Te oˈe e haapohe i roto i te hoê anotau auhune mau
“Inaha, e amu tau mau tavini i te maa, e pohe râ outou i te poia.” — ISAIA 65:13.
1, 2. a) Eaha te ino ta te mau nunaa e aro noa nei ma te faufaa ore? b) Eaha te tiaturiraa mau ta te Bibilia e horoa mai nei?
TEI NIA te pohe o te oˈe i te ao nei. Mai teie te huru to te hoê vea no te Boston Globe faataaraa mai i taua huru tupuraa atâata mau ra: “E tia i te ao nei, o te taiohia fatata hoê miria taata o te piri roa hoi i te faito o te oˈe, ia imi i te mau ravea no te tauturu i te mau nunaa veve roa ˈˈe ia ite atoa ratou i te ruperupe o te mau nunaa hoona roa ˈˈe.” Teie râ hoi, eita ta te mau nunaa e manaˈohia nei e mau nunaa tei haere i mua roa i te pae no te mau matini, e nehenehe e parau e aita ratou e roohia nei i te oˈe. Ratou atoa, aita ratou i manuïa i te faanaho i te hoê tabura o te haapapu mai e amu te taata tataitahi i te maa. Te tafifi nei te feia e haapeapea noa nei no te maitai o te huitaata nei no te faatitiaifaro i taua fifi ra o te haere noa ˈtura hoi i te rahiraa. Teie râ, te vai mau ra anei te hoê ravea?
2 Teie te tuatapaparaa ta te vea ta tatou i faahiti aˈenei e rave ra: “Te tuhaa ino roa ˈˈe o te ereraahia i te maa (...), te iteraa ïa tatou e e nehenehe ta te ao nei e faaamu i te taatoaraa o to ˈna mau taata.” Inaha, aita te ati o te oˈe e faaearaa i te rahi. No te aha hoi? Aita anei to tatou Poiete here i rave e ia mâha maitai te mau hinaaro o te rahiraa miria taata? Ia ˈna i faaineine i te fenua nei ia riro mai ei vahi nohoraa no te taata, ua rave aˈera oia e ia faahotu mai te fenua i te maa e rave rahi, hau atu i tei au i te taata tataitahi (Salamo 72:16-19; 104:15, 16, 24). I teie anotau aehuehu atoa ta tatou e ora nei, te vai nei ia tatou ra te haapapuraa e e horoa maite mai te Poiete rahi i te maa na te feia e fariu tia ˈtu i nia Ia ˈna. Na roto i te vaha o te Raatira rahi ta ˈna i horoa mai, teie ta ˈna e parau ra: “E mata na râ outou i te imi i te basileia o te Atua, e te parau-tia na ˈna; e amui-atoa-hia mai taua mau mea ia outou.” — Mataio 6:33; Ioane 1, 4:14.
Te hoê oˈe pohe
3. Eaha te oˈe ino roa ˈˈe e tupu nei i teie mahana i nia i te fenua nei, e mea nafea te reira i tohuraahia mai?
3 Te mea ino roa ˈtu â, i teie nei mahana, o te oˈe rahi mau ïa i te pae varua — tuati-tia-hia i te ereraahia i te hau — teie e itehia nei i nia i te fenua nei. Te aueue nei te huitaata e te imi uˈana nei hoi i te hoê ravea e matara ˈi oia. Tau senekele i teie nei, ua faataa mai te Atua Mana Hope i taua huru tupuraa nei na roto i te arai o ta ˈna peropheta: “Inaha, te na ô maira te Fatu ra o Iehova, te fatata maira te tau e hopoi atu ai au i te oˈe i nia i te fenua, e ere râ i te oˈe maa ore, e te hiaai i te pape, i te faaroo râ i te parau a Iehova: e horo hoi te taata i te tahi miti e te tahi miti; e mai te apatoerau e tae roa ˈtu i te hitia o te râ i te hororaa e te hoˈiraa mai, i te imiraa i te parau a Iehova, e ore roa râ e itea.” — Amosa 8:11, 12.
4, 5. a) No te aha vetahi e imi ai i te Atua e ore atu ai e itehia e ratou? b) E taa ê Iesu i te tahi atu mau upoo faatere haapaoraa o to ˈna tau i roto i tei hea tuhaa (Mataio 15:1-14)?
4 Mai te peu e mai te reira te huru, e nehenehe anei ïa tatou e matara mai i taua fifi ra? Te pahono ra te aposetolo Paulo e, e nehenehe, e te horoa mai nei hoi oia i teie nei mau parau faaitoito: “O te Atua i hamani i teie nei ao (...) e ua haapao i te tau i haapaohia i mutaa ihora, e te otia o to ratou ra parahiraa; ia imi ratou i te Fatu, peneiaˈe o te perehahu atu ratou ia ˈna e itea ˈtu, aita râ oia i atea ê atu ia tatou atoa nei.” — Ohipa 17:24-27.
5 Mai te peu e “[aita te Atua i atea roa ia tatou tataitahi]”, no te aha ïa e rave rahi e imi ai ia ˈna ma te perehahu e ore atu e itea mai? No te mea ïa aita ratou e imi ra ia ˈna i te vahi mau ra. E hia rahiraa taata teie e parau nei e e mau kerisetiano ratou teie e heheu nei i te tumu parau tumu o te kerisetianoraa oia hoi te Bibilia Moˈa? E hia teie e faahua parau nei e e mau “tiai” ratou teie e faaohipa nei i te Parau a te Atua no te haapii i te mau “mamoe”? (Hiˈo i te Ezekiela 34:10.) Ua parau atura Iesu, i to ˈna ra tau, i te mau upoo faatere haapaoraa teoteo mau e aita ratou i ite “i te mau Papai e te puai o te Atua”. (Mataio 22:29; Ioane 5:44.) Area oia ra, ua ite papu oia i te mau Papai e ua haapii atu hoi i te mau taata e rave rahi, ta ˈna i “aroha ˈtu, no te mea, ua purara ratou e ua faarue-taue-hia, mai te mamoe tiai ore ra”. — Mataio 9:36.
Te ora nei tatou i te hoê anotau auhune i roto i tei hea auraa?
6. Nafea Iehova ia tamǎrû mai i ta ˈna mau tavini no nia i te auhune i te pae varua e tiai maira ia ratou?
6 Te tamǎrû mai nei Iehova e te faaitoito mai nei hoi oia i te feia e hinaaro mau ra e ite e o vai mau na oia. Na roto i te arai o ta ˈna peropheta o Isaia, ua aˈo atura oia i te mau tiai mamoe haavare: “E teie nei, te na ô maira te Fatu ra o Iehova: Inaha, e amu tau mau tavini, e pohe râ outou i te poia; inaha, e oaoa to ˈu ra mau tavini, e pohe râ outou i te haama.” (Isaia 65:13, 14). Teie râ, nafea hoi te Atua ia horoa i te maa e rave rahi na ta ˈna mau tavini? Eaha te tia ia tatou ia rave e fanaˈo ai tatou ma te oaoa i te faanahoraa ta ˈna i faaineine ia vai noa mai te ora, noa ˈtu te oˈe varua e itehia nei i teie mahana?
7. Eaha te huru tupuraa i horoahia mai i te tau tahito ia nehenehe tatou ia faaitoitohia i to tatou nei tau?
7 I te mea hoi tei te iteraa tatou i te mau faaueraa a te Atua e tei te faaroo e apeehia mai i te ohipa e ora ˈi tatou, e tia mau â ïa ia tatou ia fariu tia ma te oaoa i nia i te Parau a te Atua, ia ite tatou i te hinaaro o te Poiete ia tatou nei e ia ite atoa hoi tatou nafea oia ia ohipa mai i nia ia tatou nei (Ioane 17:3). No te reira ra, e tuatapapa ïa tatou i te hoê aamu bibilia i reira tatou e ite ai hoê â mau huru tupuraa e i teie nei mahana. Te taata matamua o taua aamu ra o te patereareha ra ïa o Iosepha. Mai ia Iehova i horoa ˈtu ma te paari i te maa na to ˈna nunaa na roto i te arai o Iosepha, i teie atoa mahana te aratai nei oia ma te here i te feia e imi nei ia ˈna. — Hiˈo Roma 15:4; Korinetia 1, 10:11, NW, neneiraa 1984, nota (*) i raro i te api; Galatia 4:24.
Iosepha, o te faaora
8, 9. a) I teie nei mau mahana hopea, eaha te faaauraa ta tatou e nehenehe haamau no Iosepha, Iakoba e Pharao? b) E ô atoa tatou i roto i te tupuraa o taua aamu ra i roto i tei hea auraa?
8 E tiaraa faufaa roa to Iosepha, te tamaiti a Iakoba, a faaorahia ˈi te mau ati Iseraela. Ua riro anei to ˈna oraraa ei hohoˈa no te mau ohipa e tupu a muri aˈe? Ia haamanaˈo na tatou e ua faaoromai o Iosepha i te mau hamani-ino-raa tia ore a to ˈna mau tuaane; ua faaruru oia e rave rahi mau fifi i roto i te hoê fenua ěê; e maoti to ˈna faaroo aueue ore, ua tapea oia i to ˈna haapao maitai; e oia hoi, ua faateiteihia oia i nia i te tiaraa tavana — ta ˈna i faaî mau ma te paari — i te tau a tupu ai te hoê oˈe ino mau (Genese 39:1-3, 7-9; 41:38-41). Aita anei tatou e ite ra hoê â huru tupuraa e te oraraa o Iesu?
9 I roto i te tau ati hoi to Iesu riroraa mai ei Pane no te Ora i roto i te hoê ao tei farerei i te oˈe “i te faarooraa i te parau a Iehova”. (Amosa 8:11; Hebera 5:8, 9; Ioane 6:35.) I roto i to raua mau auraa e o Iosepha, te faahaamanaˈo maira o Iakoba raua o Pharao ia Iehova e te ohipa ta ˈna i rave na roto i te arai o ta ˈna Tamaiti (Ioane 3:17, 34; 20:17; Roma 8:15, 16; Luka 4:18). Ua amui atoa mai te tahi atu mau taata i roto i taua aamu ra i tupu, e e tuatapapa maite ïa tatou i to ratou tiaraa tataitahi. E haamanaˈo atoa tatou e tei te Iosepha rahi, oia hoi tei ia Iesu Mesia to tatou ora. Auê ïa tatou i te mauruuru ia ˈna oia i faaherehere mai ia tatou i te oˈe pohe ra i teie mau “mahana hopea” e ino noa ˈturâ! — Timoteo 2, 3:1, 13.
Te tuatiraa te aamu
10. a) Mea nafea to Iosepha faaineineraahia no te mau hopoia ta ˈna e amo a muri aˈe? b) Eaha te mau huru ta ˈna i faaohipa i to ˈna iho â apîraa ra?
10 I te mau mahana o Iosepha, aita hoê noa ˈˈe taata i nehenehe i ite na mua i te mau ohipa ta Iehova e faaineine ra no To ˈna nunaa. Teie râ, i te tau o Iosepha e titauhia ˈi ia faaî i te tiaraa faufaa roa ˈˈe, ua nehenehe o Iehova e faaineine ia ˈna e e faaineine maite i to ˈna mau huru. No nia i te tuhaa matamua o to ˈna oraraa, teie ta te aamu e faatia ra: “Tae aˈera Iosepha i te ahuru ma hitu o to ˈna ra matahiti, te tiai atoa ra oia i te mamoe, oia e tana mau tuaana atoa ra; tei roto atoa taua tamaiti ra i na tamarii a Bila, e na tamarii a Zilipa, na vahine a tana metua tane ra. E ua hopoi hoi Iosepha i ta ratou parau ino i tana metua ra.” (Genese 37:2). Ua faaite oia i to ˈna haapao maitai na roto i te haapao-maite-raa i te mau faufaa a to ˈna metua tane, mai ia Iesu i tapea i to ˈna haapao maitai i roto i te mau fifi atoa na roto i te faaamuraa i te nǎnǎ a to ˈna Metua i roto i te hoê “ui mârô e te faaroo ore”. — Mataio 17:17, 22, 23.
11. a) No te aha te mau tuaane o Iosepha i riri roa ˈi ia ˈna? b) Ua itea atoa o Iesu i taua huru tupuraa nei i tei hea taime?
11 E here rahi to Iseraela, te metua tane o Iosepha i ta ˈna mau tamarii atoa ra e inaha, ua hamani aˈera oia i te hoê ahu maitai no ˈna. E no te reira hoi to ˈna mau tuaane “i feii ai ia ˈna, e aore i tia ia parau marû mai ia ˈna”. Te tahi â ïa teie tumu e feii ai ratou ia ˈna i roto i na moemoeâ e piti ta ˈna; ia au i te tatararaa o taua na moemoeâ nei, te auraa ra e raatira mai oia i nia ia ratou ia tae i te hoê mahana. Inaha, ua feii atoa mai hoi te mau upoo faatere haapao ati iuda ia Iesu no to ˈna haapao maitai, no te mea atoa mea papu maitai ta ˈna haapiiraa e te fanaˈo atoa ra oia i te haamaitairaa a Iehova. — Genese 37:3-11; Ioane 7:46; 8:40.
12. a) No te aha hoi o Iakoba i haapeapea ˈi no ta ˈna mau tamarii tamaroa? b) Eaha te faaauraa ta tatou e nehenehe e haamau i rotopu i te oraraa o Iosepha e to Iesu?
12 I te hoê taime te haapao noa ra te mau tuaane o Iosepha i te mau mamoe i pihai noa ˈtu ia Sekema. Ua peapea roa iho â ïa to ratou metua tane, inaha i taua vahi nei to Sekema haaviiviiraa ia Dina, e to Simeona raua o Levi, e to ratou mau tuaane, taparahiraa i te mau taata o te oire iho. Ua ani atura ïa o Iakoba ia Iosepha e haere e hiˈo e mea maitai anei ratou e ia hoˈi mai e faaite ia ˈna. Noa ˈtu te riri rahi o to ˈna mau tuaane ia ˈna, ua haere oioi noa ˈtura o Iosepha e paimi ia ratou. Ua na reira atoa hoi o Iesu, inaha, ua farii oia ma te oaoa i te ohipa ta Iehova i horoa mai ia rave oia i nia i te fenua nei, noa ˈtu â ïa e e mau mauiui rahi te itea mai e a ˈna ia faarirohia oia ei taata tia roa oia e ia riro mai oia ei Mauhaa matamua no te ora. Auê ïa hiˈoraa faahiahia no te faaoromai, o Iesu no tatou paatoa e! — Genese 34:25-27; 37:12-17; Hebera 2:10; 12:1, 2.
13. a) Mea nafea to te mau tuaane o Iosepha faaiteraa i to ratou riri ia ˈna? b) E nehenehe te peapea o Iakoba e faaauhia i to vai?
13 Ua hiˈo maira te mau tuaane o Iosepha ia ˈna i te atea ê. E rahi oioi noa ˈtura to ratou riri ia ˈna e opua aˈera hoi ratou e taparahi ia ˈna. Ua opua na mua ratou e haapohe ia ˈna. Area o Reubena, e mǎtaˈu ra hoi i te amo i te hopoia no taua ohipa ra no te mea o ˈna te matahiapo, ua faahepo aˈera ïa oia ia ratou e huri ia Iosepha i roto i te hoê apoo, aita e pape o roto: te manaˈo ra hoi oia e hoˈi faahou mai e tii ia ˈna i muri aˈe e e tatara mai ia ˈna. I taua taime ra râ, ua faahepo aˈera o Iuda i to ˈna mau tuaane e hoo atu ia ˈna ei tîtî i te mau ati Isemaela e na reira maira i te haere. Ua rave aˈera te mau tuaane o Iosepha i muri iho i to ˈna ahu roa, tuu atura i roto i te toto o te hoê puaaniho e ua hopoi atura i to ratou metua tane ra. I muri aˈe i to ˈna hiˈoraa i te ahu, ua na ô o Iakoba e: “No tau tamaiti teie nei ahu; ua pau oia i te hoê taehae: ua pau, ua huˈahuˈa roa ïa Iosepha.” Eita e ore e mai te reira atoa te oto o Iehova i to ˈna iteraa te mau mauiui o Iesu, ia ˈna i faatupu i ta ˈna ohipa i nia i te fenua nei. — Genese 37:18-35; Ioane 1, 4:9 10.
Iosepha i Aiphiti
14. E nehenehe tatou e faufaahia i teie mahana i taua ohipa i tupu i tahito ra i roto i tei hea tuhaa?
14 Eiaha ïa tatou e faaoti e na roto i ta tatou tuatapaparaa e ua tupu mau iho â taua ohipa ra ia au i te taio mahana mau i orahia na e Iosepha. Te hoê râ teie tabura no te mau ohipa e tupu a muri aˈe ta teie mau huru tupuraa e pûpû mai nei, mau hohoˈa o te riro ei haapiiraa ia tatou e o te faaitoito mai nei ia tatou i teie nei mahana. Mai ta te aposetolo Paulo e parau ra, “te mau parau atoa hoi i papaihia i mutaa ihora, i papaihia ïa ia ite tatou; ia noaa to tatou tiairaa, i te faaoromai e te mahanahana o te parau i papaihia ra. E teie nei, ia faafaito mai te Atua no ˈna te faaoromai e te mahanahana i to outou aau, outou outou iho, ia au i te hinaaro o te Mesia ra o Iesu. Ia haamaitai outou i te Atua, i te Metua o to tatou Fatu ra o Iesu Mesia, ma te aau hoê, e te vaha hoê”. — Roma 15:4-6.
15. No te aha o Iosepha e te fare o Potiphara i maitai ai?
15 Ua arataihia ˈˈera o Iosepha i Aiphiti e ua hoohia aˈera hoi i te hoê taata no Aiphiti o Potiphara te iˈoa, raatira no te faehau a Pharao. Tei pihai iho hoi Iehova ia Iosepha, oia hoi, noa ˈtu â ïa e ua atea ê oia i te fare o to ˈna metua tane, tei tamau noa i te haapao i te mau faaueraa tumu maitai roa ta ˈna i haapii mai ia ˈna. Aita hoi o Iosepha i faarue i te haamoriraa a Iehova. Ua haapopou maira to ˈna fatu o Potiphara i to ˈna mau huru faahiahia mau e ua haapao aˈera oia ia ˈna ei tavana i to ˈna ra utuafare. E no Iosepha, haamaitai maira Iehova i te fare o Potiphara. — Genese 37:36; 39:1-6.
16, 17. a) Tei raro aˈe te haapao maitai o Iosepha i tei hea ˈtu â tamataraa? b) Ia au i te ohipa i roohia i nia ia Iosepha a tapeahia ˈi oia i roto i te fare tapearaa, na vai e aratai ra i te tupuraa o te mau ohipa?
16 I reira to te vahine a Potiphara tamataraa i te faahinaaro ia Iosepha. Ua patoi atura râ oia ia ˈna ma te tuutuu ore. E i te hoê mahana, ua haru maira oia i to ˈna ahu, ta ˈna i vaiiho atu ia ˈna i horo ê. I mua ia Potiphara, ua pari atura taua vahine nei e ua faahinaaro mai o Iosepha ia ˈna, e inaha, huri atura o Potiphara ia ˈna i roto i te fare tapearaa. Te tahi tau matahiti, ua ruruuhia aˈera oia i te auri. I roto râ i taua fare tapearaa ra, ua faaruru aˈera oia i te mau enemi, e inaha, ua haapapu aˈera o Iosepha e e taata viivii ore mau â oia. No reira, ua tuu maira te tiai o te fare tapearaa ra i te mau taata atoa i tapeahia i roto i taua tapearaa ra, ia Iosepha ei tiai. — Genese 39:7-23; Salamo 105:17, 18.
17 E i muri aˈe, riri roa ˈˈera Pharao i na taata toroa toopiti no ˈna ra, i te raatira o te rave vine e te raatira o te rave maa e tuuhia ˈtura raua i roto i te fare tapearaa. Ua tuuhia ˈtura raua ia Iosepha ra ei tiai, e i reirâ, ua aratai faahou Iehova i te tupuraa o te mau ohipa. Ua moemoeâhia ˈˈera na taata toroa toopiti ra e aita hoi raua e taa ra i te auraa o taua na moemoeâ na raua ra. I muri aˈe i to raua fariiraa e “no ô mai i te Atua ra te ite i te taoto nei”, ua faataa ˈtura Iosepha ia raua i te auraa o te mau moemoeâ. E, mai ta ˈna i faataa ˈtu, e toru mahana i muri iho, a faatupuhia ˈi te oroa o te mahana fanauraa o Pharao, ua hoˈi faahou aˈera te raatira o te rave vine i to ˈna toroa, area te raatira o te rave maa ra, ua tarîhia ïa oia. — Genese 40:1-22.
18. a) Mea nafea o Iosepha i te haamanaˈoraahia? b) Eaha te mau taotootoâ a Pharao?
18 Noa ˈtu â ïa e ua taparu atu o Iosepha i te raatira o te rave vine ia tia ˈtu oia no ˈna i mua ia Pharao, e piti matahiti â tei mairi hou taua taata nei e haamanaˈo ai ia ