tumu paari e te itoito mau to tatou i teie nei iho â no te “oaoa i te tiaturiraa” tei tuuhia mai i mua ia tatou nei.—Hebera 6:19; Isaia 26:4, The Amplified Bible.

[Nota i raro i te api]

a No te matahiti 1992, teie te irava matahiti a te mau Ite no Iehova na te ao atoa nei: ‘A oaoa i te tiaturiraa. . . . A tamau uˈana maite â i te pure.’—Roma 12:12.

Mau uiraa faahaamanaˈoraa

◻ Eaha te tiaturiraa rahi a te huitaata nei?

◻ Eaha te oaoa mau?

◻ E au ra e e tupu te faaoraraa semeio o te feia e ora ˈtu i Aramagedo i teihea taime?

◻ No te aha eita e tia ia vaiiho tatou i te mau fifi o te oraraa ia tuu i to tatou tiaturiraa i te hiti?

◻ Eaha te mau oaoaraa o ta outou e tiai ra i roto i te ao apî?

[Hohoˈa i te api 21]

Eita anei to outou mafatu e î roa i te oaoa ia ite atu i te mau faaoraraa ta Iesu e rave?

[Hohoˈa i te api 22]

E faaitoito te feia e oaoa nei i roto i te Basileia, ia vetahi ê ia farii atoa i to ratou tiaturiraa

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono