Tahoêhia i raro aˈe i te taura o te aroha
“O te aroha, ia uˈana maite ïa ia outou outou iho.” — PETERO 1, 4:8.
1. Eaha te here ta tatou e ite nei i roto i te nunaa o te Atua i teie mahana, e eaha ta te mau kerisetiano faatavaihia mai te matahiti 1922 maira e poro ra?
TE ITE ra anei tatou i teie mahana, i taua aroha ra i roto i te nunaa o te Atua? Papu maitai! Te mau taata e na reira, te farii ra ïa ratou i te mana hope o Iehova e te paruru nei i taua mana hope ra, mai ia Davida i mutaa ihora. Mai te matahiti 1922 maira iho â râ, to te mau taeae o Iesu Mesia, “te Tamaiti a Davida”, tei faatavaihia i te varua, pororaa na nia i te fenua taatoa nei e te fatata maira te Basileia o te Atua e e haamou-roa-hia te mau aito o te faatereraa haavî a Satani e Iesu Mesia, te Haava ta te Atua i maiti. — Mataio 21:15, 42-44; Apokalupo 19:11, 19-21.
2. No te aha e nehenehe ai e parau e ua riro o Davida ‘ei taata tei ati roa i te mafatu o Iehova’?
2 ‘E taata [o Davida] tei au i te mafatu o Iehova’. Ta to ˈna ïa here no Iehova e no Ta ˈna parau-tia i haapapu mai — ta te arii paruparu ra hoi o Saula iho i farii —, e tae noa ˈtu to ˈna itoito, to ˈna ati-maite-raa aueue ore ia Iehova, ta ˈna huru aratairaa i te nunaa e to ˈna auraro-maite-raa i te faanahonahoraa teotaratia. — Samuela 1, 13:14; 16:7, 11-13; 17:33-36; 24:9, 10, 17.
3. Eaha te huru o Ionatana i nia ia Davida, e no te aha?
3 I muri aˈe i to ˈna upootiaraa mai i nia ia Golia, ua haere aˈera o Davida e faaite i te reira ia Saula. I reira ïa te faraa mai te hoê taata mea here atoa na ˈna te parau-tia. O Ionatana hoi taua taata ra, te tamaiti matahiapo a te arii ra o Saula. “E ia faaoti aˈera [o Davida] i taua parauraa ia Saula ra, ati roa aˈera te aau o Ionatana i te aau o Davida, oto atura Ionatana ia Davida mai to ˈna atoa ra aroha ia ˈna ihora.” (Samuela 1, 18:1). E ere na te itoito o Davida aore ra to ˈna aravihi i roto i te faaohiparaa i te pute ofai ei mauhaa, o Ionatana i here ai ia Davida, no to ˈna râ itoito uˈana i te tamâraa oia i te faaino i ravehia i nia i te iˈoa o te Atua, i to ˈna here e to ˈna tiaturi papu ia Iehova. — Hiˈo Salamo 8:1, 9; 9:1, 2.
4. Eaha ta Ionatana i rave ei faaiteraa e te farii ra oia ia Davida mai tei faatavaihia no te riro mai ei arii?
4 Teie râ, noa ˈtu e e 30 matahiti hau to Ionatana i nia ia Davida, ua tahoê te hoê taura auhoaraa ia ˈna e taua faehau apî ra. “Ua fafau ihora Ionatana raua o Davida i ta raua ra faufaa, no te mea, ua au roa ˈtura tana aau ia ˈna, mai te mea e oia iho. Ua tatara aˈera oia i tana ahu i nia ia ˈna iho e ua hopoi atura ia Davida, te mau ahu atoa no ˈna, e te ˈoˈe, e te fana, e te tatua.” (Samuela 1, 18:3, 4). Inaha, na roto i taua ohipa ra, te farii papu ra o Ionatana i te tiaraa teitei roa o Davida i nia i te taatoaraa. Noa ˈtu â ïa e o Ionatana iho te mono o te arii ra o Saula, ua faaite noa ra oia no Davida i te hoê here hohonu mau, te hoê here niuhia i nia i te mau faaueraa tumu. Ua auraro aˈera oia ia Davida mai ta ˈna e auraro i tei faatavai no te riro mai ei arii, te taata e opua maite e paruru i te iˈoa e te mana hope o Iehova. — Samuela 2, 7:18-24; Paraleipomeno 1, 29:10-13.
5. Eaha ta Ionatana i farii no nia i te tamaˈi teotaratia?
5 Ua aro atoa o Ionatana no te parau-tia. Aita anei oia i parau e: “Aore hoi ïa peu ia Iehova i te haapao i te rahi e te iti ia faaora ra”? Inaha hoi, ua papu maitai ia Ionatana e, ia noaa mai te re i roto i te hoê tamaˈi teotaratia, e tia ïa ia imi i te aratairaa a te Atua. I te mea hoi e ua rave oia i te hoê hape ta Saula i faautua mai i te utua pohe, ua farii aˈera o Ionatana ma te haehaa i te haavaraa a to ˈna metua tane. Auaa râ hoi, ua ‘faaora mai’ te nunaa ia ˈna. — Samuela 1, 14:6, 9, 10, 24, 27, 43-45.
Te hoê aroha e ore e taiva
6. I tei hea taime to Ionatana, i roto i to ˈna here te ore roa hoi e taiva, haereraa mai e tauturu ia Davida?
6 Ua pohehae aˈera o Saula i te hanahana i noaa ia Davida i roto i te aroraa ra, e ua imi aˈera oia i te mau ravea no te haapohe ia ˈna, i roto râ i to ˈna aroha e ore e taiva, ua haere maira o Ionatana e tauturu i to ˈna hoa. Teie ta te irava e parau ra: “E here rahi râ to te tamaiti a Saula to Ionatana ia Davida; e ua faaite maira Ionatana ia Davida, na ô maira, Te opua nei tau metua ra o Saula ia oe e taparahi: e teie nei, teie ta ˈu parau ia oe, e faaitoito ia oe iho e ia ao aˈe, ei roto i te tahi vahi moe oe tapuni atu ai.” I taua mahana ra, ua tamǎrû aˈera o Ionatana ia Saula, e aore aˈera o Davida i taparahihia. Teie râ, i muri iho, “ua haere atura Davida e ua aro i te Philiseti, taparahi atura e ua rahi roa ˈtura te pau”. I to ˈna hae, ua hinaaro faahou aˈera o Saula e taparahi haapohe ia Davida, e na te reira hoi i turai ia Davida ia horo ê. — Samuela 1, 19:2-10.
7. A farerei faahou ai o Ionatana raua o Davida tei horo ê hoi, eaha hoi ta raua i parau no te faaapî â i ta raua parau faaau?
7 I muri aˈe, ua farerei faahou aˈera o Davida tei horo ê, ia Ionatana tei parau mai ia ˈna e: “O ta oe e hinaaro ra, na ˈu ïa e rave.” Ua faaapî faahou aˈera taua na hoa e piti nei i ta raua i faaau i mua ia Iehova e ua tǎpǔ maira o Davida e e ore roa ˈtu oia e tatara i to ˈna maitai mai roto mai i te fare o Ionatana, parau tǎpǔ ta ˈna i tapea mau â. “Ua tǎpǔ faahou atura Ionatana ia Davida, no te mea e aroha oia ia ˈna: ua faito atoa hoi to ˈna aroha ia ˈna i te aroha ia ˈna ihora.” — Samuela 1, 20:4-17; Samuela 2, 21:7.
8. No te aha o Davida raua o Ionatana i farerei ai ma te moe i roto i te ururaau ra, e eaha ihora hoi tei tupu?
8 Aita te arii o Saula i fati i roto i ta ˈna opuaraa e taparahi pohe roa ia Davida. Ua tae roa oia i te taora i te fana i nia ia Ionatana, ta ˈna tamaiti, no te mea te turu ra oia i taua taata i horo ê ra. No reira, e farerei atura ïa o Ionatana raua o Davida i te vahi moe ra i roto i te ururaau. Teie hoi ta te Bibilia e parau ra: “E ua tipapa ihora [o Davida] i raro i te repo e a toru aˈera tahopuraa: ua hohôˈi ihora raua ia raua iho, e ua ooto ihora raua, e oto rahi roa râ to Davida. Ua parau atura Ionatana ia Davida, Ia ora na oe i te haerea; ua tǎpǔ aˈenei hoi tâua atoa i te iˈoa o Iehova, ua na ô hoi e, o Iehova te ite ia tâua nei, e to ˈu ra huaai e to oe ra huaai e a muri noa ˈtu.” E i muri aˈe, ua taa ê aˈera raua, e ua horo ê atura o Davida i te medebera ra no Zipha. — Samuela 1, 20:41, 42.
9, 10. a) Eaha te faaitoitoraa ta Ionatana i horoa ˈtu ia Davida e inaha a farerei ai raua no te taime hopea? b) I te poheraa o Ionatana raua o Saula, tei taparahihia hoi e te mau ati Philiseti, eaha te himene poheraa ta Davida i papai, e e faaoti taua himene ra na roto i tei hea mau parau?
9 Ma te here, ua tamau noa ˈˈera o Ionatana i te faaitoito ia Davida. Teie hoi ta tatou e taio: “Ua tia aˈera te tamaiti a Saula ra o Ionatana, haere atura ia Davida ra i roto i te ururaau, e ua haamahanahana ˈtura ia ˈna ia tiaturi oia i te Atua. Ua na ô atura oia ia ˈna, Eiaha e mǎtaˈu, e ore hoi oe e noaa i te rima o tau metua ra o Saula; e arii oe i nia ia Iseraela, e ei raro iti aˈe au ia oe; ua ite atoa hoi tau metua ra o Saula i te reira. Ua faaau ihora raua i te faufaa i mua i te aro o Iehova.” — Samuela 1, 23:15-18.
10 Mai te huru ra ïa e o taua mahana ra te mahana hopea o Davida e to ˈna hoa mau o Ionatana e farerei ai no te taime hopea. Inaha, ua taparahi-pohe-roa-hia o Ionatana raua o Saula i roto i te hoê aroraa e te mau Philiseti. No taua ohipa nei i tupu ra o Davida i papai ai i te hoê himene poheraa, oia hoi “Te Fana”. A faaite noa ˈi oia i to ˈna faatura ia Saula, ta ˈna hoi i farii ei arii faatavaihia na Iehova, ua faaoti aˈera o Davida i ta ˈna himene na roto i teie mau parau faahiahia mau e na ô ra e: “Auê oe, e Ionatana, i puta i nia i to mau vahi teitei ra! e ati to ˈu ia oe, e tau taeae, e Ionatana e! e here rahi to ˈu ia oe: e oto rahi to oe ia ˈu, e oto hau ïa i to te vahine! Auê te hiˈa o te aito e! e te mauhaa tamaˈi i faaruehia ra!” (Samuela 2, 1:18, 21, 25-27). I muri aˈe i te reira, ua faatavaihia ˈˈera o Davida i te pitiraa ïa o te taime, i taua tau ra no te riro mai ei arii no Iuda.
Mau hohoˈa faaauraa no teie nei tau
11, 12. a) Eaha te hiˈoraa ta Davida raua o Ionatana i horoa i te pae no te here? b) Te faahohoˈa ra te here hohonu e taati ra ia Davida raua o Ionatana i te aha?
11 I te mea hoi e “te mau parau moˈa atoa i papaihia ra e mea faaurua mai ïa e te Atua, e e mea maitai ei haapiiraa”, eaha ïa ta tatou haapiiraa e huti mai i roto i taua aamu no nia ia Davida raua o Ionatana ra (Timoteo 2, 3:16)? Inaha, te ite ra ïa tatou e te vai ra te hoê here ‘tei hau ê i to te vahine ra’. Parau mau, ia faaturahia te mau ture a te Atua no nia i te faaipoiporaa, e nehenehe ‘te here o te vahine ra’ e riro ei mea au mau e te taoˈa rahi (Mataio 19:6, 9; Hebera 13:4). Teie râ, ua horoa mai o Davida raua o Ionatana i te hiˈoraa no te hoê huru here nehenehe roa ˈtu â mai teie faaueraa e na ô ra e: “E faaroo mai, e Iseraela e: O Iehova to tatou Atua, hoê Iehova: e teie nei, e hinaaro atu oe i to Atua ia Iehova ma to aau atoa, e ma to varua atoa, e ma to puai atoa.” — Deuteronomi 6:4, 5.
12 Ma te autahoê, ua faaite o Davida raua o Ionatana i taua here nei na roto i te aroraa no te tamâ roa i te iˈoa o Iehova i te mau huru ino atoa ta to ˈna mau enemi i faatupu na i nia ia ˈna. I to raua na reiraraa, ua atuatu atoa na taata toopiti nei i ‘te hoê here hohonu no te tahi e te tahi’. (Petero 1, 4:8.) Ua hau ê te auhoaraa e vai ra i rotopu ia raua i ta te faaueraa i papaihia i roto i te Levitiko 19:18 e titau ra, e na ô ra hoi e: “E aroha râ oe i te taata tupu mai to aroha ia oe iho na.” Inaha, te faahohoˈa ra taua auhoaraa ra i te aroha ta Iesu i parau atu i ta ˈna mau pǐpǐ i te na ôraa ˈtu e: “E tuu atu vau i te parau apî na outou, E aroha outou ia outou iho, mai ia ˈu e aroha ˈtu ia outou na, e aroha atoa hoi outou ia outou iho.” Ua papu-maitai-hia te haapaeraa ia ˈna iho i roto i te here o Iesu, eiaha noa no te mea ua auraro papu oia i te hinaaro o Iehova, no te mea atoa râ ua ineine oia i te ‘horoa i to ˈna iho ora no to ˈna ra mau taua [hoa]’. — Ioane 13:34; 15:13.
Hoê anaˈe ra “nǎnǎ” i tahoêhia
13. Eaha te pǔpǔ feia poro o te Basileia i itea mai mai te matahiti 1935 maira iho â râ, e ua tahoêhia te mau kerisetiano faatavaihia e te aha?
13 I mutaa ihora, ua faaoromai te “nǎnǎ iti” o te mau kerisetiano faatavaihia i te tuhaa rahi roa o te aroraa i rotopu ia ratou e te Golia o teie nei tau. Teie râ, mai te matahiti 1935 maira, ua apiti mai te feia o te Basileia no roto i te tahi atu “nǎnǎ”, rahi aˈe, ia ˈna. Ua apiti mai taua mau “mamoe ê atu ra” i te toea o te mau “mamoe” o te mau kerisetiano faatavaihia no te riro mai ei “hoê aˈe nǎnǎ” i raro aˈe i te aratairaa a “te hoê hoi tiai”, “te Tamaiti a Davida”. Ua tahoêhia ˈtura ïa taua mau “mamoe” atoa ra ma te faahiahia mau i te hoê here e au i te here i tahoê na ia Davida raua o Ionatana. — Luka 12:32; Ioane 10:16; Ezekiela 37:24.
14. E faahohoˈahia te mau ravea ta Saula i faaohipa no te taparahi haapohe roa ia Davida i te aha, e o vai tei faahohoˈahia ia Ionatana a apiti atu ai oia ia Davida?
14 Ua haamata taua pǔpǔ ra, i faahohoˈahia ia Ionatana, i te riro mai ei feia rahi roa a tupu ai te Piti o te Tamaˈi rahi; ua farerei aˈera hoi te mau kerisetiano i faatavaihia e to ratou mau hoa i taua tau ra, i te hoê tau fifi mau. E pinepine, o te mau upoo faatere haapaoraa te tumu no te mau hamani-ino-raa rahi i roohia i nia ia ratou i taua mau matahiti ra. Te faahohoˈa ra hoi te reira i te mau ravea ta Saula i faaohipa no te taparahi pohe roa ia Davida, te faatavai a Iehova, e i muri iho, ia Ionatana, ia ˈna i apiti papu mai ia Davida. Auê ïa here hohonu mau ta te mau pǔpǔ a Davida raua o Ionatana i faaite i te tahi e te tahi i taua tau ra! Oia mau, e pinepine te parabole a Iesu ta tatou e ite i roto i te Mataio 25:35-40 i te tupu mau iho âa.
15. a) E taa ê te haerea o te mau Ite o Iehova i te haerea o te pǔpǔ a Saula i roto i tei hea auraa? b) O vai te nehenehe e faaauhia paha i teie mahana i “te hoê varua ino no ǒ mai ia Iehova ra” i haamǎtaˈu na ia Saula?
15 E taa ê roa te huru viivii ore o te mau Ite o Iehova i te haerea o te pǔpǔ o Saula. Ia au i te faaueraa a Iesu, te mau Ite, “e ere hoi i to teie nei ao”, ‘te here nei ïa ratou te tahi e te tahi’ na te ao taatoa nei (Ioane 15:17-19). I te tahi aˈe pae, i roto i na tamaˈi rahi e piti, ua pure te mau upoo faatere o te amuiraa faaroo kerisetiano i roto i na pae e piti i to ratou “atua” ia noaa mai te re, e inaha, ua haapohehia hoi e hia rahiraa mirioni faehau e te mau taata hoê â haapaoraa e ta ratou o te tahi atu mau fenua. E nehenehe te “varua ino no ǒ mai ia Iehova ra” e haamǎtaˈu ra ia Saula e faaauhia i te faahopearaa ta te mau ati i tuuhia mai i to tatou nei tau e te mau melahi, i faatupu (Apokalupo pene 8). Ma te papu maitai, aita te mau upoo faatere haapaoraa o te amuiraa faaroo kerisetiano e fanaˈo nei i te varua moˈa o Iehova. — Samuela 1, 16:14; 18:10-12; 19:10; 20:32-34.
16. a) Mea nafea to te mau upoo faatere haapaoraa hamani-ino-raa mai i te nunaa o Iehova, a uˈana noa ˈi te tamaˈi? b) No te aha e nehenehe ai e parau e, i teie mau matahiti i mairi aˈenei, ua tamau â te Saula o teie nei tau i te hamani ino i te nunaa o te Atua?
16 I te matahiti 1918 ra, no te tamaˈi e tupu ra, ua faaitoito aˈera ïa te mau upoo faatere haapaoraa i te faahepo i te mau puai politita marite ia riri atu ratou i te mau tia o te Taiete Watch Tower e i muri aˈe, a tuu atu ai ia ratou i roto i te fare tapearaa. (I muri iho, ua tamâ-roa-hia aˈera taua mau taata Haapii Bibilia ra i te pariraa i parihia ia ratou.) I roto i te roaraa o te Piti o te Tamaˈi rahi, ua opanihia aˈera te ohipa pororaa a te mau Ite o Iehova i roto i te mau fenua e faaterehia ra e te mau puai no te Axe e i roto i te rahiraa o te mau fenua o te Commonwealth. Ua pinepine taua mau ravea ra i te ravehia no te haamâha i te mau faaheporaa e faaohipahia na e te mau haapaoraa; ta te parau ïa, i neneihia i nia nei, o te hoê rata i papaihia e te arii epikopo no Sydney (e riro mai ei karatino a muri aˈe) e haapapu ra hou iti noa ˈˈe te ohipa pororaa a te mau Ite o Iehova e opanihia ˈi i Auteralia. Ua faarirohia taua ravea ra e patoihia hoi i mua i te haavaraa teitei roa ˈˈe o te fenua, na te haava ra o Starke “ei ravea haavî mau”. Ua faaorehia te reira i te 14 no tiunu 1943 ra, e ua faautua-aˈera-hia hoi te faatereraa. Aita i maoro roa nei, i roto i te tahi mau Hau no Afirika e no Asia ma e turaihia ra e te mau haapaoraa, ua riro te mau Ite o Iehova ei tumu no te mau hamani-ino-raa riaria mau. No reira, te tamau nei â te mau upoo faatere haapaoraa o te amuiraa faaroo kerisetiano, oia hoi te Saula no teie nei tau, i te hamani ino i te nunaa o te Atua.
17. a) Eaha te huru o te mau Ite o Iehova i mua i te mau aroraa tuutuu ore a te mau reva politita e faaroo? b) Ma te faaea tahoê noa i nia i te fenua taatoa nei, ua riro te mau Ite o Iehova mai tei hea mau huru taata?
17 Eaha hoi te huru o te mau Ite o Iehova i mua i te mau aroraa tuutuu ore a te mau hau politita e faaroo, ia ratou, mai te matahiti 1980 ra? Ua riro ratou mai ia Davida i mua ia Golia e te arii ra o Saula, mai ia Ionatana i mua i to ˈna metua tane. Aita roa ˈtu ratou e mǎtaˈu ra, e i roto i te tumu parau no nia i te mana hope, ua opua maite ratou e ore roa ˈtu e taiva, no te mea ua ite ratou e e upootia te Basileia o te Atua (Daniela 2:44). I mua i te hamani-ino-raa, te tahoê nei ratou e te faaitoito nei te tahi e te tahi ma te taatihia i roto i te ao taatoa nei e te hoê here e haamaere i te ao nei. I te mea hoi e aita ratou e faaô atu nei ia ratou i roto i te mau ohipa a to teie nei ao, i te tau tamaˈi, eita ratou e haamanii i te toto o te mau taeae hoê â haapaoraa e ta ratou o te tahi atu mau fenua (Mika 4:3, 5). No reira, e nehenehe e parau e o ratou te mau taata ta Iehova e na ô ra e: “O te mea teie e ite ai te taata atoa e, e pǐpǐ outou na ˈu, ia aroha outou ia outou iho.” (Ioane 13:35). ‘Ua tatua’ te mau Ite o Iehova, tei tahoêhia e te hoê autaeaeraa i roto i te ao taatoa nei, ‘i te aroha, o taua tatua nehenehe roa ra ïa’, te hoê tatua e faatahuri i te mau patu atoa e vai ra i rotopu i te mau nunaa, te mau opu e te mau fenua atoa. — Kolosa 3:14.
“Te hoê here hohonu mau”
18. a) E nehenehe e faaau te here o Ionatana e o Davida i te aha i teie nei tau, e na te aha e haapapu maira i te reira? b) Eaha te faahopearaa o te haerea viivii ore o te pǔpǔ a Davida i roto i te ao taatoa nei?
18 Ia haamanaˈo na tatou e “ati roa ˈˈera te aau o Ionatana i te aau o Davida, oto atura Ionatana ia Davida mai to ˈna atoa ra aroha ia ˈna ihora”. Eaha pai ïa te faaauraa faahiahia e itehia ra i roto i taua here ra i teie nei mau “mahana hopea”! (Timoteo 2, 3:1, 14.) I roto i te arepurepu maamaa mau o te hoê anotau ino roa, o te taatiraa anaˈe a te mau Ite o Iehova teie e vai tahoê nei i nia i te fenua atoa nei i roto i te here. No reira, ma to ratou tiaraa kerisetiano, o te ore roa ˈtu e faaô atu i roto i te mau ohipa o to teie nei ao, te faahanahana nei te mau Ite i te Poiete ma te farii ia ˈna ei Fatu Mana hope no te huitaata taatoa nei (Salamo 100:3). Parau mau, e nehenehe noâ te mau Raphai o to tatou nei tau, oia hoi te huifetii politita o ‘Golia’, e faatihaehae mai i te Iseraela i te pae varua (Samuela 2, 21:21, 22); e e nehenehe te Saula o to tatou nei tau, te mau upoo faatere haapaoraa o te amuiraa faaroo kerisetiano, e tamau noâ i te haafifi i te mau pǔpǔ a Davida e a Ionatana (Samuela 1, 20:32, 33). Teie râ, ‘na Iehova hoi teie nei tamaˈi’. I te mea hoi e o ˈna te Fatu Mana hope, e aro mai oia no te turu i ta ˈna mau tavini haapao maitai e noaa ˈtu ai hoi ia ˈna i te re hopea. Ma te ite mai i te haerea viivii ore o te pǔpǔ a Davida, e rave rahi mirioni taata i roto i te ao nei e tae noa ˈtu te feia hamani ino tahito, teie e haere mai nei e faarahi i te pǔpǔ o Ionatana, ma te apiti mai atura ïa i te pǔpǔ o Davida i raro aˈe i te ‘taura o te aroha’ o te Mesia rab. — Samuela 1, 17:47; Sire a Solomona 2:4.
19, 20. a) Eaha te mau numera faahiahia mau no nia i te ohipa a te mau Ite e vai ra i roto i te mau api 4 e tae atu i te 7 o Te Pare Tiairaa no te 1 no tenuare 1989 na roto i te reo farani? b) Eaha te faito maraaraa o te numera o te mau Ite i roto i na matahiti hoê ahuru oia hoi mai te matahiti 1979-1988? c) No te aha e nehenehe ai e parau e ua riro mau â te mau Ite o Iehova ei nunaa tahoê mau i nia i te fenua taatoa nei? Eaha ˈtura ïa te uiraa te nehenehe e uihia?
19 E ite outou i te ohipa e haere noa ˈtura i te rahiraa e ravehia nei e taua mau mirioni Ite ra ia hiˈopoa outou i te tabula e itehia i te mau api 4 e tae atu i te 7 o Te Pare Tiairaa na roto i te reo farani o te 1 no tenuare 1989. I roto i na matahiti hoê ahuru oia hoi 1979-1988, ua taeahia te numera o te feia poro i te parau apî maitai e faaite ra e ua haamauhia te Basileia o te Atua, mai te 2 186 075 i nia i te 3 592 654, oia hoi te hoê maraaraa e 64,3 %. Te riro nei taua mau taata ra i roto i te ao taatoa nei ei nunaa tahoê mau; oia mau, hoê â tiaturiraa to ratou, e hoê â huru taviniraa ta ratou i te Atua e te ati paatoa nei ratou ma te aueue ore i nia i te mau faaueraa tumu morare o te Bibilia. E tano mau hoi teie mau parau a Iesu i taua faanahonahoraa tahoê mau ra i roto i te ao taatoa nei, e na ô ra e: “I haapao outou i ta ˈu ra parau, e vai herehia ˈtu â outou e au; mai ia ˈu i haapao i te parau a tau Metua ra, e te vai herehia nei â vau e ana.” — Ioane 15:10; hiˈo Korinetia 1, 1:10.
20 Noa ˈtu e te poro nei ratou na roto hau atu i te 200 reo, te paraparau nei taua mau Ite o Iehova ra i te “parau maitai” o te parau mau ra ma te tavini i te Atua “ma te aau hoê”. Ia na reira ratou, te pee nei ïa ratou i te here o Davida raua o Ionatana (Zephania 3:9; Samuela 1, 20:17; Maseli 18:24). Mai te peu e aitâ outou i tahoê atura i te nunaa o te Atua, aita anei outou e hinaaro e amui mai i roto i te pǔpǔ o te Ionatana o to tatou nei tau? Ia faariro na outou i te reira ei tapao na outou, e ma te here hohonu, e tauturu mai te mau Ite o Iehova ia outou ia na reira.
[Nota i raro i te api]
a Te horoahia maira te hoê hiˈoraa nehenehe mau i roto i te Buka matahiti a te mau Ite o Iehova 1972, mai te api 216, paratarapha 2, e tae atu i te api 217, paratarapha 2.
b Hiˈo te Buka matahiti a te mau Ite o Iehova 1988 (na roto i te reo farani), api 150 e tae atu i te 154.
Ei haapoto-noa-raa
◻ Mea nafea to Ionatana faaiteraa i to ˈna here mau no Davida?
◻ Eaha te huru here i faahohoˈahia e te here i taati na ia Davida raua o Ionatana?
◻ No te aha e nehenehe ai e parau e ua rave te mau upoo faatere haapaoraa o te amuiraa faaroo kerisetiano mai te arii ra o Saula ia ˈna i auau e taparahi ia Davida?
◻ Eaha te nehenehe e faaauhia i teie mahana i te here o Ionatana no Davida?
◻ Te faaite ra te autahoêraa e itehia ra i roto i te ao taatoa nei i roto i te mau Ite o Iehova i te aha?
[Tumu parau tarenihia i te api 18]
St. Mary’s Cathedral
Sydney
August 20, 1940.
The Rt. Hon. W. M. Hughes, M.H.R.,K.C.,
Attorney General,
CANBERRA.
Dear Mr. Hughes:
Te hinaaro nei au e faaite ia outou i to ˈu mauruuru no ta outou rata o te 9 nei, no nia i te mau manaˈo i faataehia ˈtu na e Jennings Tane.
Parau mau, mea maitai roa ia tâuˈa mai outou i teie mau manaˈo no nia i te hoê tumu parau faufaa roa.
Teie râ, mai te peu e te huru ê nei outou i te mea e te haere nei teie mau taata e haaparare i te mau haapiiraa no nia i te kerisetianoraa, te titau atu nei vau ia outou ma te tura e ia hiˈopoa outou i ta ratou ohipa, eiaha ia au i ta ratou mau parau, ia au râ i ta ratou mau ohipa i rave. E no nia i ta ratou mau ohipa i rave, te faatae atu nei au i ta ratou mau buka, i ta ratou mau parau e ta ratou mau ohipa, i haamanahia e te mutoi no Nouvelle-Galles i te pae Apatoa. Mea fifi roa hoi ia feruri i nia i te hoê mea tei atea ê roa i te kerisetianoraa.
Ua faaite mai te tia o te mau mutoi a te Hau i to ˈna hinaaro e ite i te mau tia mana o te Commonwealth ia faariro ei mea tia ore te totaite e faahitihia ra, ia nehenehe te mau mutoi e aro atu â ma te aravihi ia ˈna.
With every good wish, I remain,
Yours faithfully,
ARCHBISHOP OF SYDNEY