VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w87 1/8 api 7-12
  • Te aratai nei te Mesia ma te itoito mau i ta ˈna amuiraa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te aratai nei te Mesia ma te itoito mau i ta ˈna amuiraa
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • E mau mauhaa no ǒ mai i te Atua ra no te faatere ma te itoito
  • Te hoê tino aratai itehia e te mata taata nei
  • Te aratairaa a te Mesia iho
  • Ua turu te Mesia i te mau melo o te tino aratai
  • Te hoê opuaraa taa ê mau
  • E aratai noa te Mesia i ta ˈna amuiraa ma te itoito
  • O vai te aratai ra i to te Atua nunaa i teie mahana?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2017
  • Ia ohipa amui na tatou e te Tino aratai
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1990
  • Eaha te ohipa a te Tino aratai i teie mahana?
    O vai te rave nei i to Iehova hinaaro i teie mahana?
  • ‘Hoê roa o outou Aratai, o te Mesia’
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2010
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
w87 1/8 api 7-12

Te aratai nei te Mesia ma te itoito mau i ta ˈna amuiraa

“Ia horoa mai te Atua o to tatou Fatu ra o Iesu Mesia (...) e ua haapao hoi ia ˈna ei upoo i nia iho i te mau mea atoa i te ekalesia nei.” — EPHESIA 1:17, 22.

1. Nafea te mau melo o te tahi mau Ekalesia o te amuiraa faaroo kerisetiano e nehenehe ai e pahono i teie uiraa: ‘O vai to outou aratai?’ eaha ta te mau Ite no Iehova pahonoraa?

AITA roa ˈtu te mau Ite no Iehova e farii nei i te hoê noa ˈˈe taata ei upoo no ratou. Aita roa ˈtu hoi e tuearaa to te huru o ta ratou faanahonahoraa e te mea ta te pâpa e horoa mai nei na te Ekalesia katolika, ta te mau patereareha o te mau Ekalesia i te pae hitia o te râ ma aore ra ta te mau tia o te tahi atu mau Ekalesia aore ra pǔpǔ faaroo a te amuiraa faaroo kerisetiano e horoa nei na to ratou mau melo. Te auraro nei te mau Ite ia Iesu Mesia, te Upoo o te amuiraa kerisetiano, tei parau e: “Hoê roa hoi o outou aratai, o te Mesia.” — Mataio 23:10.

2. No te aha te mau Ite no Iehova e farii ai i te Mesia ei Upoo no te amuiraa kerisetiano, e eaha te mau uiraa ta tatou e nehenehe e ui?

2 Inaha, teie te faaiteraa a te aposetolo Petero i te mahana Penetekose ra: “Aita hoi Davida i tae i nia i te raˈi; te na ô maira hoi oia, Ua parau atura Iehova i tau Fatu, A parahi oe i tau rima atau nei, ia tuu atu vau i to mau enemi ei taahiraa avae no oe. E teie nei, ia ite atoa te fetii o Iseraela e, ua faariro-mau-hia oia e te Atua ei Fatu e ei Mesia, o Iesu mau nei â ta outou i faasatauro nei [i taamu i nia i te hoê pou!” (Ohipa 2:34-36). Teie râ, a farii noa ˈi tatou e ua faarirohia o Iesu ei Fatu e ei Upoo no te amuiraa i te matahiti 33 ra, te parau ra anei ïa tatou e ua faaea noa o ˈna i te rima atau o Iehova ma te ohipa ore, a tiai noa ˈtu ai e ia faaariihia o ˈna i te matahiti 1914 ra? Te farii mau ra anei tatou e, mai te omuaraa mai â, ua aratai mai te Mesia i ta ˈna amuiraa ma te itoito mau?

E mau mauhaa no ǒ mai i te Atua ra no te faatere ma te itoito

3. Eaha ta Iesu i tǎpǔ e e tono mai oia na ta ˈna mau pǐpǐ, e nafea tatou e ite ai e aita o ˈna e faahiti ra i te parau no te hoê taata?

3 Te rui hou oia e pohe ai, ua na ô atura Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ haapao maitai e: “E maitai ai outou (...) o vau e haere ê nei; ahiri au aore i haere e, e ore e tae mai te Faaaˈo ia outou nei; ia haere ê râ vau ra, na ˈu ïa oia e tono mai ia outou nei.” (Ioane 16:7). E ere te taata ta ˈna e tono mai, e puai ohipa râ. Ua haapapu maitai oia i te reira i ta ˈna mau pǐpǐ ia ˈna i parau atu ia ratou, hou iti noa ˈˈe oia e paiuma ˈtu ai i nia i te raˈi e: “E inaha, na ˈu e tono mai ia outou nei ta tau Metua i parau maira; e parahi râ outou i te oire nei i Ierusalema, e ia noaa mai to outou itoito no nia mai.” — Luka 24:49.

4 Mea nafea te varua moˈa i te faaohiparaahia mai te Penetekose atu?

4 Ua faaea noa ˈtura te mau pǐpǐ haapao maitai a Iesu na pihai iho ia Ierusalema e tae roa ˈtu i te Penetekose. I taua mahana ra, ua “î aˈera ratou atoa i te [varua moˈa]” mai tei parauhia mai ia ratou. Teie ta Petero e faaite ra: “E teie nei, ua faateiteihia oia i te rima atau o te Atua, e ua noaa mai i te Metua ra te [varua moˈa] i parauhia maira, ua ninii mai oia i teie ta outou e hiˈo nei, e ta outou e faaroo nei.” (Ohipa 2:4, 33). Mea na reira ˈtura hoi to Iehova faariroraa i taua mau kerisetiano matamua ra ei mau tamarii i te pae varua na ˈna (Galatia 4:6). I te tahi aˈe pae, ua noaa maira ia Iesu mai to ˈna Metua te varua moˈa o te tauturu ia ˈna ia aratai i ta ˈna amuiraa i nia i te fenua nei ma te itoito, mai nia mai i to ˈna tiaraa i nia i te raˈi ta ˈna e tia ra i te pae atau o te Atua.

5, 6. a)Eaha ˈtu â te tahi mauhaa ta Iesu no te aratai i ta ˈna amuiraa i nia i te fenua nei? b) A horoa mai i te tahi mau hiˈoraa papu maitai e faaite mai e mea nafea to Iesu faaohiparaa i taua mauhaa ra no te tauturu i ta ˈna mau pǐpǐ aore ra no te turu i te ohipa pororaa.

5 Taa ê atu i te reira, teie ta te aposetolo Petero i papai no nia ia Iesu: “O tei reva aˈenei i nia i te raˈi, e tei te rima atau o te Atua ra; e ua tuuhia te mau melahi, e te feia mana, e te feia hau, i raro aˈe ia ˈna.” (Petero 1, 3:22). Ua riro atura ïa te mau melahi ei mauhaa ê atu ta Iehova i tuu atu i roto i te rima o te Mesia ia nehenehe oia ia aratai i te amuiraa kerisetiano ma te itoito.

6 No reira, ia taio tatou i roto i te buka a te mau Ohipa e ua turu “te melahi a Iehova” aore ra “te hoê melahi a te Atua” i te ohipa pororaa aore ra ua tauturu mai oia vetahi mau melo o te amuiraa kerisetiano, mea tano mau iho â ïa ia tatou ia manaˈo e ua ohipa taua mau melahi ra i raro aˈe i te aratairaa a te Mesia ra o Iesu (Ohipa 5:19; 8:26; 10:3-7, 22; 12:7-11; 27:23, 24). I te mea hoi e o ˈna “te melahi rahi ra o Mihaela”, tei raro aˈe ïa te mau melahi ia Iesu, e ua faaohipa oia ia ratou no te aratai i te amuiraa kerisetiano ma te itoito i te senekele I. — Iuda 9; Tesalonia 1, 4:16.

Te hoê tino aratai itehia e te mata taata nei

7. Eaha ˈtu â te tahi mauhaa ta te Mesia i faaohipa no te aratai i ta ˈna amuiraa, e eaha te mau irava o te mau Papai e parau ra no nia i taua “toroa [tiaau] ra”?

7 Te faaite atoa maira te mau Papai e ua faaohipa o Iesu Mesia i te hoê pǔpǔ tane, tei riro ei tino aratai, no te aratai i ta ˈna amuiraa i nia i te fenua nei. I te omuaraa ra, mai te huru ra ïa e hoê ahuru ma hoê aposetolo i roto i taua tino aratai ra. A monohia ˈi o Iuda Isakariota, ua faahiti aˈera o Petero ia au i te hinaaro o Iehova, i te Salamo 109:8 o te parau ra e: “E to ˈna toroa ia riro ïa ia vetahi ê.” I muri iho, ua pure aˈera o Petero e to ˈna mau hoa ia tohu mai Iehova i te taata ‘ia rave atoa mai oia i teie nei toroa i te aposetolo, i mairi ia Iuda i te hara’. O Matatia tei maitihia e “amui-atoa-hia maira oia i te mau aposetolo tino ahuru ma hoê ra”. — Ohipa 1:20, 24-26.

8. A horoa mai e piti hiˈoraa e faaite mai e mea nafea to te Mesia faaohiparaa i te mau melo o te tino aratai itehia i te mata taata nei.

8 Te taime matamua te aamu bibilia e faaite mai ai i na aposetolo hoê ahuru e ma piti, tei riro ei tino aratai, i roto i to ratou “toroa [tiaau]”, te taime ïa ratou i maiti ai i te taata roo maitai i te pae varua, no te tavini i to ratou mau taeae i rotopu i te amuiraa i tahito ra (Ohipa 6:1-6). Te piti o te taime, te taime ïa, i te mea hoi e te poro ra o Philipa i te parau no nia i te Mesia i to Samaria, “te mau aposetolo e parahi i Ierusalema ra e, (...) [i tono ai ia] ratou ia Petero raua o Ioane”. E tia atura ïa ia tuu taua mau tia ra o te tino aratai i to ratou rima i nia i to Samaria ia nehenehe te ‘varua moˈa ia niniihia mai’ i nia ia ratou. — Ohipa 8:5, 14-17.

Te aratairaa a te Mesia iho

9. Ua ohipa noa mai anei te Mesia na roto i te arai o te mau melahi aore ra o te tino aratai? A horoa mai na te hoê hiˈoraa.

9 No reira, i te omuaraa ra o te amuiraa kerisetiano, e varua moˈa tei te Mesia ra, e mau melahi e e tino aratai rahi itehia i te mata taata nei no te aratai ma te itoito i ta ˈna mau pǐpǐ i nia i te fenua nei. Ua na reira hoi oia iho i te tahi taime. Ei hiˈoraa, na te Mesia iho i haafariu mai ia Saulo no Tareso (Ohipa 9:3-6). E toru mahana i muri aˈe, ua parau tia ˈtura oia i te “hoê pǐpǐ” o Anania te iˈoa, ma te faaite atu i na tuhaa ohipa e toru ta ˈna e horoa ˈtu na Saulo i te na ôraa ˈtu e: “E farii maitihia hoi oia na ˈu, ei hopoi i tau iˈoa i mua i te aro o te mau Etene ra, e i te hui arii ra, e i te tamarii hoi a Iseraela ra.” (Ohipa 9:10-15). Ua titau aˈera te Mesia ia Saulo no te faatupu i te hoê ohipa taa ê mau. Ua riro maira hoi o Saulo ei aposetolo, ei taata tei tonohia. Ua matauhia hoi oia i te parauhia te aposetolo Paulo.

10. Mea nafea to te Mesia iho aratairaa i te pororaa?

10 Na te Mesia iho i aratai i te pororaa. Maoti te varua moˈa no ǒ mai i to ˈna Metua, ia Iehova ra, ua faaue atura oia ia Paulo ia faatupu i to ˈna mau tere mitionare e ua haapao maite mai hoi i taua mau tere no ˈna ra. Teie ta tatou e taio: “A faataa mai na ia Baranaba raua o Saulo, no te ohipa i haapaohia e au na raua ra. (...) E o raua hoi i tonohia e te [varua moˈa] ra, haere tia ˈtura ïa i Seleukia; e mai reira hoi, fano atura raua i Kupero”; o to raua hoi te reira tere mitionare matamua (Ohipa 13:2-4). Mea papu maitai atura ïa e eita ta te varua moˈa, te puai ohipa o Iehova, e nehenehe e ‘parau’ i te tahi parau aore ra ‘e tono’ i te tahi taata; na te Mesia, te Upoo o te amuiraa, e faaohipa ra i te varua no te aratai i te mau tereraa ohipa.

11. Eaha te ohipa i tupu i roto i te piti o te tere mitionare o Paulo, e mea nafea to taua mau ohipa i tupu ra faaite-papu-raa mai e ua faaohipa Iesu i te varua no te aratai i te pororaa?

11 Te faaite papu maira te aamu o te piti o te tere mitionare o Paulo e ua faaohipa o Iesu i te varua no te aratai i te mau kerisetiano mau ma te itoito. I muri aˈe i to ratou haere-faahou-raa ˈtu e farerei i te mau amuiraa no Lukaonia (te hoê fenua i Asie [Mineure]) ta te aposetolo i haamau i to ˈna tere matamua, mai te huru ra ïa e te hinaaro o Paulo e to ˈna mau hoa e tere tia ˈtu i te pae tooa o te râ e hiˈohiˈo te oire roma ra i Asia. No te aha hoi ratou i ore ai i faatupu i taua opuaraa na ratou ra? No te mea ‘ua tapeahia ratou e te varua moˈa, eiaha e parau haere i te parau i Asia’. (Ohipa 15:36, 40; 16:1-6.) Teie râ, na vai e faaohipa ra i te varua moˈa o Iehova no te aratai ia ratou? Te pahono maira te irava i muri iho i taua uiraa nei ma te faaite mai e ia ratou i tere tia ˈtu i te apatoerau ma te manaˈo e poro i Bitunia, “aita râ ratou i tuua e te [varua] o Iesu”. (Ohipa 16:7.) Oia mau, ua faaohipa o Iesu Mesia i te varua ta to ˈna Metua i horoa mau no te aratai i te pororaa ma te itoito. Ua ite aˈera o Paulo i te hoê orama no te mea te hinaaro ra o Iesu Mesia e to ˈna Metua o Iehova ia poro-haere-hia te parau apî maitai i Europa ma. — Ohipa 16:9, 10.

Ua turu te Mesia i te mau melo o te tino aratai

12, 13. Mea nafea te mau ohipa i tupu i te tau o Paulo i hoˈi mai ai i Ierusalema, i muri aˈe i to ˈna riroraa mai ei kerisetiano, i te faaiteraa mai e o te Mesia to muri mai i te mau opuaraa i ravehia e te mau tia o te amuiraa?

12 Te taime matamua o Paulo i tamata ˈi i te taati atu i te mau pǐpǐ a te Mesia e parahi ra i Ierusalema, aita ratou i hinaaro maitai, e ua taa hoi ia tatou e no te aha, e farerei ia ˈna. “Ua rave aˈera Baranaba i tana rima, aratai atura ia ˈna i te mau aposetolo ra.” (Ohipa 9:26:27). Ua parahi aˈera o Paulo hoê ahuru ma pae mahana i pihai iho i te aposetolo Petero. Ua haamatau atoa o ˈna ia Iakobo, te taetaeae o Iesu, tei riro hoi i teie nei ei matahiapo no te amuiraa no Ierusalema (Galatia 1:18, 19). I muri iho, te faaite ra te buka a te mau Ohipa e ua riro mai te mau matahiapo no Ierusalema ei mau melo no te tino aratai o te amuiraa kerisetiano tahito, i pihai iho i na aposetolo hoê ahuru ma piti. — Ohipa 15:2; 21:18.

13 I roto i te roaraa e piti hebedoma o ˈna i Ierusalema, ua faaite atura o Paulo i te parau i te mau ati Iuda reo heleni, “te titau maira [râ] ratou ia ˈna e taparahi”. E te na ô râ o Luka e: “E ite aˈera te mau taeae ra, aratai atura ia ˈna i Kaisarea, e ua tono atura hoi ia ˈna i Tareso.” (Ohipa 9:28-30). Teie râ, o vai to muri mai i taua opuaraa paari mau ra? Tau matahiti i muri iho, ia faatia mai oia i taua ohipa i tupu ra, ua faataa maira o Paulo e o Iesu tei fa mai i mua ia ˈna e tei faaue mai ia ˈna ia faarue oioi mai oia ia Ierusalema. Ua hinaaro o Paulo e aparau e o Iesu, ua pahono maira râ oia e: “A haere, e tono ê atu hoi au ia oe i te Etene ra.” (Ohipa 22:17-21). Mai te raˈi maira i reira hoi oia e noho ai, ua apee maite te Mesia i te mau ohipa e tupu ra e ua ohipa atoa mai hoi oia na roto i te arai o te mau taeae e haapao ra i te amuiraa no Ierusalema e ma te parau roa mai hoi ia Paulo.

14. Eaha te faaauraa i rotopu i te buka Ohipa e te rata i to Galatia e faaite maira e te aratai ra te Mesia i te mau ohipa tei rave e ia haaputuputu te tino aratai ia ratou no te tuatapapa i te parau no nia i te peritome?

14 Te faaite maramarama atoa maira te hoê taioraa papu i te mau Papai e o te Mesia te tumu no te putuputuraa faufaa roa i faatupuhia e te tino aratai no te faaoti e eaha te opuaraa e rave no nia i taua tumu parau nei: e tia anei i to te mau Etene i riro mai ei mau kerisetiano ia peritome ia ratou aore ra eiaha e ia auraro i te ture a Mose? Te faaite maira te buka Ohipa e a tupu ai taua aimârôraa ra “ua [eita e ore e te mau melo maitihia oia hoi te mau matahiapo o te amuiraa Anetiohia] haapao atura ratou ia Paulo raua o Baranaba, e i e toofanu mau taata no ratou iho, e haere i Ierusalema i te mau aposetolo ra e te mau peresibutero ra i taua parau ra”. (Ohipa 15:1, 2.) Teie râ, ia faataa mai o Paulo i te mau huru tupuraa i aratai ia ˈna ia haere i Ierusalema no te faatitiaifaro i te parau no nia i te peritomeraa, te na ô ra oia: “E mea faaitehia mai i tae ai au i nia.” (Galatia 2:1-3; hiˈo 1:12). I te mea hoi o ˈna te Upoo itoito mau no te amuiraa, ua hinaaro te Mesia ia faatitiaifaro-roa-hia taua tumu parau faufaa mau ra i te pae no te haapiiraa, e te tino aratai. Na roto i te arai o te varua moˈa, ua aratai aˈera oia i te feruriraa o taua mau taata haapao maitai ra i roto i te faaotiraa ta ratou i rave. — Ohipa 15:28, 29.

Te hoê opuaraa taa ê mau

15, 16. a) Ia hoˈi mai o Paulo mai te toru o to ˈna tere mitionare, eaha te ohipa ta te tino aratai i faaue atu ia ˈna? b) No te aha taua faaueraa nei e nehenehe ai e riro ei mea huru ê, e no te aha Paulo i auraro atu ai? c) Eaha te uiraa e tia ia uihia?

15 Te ohipa i tupu i muri aˈe i te toru o te tere mitionare o Paulo, o te tahi atoa ïa hiˈoraa faahiahia mau e faaite mai e mea nafea to te Mesia aratairaa i te mau ohipa ma te itoito mai te raˈi mai. Te faatia ra o Luka e, ia Paulo i hoˈi mai i Ierusalema, ua faaite pauroa mai oia i te ohipa no reira oia i tonohia ˈi, i te mau melo o te tino aratai e parahi ra i reira. Teie ta Luka i papai: “Haere atoa ˈtura matou o Paulo ma ia Iakobo ra, tei reira hoi te mau peresibutero atoa ra. E oti aˈera tana aroharaa ˈtu ia ratou ra, faaite maite atura oia i te mau mea atoa a te Atua i rave i ǒ te mau Etene i ta ˈna ra haapiiraa.” (Ohipa 21:17-19). I muri aˈe i to ˈna faarooraa ia Paulo, ua horoa maira te tino aratai i teie faaueraa papu maitai oia hoi: “E na ô oe i ta matou e parau atu nei.” Ua faaue maira hoi ratou ia ˈna ia haere i te hiero e ia faaite atu i te huiraatira e ‘aita o ˈna e haapii ra i te ati Iuda atoa e parahi i ǒ te Etene ra e e faarue ia Mose, i te na ôraa ˈtu hoi e, Eiaha ratou e peritome i te tamarii e eiaha hoi e haapao i te mau peu ra’. — Ohipa 21:20-24.

16 E nehenehe vetahi pae e feaa i nia i te parau mau o taua faaueraa nei. E mai ta tatou i ite, tau matahiti na mua ˈtu, ua faaue aˈera o Iakobo ia Paulo e peneiaˈe paha vetahi mau matahiapo i reira a tupu ai na ohipa e piti nei, ia faarue mai oia ia Ierusalema no te haamataˈuraa a te mau “[ati Iuda reo heleni ra]”. (Ohipa 9:29.) E noa ˈtu taua fifi ra, ia au i te faaueraa tumu ta ˈna i faahiti i roto i te Korinetia 1, 9:20, ua auraro oia i taua faaueraa ra. Teie râ, te faatupu nei taua mau tumu nei â hoê â mau faahopearaa. Tiarepu ihora “te ati Iuda i parahi i [te hoê mataeinaa roma] i Asia ra” i te taata atoa e ua tamata aˈera i te taparahi haapohe roa ia Paulo. Auaa maoti hoi te mau faehau roma i ora mai ai oia (Ohipa 21:26-32). I te mea hoi e o te Mesia te Upoo itoito mau o te amuiraa, no te aha ïa oia i ore ai i rave e ia haere atu o Paulo i te hiero na nia i te faaueraa onoono a te tino aratai?

17. Nafea taua opuaraa huru ê mau ra i te pahonoraahia mai e te Atua, e eaha ta te reira e faaite maira?

17 Na te ohipa i tupu i te piti o te po i muri aˈe i te taparahiraahia o Paulo, e pahono mai. Ua horoa oia i te faaiteraa faahiahia mau i te tiaa rahi taata e hinaaro ra e taparahi ia ˈna, e ia poipoi aˈe, i te Sunederi ïa (Ohipa 22:1-21; 23:1-6). I te piti o te taime, fatata roa o ˈna i te pohe. I taua râ rui ra, ua fa maira o Iesu e ua na ô maira e: “E rui ihora, ua tia maira te Fatu i pihai iho ia Paulo, ua parau maira, E faaitoito, e Paulo, mai ta oe i faaite i te parau no ˈu i Ierusalema nei, e faaite atoa hoi oe i Roma.” (Ohipa 23:11). Ia haamanaˈo na outou i na ohipa tootoru ta Iesu i manaˈo e horoa ˈtu na Paulo (Ohipa 9:15). Ua hopoi o Paulo i te iˈoa o te Mesia i te mau “etene” e i te mau “tamarii a Iseraela”, ua tae râ i te taime i teie nei ia haere atu oia e faaite i te parau i mua i te mau “hui arii”. E maoti taua opuaraa a te tino aratai ra, ua nehenehe aˈera o Paulo e faaite atu i te parau i mua i te feia mana ra mai ia Felisi e o Phesito, te arii ra o Heroda Ageripa II, e oia hoi i te emepera ra ia Nero (Ohipa, pene 24 e tae atu i te pene 26; Ohi 27:24). O vai te nehenehe e feaa e aita ta te Mesia e tuhaa i roto i taua mau ohipa ra i tupu?

