Te fanauraa i te tamarii i roto i te nunaa o te Atua
“Ia faarahi mai â (...) Iehova ia outou, e ia riro (...) ei tausani.” — DEUTERONOMI 1:11.
1. Mea nafea to te Bibilia faahitiraa mai i te parau no te mau tamarii e no te fanauraa i te tamarii?
I ROTO i te Salamo 127:3-5, teie ta tatou e nehenehe e taio: “Inaha hoi te tamarii ra, e tufaa ïa no ǒ ia Iehova ra; e ta te opu i fanau ra, e utua ïa. Mai te ohe i te rima o te feia puai ra, oia atoa te tamarii a te taata itoito ra. E ao to te taata i î to ˈna piha ohe ia ratou!” Oia mau, ua riro mau â te neheneheraa e fanau i te tamarii ei ô faahiahia mau ta te Poiete ra, o Iehova, i horoa mai i na taata matamua e na ta raua mau huaai. — Genese 1:28.
Te mau tamarii i Iseraela
2. Na te aha e faaite maira e ua riro mau â te mau fetii rahi ei haamaitairaa no te mau huaai a Aberahama, a Isaaka e a Iakoba?
2 I roto i te mau huaai ta Isaaka raua o Iakoba i horoa mai na Aberahama, ua riro mau â te mau utuafare fetii rarahi ei haamaitairaa. E faariro-atoa-hia na hoi te mau tamarii a te mau vahine piti e te mau vahine faaea noa hoi ma te ore e faaipoipo, ei mau tamarii tiamâ; mai te reira hoi vetahi mau tamarii tamaroa a Iakoba tei riro mai ei mau metua tei haamau i na opu 12 no Iseraela (Genese 30:3-12; 49:16-21; hiˈo Paraleipomeno 2, 11:21). Noa ˈtu â ïa e ua manaˈo noa te Atua i te omuaraa ra e haamau i te faaipoiporaa i rotopu i te hoê tane e te hoê vahine, ua farii noa oia i roto i te mau huaai a Aberahama, te faaearaa te hoê tane e rave rahi vahine e tae noa ˈtu hoi te faaearaa ˈtu i te vahine ma te ore e faaipoipo; e ua faatia aˈera hoi te reira ravea e ia maraa oioi noa te huiraatira. E tia hoi i te mau ati Iseraela ia riro mai ei “[nunaa] mai te huˈa repo fenua nei”. (Paraleipomeno 2, 1:9; Genese 13:14-16.) E tia hoi i taua nunaa ra ia faahotu mai i te “huaai” i tapuhia mai i reira “e maitai [ai] te mau fenua atoa o te ao nei”. — Genese 22:17, 18; 28:14; Deuteronomi 1:10, 11.
3. Eaha te huru tupuraa a Iseraela i raro aˈe i te faatereraa a Solomona?
3 Mai te peu e ua riro na te fanauraahia i te hoê tamarii ei haamaitairaa no ǒ mai ia Iehova ra i Iseraela (Salamo 128:3, 4), e tapao ra tatou e te mau irava o te Salamo 127 i faahitihia ˈtu i te omuaraa o teie nei tumu parau, na te arii ra o Solomona ïa i papai e ua tupu hoi ta ˈna faatereraa i roto i te hoê tau maitai roa o te aamu o Iseraela. Mai teie te huru o ta te Bibilia faataaraa mai i taua tau ra: “O Iuda e o Iseraela e feia rahi ïa, mai te one tahatai ra ïa i te rahi, i te amuraa e te inuraa e te faaarearearaa ia ratou. Parahi noa ihora Iuda raua o Iseraela ma te hau, o te taata atoa i raro aˈe i ta ˈna vine e ta ˈna suke, mai Dana [i te pae apatoerau] mai e tae noa ˈtura i Bere-seba [i te pae apatoa], e hope roa aˈera to Solomona anotau.” — Te mau Arii 1, 4:20, 25.
E mau tau fifi no te mau tamarii i Iseraela
4, 5. a) No te aha te fanauraa i te tamarii i ore noa ˈi e riro ei oaoaraa i Iseraela? b) Eaha te mau hohoˈa riaria mau i itehia e piti aˈe taime i Ierusalema?
4 Teie râ, ua iteahia vetahi mau tau i roto i te aamu o Iseraela e ore ai te fanauraa i te tamarii i riro ei tumu oaoaraa. Teie hoi ta te peropheta ra o Ieremia i papai i te tau o Ierusalema i haamou-matamua-hia ˈi: “Ua poopoo tau mata i te oto (...); e te pohe nei te aruaru rii e te aiû rii i roto i te mau aroâ o te oire nei. (...) E amu anei hoi te vahine i ta te opu i fanau, i tei roto i te pahii ra? E taparahihia anei te taata tahuˈa e te peropheta i roto i te vahi moˈa o Iehova ra?” “Na te rima o te vahine aroha nei i tunu i ta ratou iho tamarii.” — Oto a Ieremia 2:11, 20; 4:10.
5 Mai te huru ra ïa e e mau ohipa riaria mau i itehia e hitu senekele i muri iho. Te faaite maira te taata papai aamu ati iuda ra o Josèphe e, a haruhia ˈi o Ierusalema i te matahiti 70 o to tatou nei tau, e faaere na te mau tamarii i te maa i ta ratou mau metua tane, e e faaere na te mau metua vahine i te maa i ta ratou mau aiû rii. Te faaite ra oia nafea ra te hoê vahine i te taparahi-pohe-roa-raa i ta ˈna aiû e a tunu paa atu ai e a amu atu ai i te hoê tuhaa. E hopoia mau â te fanauraa mai i te mau tamarii i roto i te amuiraa ati iuda hou iti noa ˈˈe o Iehova e faatupu ai i ta ˈna haavaraa i nia ia Ierusalema i te matahiti 607 hou to tatou nei tau e i te matahiti 70 o to tatou nei tau.
Te mau tamarii i roto i te tau o te mau kerisetiano matamua
6, 7. a) Eaha te mau ohipa ta Iesu i faaore i roto i te mau kerisetiano? b) Mea na roto i tei hea ravea te Iseraela i te pae varua e rahi ai, e na te aha e haapapu maira i te reira?
6 Eaha hoi te hiˈoraa o te mau kerisetiano matamua i te pae no te fanauraa i te tamarii? E tapaˈo na mua tatou e ua faaore o Iesu i te faaearaa te hoê tane e rave rahi vahine e tae noa ˈtu hoi te faaea-noa-raa te hoê tane e te hoê vahine ma te ore e faaipoipo i roto i ta ˈna mau pǐpǐ, e ua haamou faahou aˈera oia i te hohoˈa i horoahia mai i te omuaraa ra oia hoi: te taatiraa te hoê tane e te hoê vahine (Mataio 19:4-9). Ua rahi roa hoi te Iseraela i te tino nei na roto i te fanauraa i te tamarii; e na reira râ te Iseraela i te pae varua maoti te ohipa pororaa. — Mataio 28:19, 20; Ohipa 1:8.
7 Mai te peu e e rahi roa ˈtu â te kerisetianoraa maoti te fanauraa i te tamarii, eita ïa o Iesu e faaitoito i ta ˈna mau pǐpǐ “ia faaeunuka” ia ratou “no te basileia o te ao ra”. (Mataio 19:10-12.) Area te aposetolo Paulo ra, eita roa ˈtu ïa o ˈna e papai e: “E teie nei, o tei horoa ia faaipoipohia, e parau maitai ta ˈna; o tei ore râ i horoa ia faaipoipohia, e parau maitai roa ˈtu ta ˈna.” — Korinetia 1, 7:38.
8. Na te aha e faaite maira e i te senekele 1, e rave rahi mau kerisetiano tei faaipoipohia e tei fanau i te tamarii?
8 Teie râ, mai te peu e ua faaitoito raua i te faaea-taa-noa-raa no te tavini i te Basileia, aita roa ˈtu râ o Iesu e o Paulo i faahepo noa ˈˈe i te reira. Ua manaˈo hoi raua toopiti atoa ra e e faaipoipo te tahi mau kerisetiano e i muri iho, e riro paha ïa vetahi pae i te fanau mai i te tamarii. Inaha hoi, e rave rahi mau irava o te mau Papai heleni tei horoa na na te mau kerisetiano o te senekele 1, i te tahi mau aˈoraa papu maitai e faaite mai e nafea ia rave i ta ratou mau tamarii (Ephesia 6:1-4; Kolosa 3:20, 21). Mai te peu e ua oti ratou i te faaipoipohia, e tia i te mau matahiapo e te mau tavini tauturu ia riro ei mau metua tane hiˈoraa maitai. — Timoteo 1, 3:4, 12.
9. Ia au i te aposetolo Paulo, e riro te fanauraa i te tamarii ei parururaa na vetahi mau vahine kerisetiano i roto i tei hea auraa; e taa ê atu râ i te reira, eaha ïa to ratou huru?
9 Ua parau atoa mai hoi te aposetolo Paulo e e riro te fanauraa i te tamarii ei parururaa no vetahi mau vahine kerisetiano. Teie hoi ta ˈna e parau ra no nia i te tauturu te tia ia horoa i te mau vahine ivi e hinaaro mau ra: “Eiaha râ te mau ivi vahine apî ra (...). E no te faatau, ua haamataro ratou i te ori haere noa i tera fare, i tera fare, e ere râ i te faatau anaˈe ra, e hopoi parau hoi ratou, e te hiˈopoa, e te parauraa hoi i te mau mea au ore ra. E teie nei, teie ta ˈu parau i te mau ivi vahine apî ra, e faaipoipo ratou, e faafanautama, e haapao maitai i te utuafare, e eiaha to te enemi ei faainoraa. Ua ohipa ê aˈenei te tahi pae vahine i te peeraa ˈtu ia Satani.” E riro ïa te mau vahine mai teie te huru i te ‘faaorahia e te fanauraa, ia mau maite â ratou i te faaroo e te aroha, e te viivii ore, ma te haapao maitai’. — Timoteo 1, 5:11-15; 2:15.
“A ati ra to te reira i te tino nei”
10. Eaha te aˈoraa taa ê mau ta Paulo e horoa maira i te mau ivi vahine i roto i ta ˈna rata matamua i to Korinetia?
10 E nehenehe râ tatou e tapao mai e, i roto i ta ˈna rata matamua i to Korinetia, ua faaau faahou mai taua aposetolo Paulo noa nei â i te mau ivi vahine ra, i te tahi atu â ravea. Ma te parau ei “aˈo”, ua horoa maira oia i teie aˈoraa i te na ôraa e: “Teie ta ˈu parau i te feia taa noa, e te mau ivi ra; e mea maitai ia ratou ia parahi noa mai ia ˈu atoa nei. Ia ore râ ia tia ia ratou ra, a faaipoipo ratou: e mea maitai te faaipoipo i te amâ [oia hoi te hinaaro noa]. E maitai rahi râ to ˈna i to ˈu nei manaˈo ia parahi noa oia, e tei ia ˈu atoa hoi te Varua o te Atua.” — Korinetia 1, 7:6, 8, 9, 40.
11. a) Eaha te mea e roohia i nia i te mau kerisetiano e faaipoipo, e nafea te faahororaa i faatuatihia i te Korinetia 1, 7:28 ia haamaramarama mai ia tatou i nia i taua tumu parau ra? b) Eaha ta Paulo e hinaaro ra e parau na roto i te parau ra “e faaherehere râ vau ia outou”?
11 Te haamaramarama maira o Paulo i taua tumu parau nei i te na ôraa mai e: “Eita râ oe e hara ia faaipoipo ra, e ia faaipoipo hoi te paretenia ra aita a ˈna hara. E ati râ to te reira i te tino nei; e faaherehere râ vau ia outou.” (Korinetia 1, 7:28). No nia i taua mau ‘ati i te tino nei’, te faahiti ra te Tatararaa o te ao apî ei faahororaa, i te Genese 3:16, i reira tatou e taio ai e: “Ua parau maira oia i te vahine, E faarahi au i to mauiui tamarii ra, e fanau mai ta oe tamarii ma te mauiui; e e auraro oe i to tane, e ei fatu oia no oe.” Aita e feaaraa e, taa ê atu i te mau fifi e nehenehe e noaa mai i roto i te faaipoiporaa, e riro te mau ‘ati i te tino nei’ e tiai maira i te feia e faaipoipo, i te na roto mai i te mau tamarii. Ma te ore hoi e opani roa e ia faaipoipo e ia noaa mai te tamarii, ua riro ei hopoia na Paulo, te faaararaa i to ˈna mau hoa i te faaroo ra no nia i te mau fifi e te mau tumu e huru ê ai ratou, o te nehenehe e itea mai e o te riro atoa paha i te haafifi i ta ratou taviniraa no Iehova.
“Te poto nei te taime”
12. Eaha te aˈoraa ta Paulo i horoa ˈtu i te mau kerisetiano faaipoipohia, e no te aha?
12 Eita roa ˈtu hoi e tia i te mau kerisetiano o te senekele 1 ia ora mai te mau taata o teie nei ao. E riro atoa hoi te mau huru tupuraa i reira ratou e ora ai i te ohipa mai i nia iho i to ratou oraraa utuafare. Teie hoi ta Paulo i papai: “Teie râ ta ˈu parau, e au mau taeae, te poto nei te taime: e au i te feia tara vahine ra, ia riro mai te mea e, aore; (...) e te feia i rave i to teie nei ao ra, mai te mea e aore i rave; te mou nei hoi te huru o teie nei ao. Te hinaaro nei râ vau, e eiaha to outou ei tapitapi. (...) Ia maitai outou i parau atu ai au i teie nei parau, e ere mai te mea e te titiri atu nei au i te marei i nia ia outou, no te mea râ e parau au, e ia haapao outou i ta te Fatu ra ma te peapea ore.” — Korinetia 1, 7:29-35.
13. ‘Ua poto te taime’ no te mau kerisetiano o te senekele 1, i roto i tei hea auraa?
13 Teie ta te taata tuatapapa bibilia ra, o Frédéric Godet, i papai: “A tiaturi noa ˈi te feia faaroo ore e e vai noa mai teie nei ao e a muri noa ˈtu, eita e moehia e te mau kerisetiano i te tiairaa nehenehe mau o te Parousia [oia hoi te Taeraa mai aore ra te Vairaa mai].” Ua horoa mai te Mesia i ta ˈna mau pǐpǐ ra, te tapao no to ˈna “taeraa mai aore ra vairaa mai” e ua horoa maira i teie nei faaararaa: “E teie nei, e ara, aore hoi outou i ite i te hora e tae mai ai to outou Fatu.” (Mataio 24:3, 42). Ua “poto” hoi te taime i te mea e e tia i te mau kerisetiano o te senekele 1 ia ora ma te tiai tamau i te taeraa mai o te Mesia. Hau atu â, aita hoê noa ˈˈe o ratou i ite e hia taime e toe ra hou te mau “tau e tiaia noa” e faahope ai i to ˈna oraraa, ma te faaere hoi ia ˈna i te mau ravea atoa e ‘parauhia mai ai’. — Koheleta 9:11; Petero 2, 1:10.
14. a) Nafea tatou ia papu i te irava o te Mataio 24:19? b) No te aha e riro ai ei mea faufaa mau ia pee i te aˈoraa a Iesu a fatata noa mai ai te matahiti 66?
14 Ua riro mau â ei mea faufaa ia ‘vai ara noa’ te mau kerisetiano no Iudea e no Ierusalema. A faaara atu ai Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ no nia i te piti o te haamouraahia o Ierusalema, teie ta ˈna i parau: “Atae hoi te mau vahine hapû e tei faaote i te tamarii i te reira anotau!” (Mataio 24:19). Aita o Iesu e parau ra i te mau kerisetiano o te senekele 1 e eita e tia ia ratou ia fanau i te tamarii. Te faataa ˈtura râ oia ia ratou ma te hoê hiˈoraa tohu e ia iteahia te tapao te faaite mai e fatata roa o Ierusalema i te haamouhia, mea fifi aˈe ïa na te hoê vahine hapû aore ra na te mau kerisetiano e tamarii aruaru roa ta ratou, ia oioi i te horo ê (Luka 19:41-44; 21:20-23). Area râ, a tupu noa ˈi te arepurepu i roto i te mau ati iuda no Iudea a fatata noa mai ai te matahiti 66, eita e ore te mau kerisetiano i te haamanaˈo i te faaararaa a Iesu, e ua riro atura hoi te reira i te haaferuri ia ratou no nia i te fanauraa i te tamarii i roto i taua mau tau ahoaho ra.
Te mau tamarii i teie nei mahana
15, 16. a) ‘Ua poto te taime’ no te mau kerisetiano e ora ra i to tatou nei tau i roto i tei hea auraa? b) Eaha te mau uiraa ta te mau kerisetiano e tia ia ui?
15 Eaha hoi te huru hiˈoraa o te mau kerisetiano i te faaipoiporaa e te fanauraa i te tamarii i teie nei “anotau hopea”? (Daniela 12:4.) Eiaha roa ˈtu e moehia ia ratou e “te mou nei hoi te huru o teie nei ao” — e aita aˈenei i itehia mai te reira te huru — aore ra, ia au i te tahi mau huriraa, “te mou nei te hohoˈa o teie nei ao”. — Korinetia 1, 7:31.
16 Inaha, “ua poto te taime”. Oia mau, aita to te nunaa o Iehova e taime rahi faahou no te faaoti i te ohipa ta to ˈna Poiete i horoa mai na ˈna. “E e parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa: o te hopea ihora ïa i reira ra.” (Mataio 24:14). E tia hoi taua ohipa ra ia ravehia hou te hopea e tae mai ai. Mea tano atura ïa ia aniani te mau kerisetiano e eaha te faahopearaa ia faaipoipo ratou aore ra ia fanau ratou i te tamarii, i nia i to ratou apitiraa ˈtu i roto i taua ohipa faufaa mau ra.
Te hoê hiˈoraa no te tau tahito
17. a) Eaha te ohipa ta Noa e ta ta ˈna na tamarii tootoru e tia ia rave hou te diluvi ra, e eaha hoi te maororaa taua ohipa na ratou ra? b) Eaha te mau tumu te mau tamarii a Noa i faaea tamarii ore noa ˈi i te tau hou te diluvi ra?
17 Ua faaau aˈera o Iesu i te anotau e ite i te “taeraa mai te Tamaiti a te taata ra” i te “anotau o Noa”. (Mataio 24:37.) Hou te diluvi, e tia ia Noa e ta ˈna na tamarii tootoru ia rave i te ohipa taa maitai oia hoi, te paturaa i te hoê araka rahi mau e te pororaa (Genese 6:13-16; Petero 2, 2:5). Mai te huru ra ïa e ua oti te mau tamarii a Noa i te faaipoipohia a horoa mai ai o Iehova i te mau faaueraa no te hamani i te araka (Genese 6:18). Aita tatou e ite eaha mau na te maororaa taua paturaa ra, eita râ e ore e ua tupu te reira i nia e hia rahiraa ahuru matahiti. I roto i te roaraa o taua tau hou te diluvi ra, e nehenehe tatou e tapao mai e aita te mau hunoa vahine a Noa i fanau mai i te tamarii. Te haapapu maira hoi te aposetolo Petero e ‘e toofanu pue taata i te moana, oia hoi na taata toovau ra’; oia hoi e vau taata faaipoipohia aita e tamarii (Petero 1, 3:20). Mai te huru ra ïa e e piti tumu e vai ra i faaea tamarii ore noa ai te mau tamarii a Noa. A tahi, mai te mea hoi e te fatata noa maira te hoê diluvi rahi pape, ua horoa mai atura ïa te Atua i te hoê ohipa e tia mau â ia ratou ia haapao maitai. E a piti, eita e ore e aita ratou e hinaaro ra ia noaa mai ta ratou tamarii i te hoê anotau i reira ‘te ino o te taata e rahi ai i nia i te fenua nei, e ua ino anaˈe te mau manaˈo atoa, e te mau opuaraa atoa o te aau i te mau mahana atoa ra’, i te hoê anotau “ua î hoi te fenua i te parau-tia ore”. — Genese 6:5, 13.
18. Noa ˈtu â ïa e eita te reira e riro ei hohoˈa na te mau taata faaipoipo i teie mahana, nafea te hiˈoraa i vaiihohia mai e te mau tamarii tamaroa a Noa e ta ratou mau vahine e nehenehe ai e haaferuri ia tatou?
18 Te ohipa i tupu, e ere ïa te auraa e e tia mau iho â i te feia faaipoipo i teie mahana, ia apee i te haerea o te mau tamarii tamaroa e te mau hunoa vahine a Noa hou te diluvi ra. Teie râ, i te mea hoi e ua faaau Iesu i te mau mahana o Noa i to tatou nei anotau, e nehenehe te hiˈoraa o taua mau tavini a Iehova o te tau tahito ra e riro i te haaferuri ia tatou.
“Te mau tau [e tia ia rave i te hoê opuaraa]”
19. a) E nehenehe to tatou nei anotau e faaauhia i te anotau o Noa i roto i tei hea tuhaa? b) Eaha ta Paulo i tohu mai no nia i te mau “mahana hopea”, e e tano taua parau tohu ra no nia i te fanauraa i te tamarii i roto i tei hea tuhaa?
19 Mai ia Noa e to ˈna utuafare fetii, te ora atoa nei tatou i roto i te hoê “ao paieti ore”. (Petero 2, 2:5). Mai ia ratou, te ora nei tatou i te mau “mahana hopea” o te hoê amuiraa o te mau mea iino e fatata roa i te haamouhia. Ua tohu mai te aposetolo Paulo e, i roto i te mau “mahana hopea” o te ao a Satani, e tupu “te mau tau [e tia ia rave i te hoê opuaraa] e te ati rahi”. Ua na ô faahou mai oia e e riro te mau tamarii i te “faaroo ore i te metua”, ma te haapapu mai e e riro mau â te mau tamarii ei tuhaa no te mau mea fifi mau o taua mau tau hopea ra. Ua parau faahou mai oia e e riro te rahiraa o te taata, eita hoi e nehenehe e faaere i te mau tamarii e tae noa ˈtu i te mau taurearea, i te “mauruuru ore, e te viivii, e te aroha ore”. (Timoteo 2, 3:1-3.) Noa ˈtu â ïa e ua tohu mai o Paulo i te mau ohipa e tupu i rotopu i te mau taata o teie nei ao, mea maramarama maitai e e riro te huru feruriraa ta ˈna i faataa maira i te faarahi atu â i te fifi no te mau kerisetiano ia rave i te mau tamarii. E rave rahi hoi te ite i te reira.
20. Eaha ta te tumu parau i mua nei e tuatapapa ra?
20 Mea faufaa roa ˈtura hoi e ei hiˈoraa aifaito maitai to tatou no nia i te fanauraa i te tamarii. E nehenehe te reira e faatupu i te oaoa e rave rahi e te peapea atoa e rave rahi. E riro te fanauraa i te tamarii i te faatupu i te mau haamaitairaa e i te mau tapitapiraa; o te tumu parau ïa e tuatapapahia i mua nei.
Ei haapoto-noa-raa
◻ No te aha te mau fetii rahi e riro ai ei haamaitairaa i Iseraela?
◻ Na te aha e haapapu maira e ua itea i te tahi mau anotau e, mea mauiui mau â na te mau ati iuda ia fanau i te tamarii?
◻ Nafea hoi te Iseraela i te pae varua ia rahi?
◻ ‘Ua poto te taime’ no te mau kerisetiano matamua i roto i tei hea auraa?
◻ No tei hea mau tumu te mau tamarii a Noa i ore ai i fanau i te tamarii hou te diluvi ra, e eaha ˈtura hoi i teie mahana no te mau kerisetiano?
[Hohoˈa i te api 13]
Mea fifi roa ia horo oioi atu i rapaeau ia Ierusalema e te mau tamarii aruaru.