E aratai noa te Mesia i ta ˈna amuiraa ma te itoito

18. Eaha ta Iesu Mesia i parau hou oia e haere atu ai i nia i te raˈi?

18 Hou aˈe oia e faarue mai ai i ta ˈna mau pǐpǐ no te haere i nia i te raˈi e parahi atu ai i te pae atau o to ˈna Metua, ua na ô aˈera o Iesu Mesia e: “O te mana atoa i te raˈi e te ao atoa nei ua pûpûhia mai tei ia ˈu anaˈe. E teie nei, e haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te [varua moˈa]; ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na: e inaha, tei pihai atoa iho ïa vau ia outou, e tae noa ˈtu i te hopea o teie nei ao.” — Mataio 28:18-20.

19. Mea nafea to te Mesia faaohiparaa i te mana ta te Atua i horoa mai i te senekele I, e eaha ta tatou e tuatapapa i roto i te tumu parau i mua nei?

19 Te faaite papu maira te buka o te mau Ohipa, e faataa maira i te aamu o te mau matahiti matamua o te kerisetianoraa e ua faaohipa te Mesia i to ˈna mana no te aratai ma te itoito i ta ˈna amuiraa i nia i te fenua nei. O ta ˈna ïa i rave na roto i te arai o te varua moˈa, te mau melahi e te tino aratai hoê ahuru ma piti hoi aposetolo e te tahi mau matahiapo no te amuiraa o Ierusalema. Ua faaite maira Iesu e ei pihai iho oia i ta ˈna mau pǐpǐ e tae noa ˈtu i te hopea o te amuiraa o te mau mea nei, te anotau hoi ta tatou e ora nei. E hiˈopoa tatou, i roto i te tumu parau i mua nei, e o ˈna noâ te Upoo itoito mau o te amuiraa kerisetiano e e tuatapapa tatou e mea nafea ta ˈna huru aratairaa i ta ˈna mau “mamoe” i teie nei mahana.

Te mau tumu parau e tapea mai

◻ No te aha te mau Ite no Iehova e ore ai e farii i te hoê taata ei aratai?

◻ Mea nafea to te Mesia faaohiparaa i te varua moˈa no te aratai i te amuiraa kerisetiano i tahito ra?

◻ Mea nafea to te Mesia faaohiparaa i te mau melahi no te aratai i te mau kerisetiano i te senekele I?

◻ Mea nafea to te Mesia aratairaa i ta ˈna amuiraa i nia i te fenua nei ma te turuhia e te hoê tino aratai itehia e te mata taata nei?

◻ Mea nafea to te Mesia aratairaa i te tahi taime i te tupuraa o te mau ohipa?

[Hohoˈa fenua i te api 9]

(Hiˈo i te papai)

Piti o te tere mitionare o Paulo

Anetiohia

Seleukia

KILIKIA

Tareso

Derebe

KAPADOKIA

PAMEPHULIA

GALATIA

Lusetero

Ikonio

Anetiohia

LUKIA

ASIA

BITUNIA E PONOTO

Teroa

MAKEDONIA

Philipi

Tesalonia

[Hohoˈa i te api 7]

Ua aratai atoa te Mesia i ta ˈna amuiraa na roto i te arai o te hoê tino aratai ite-mata-hia.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono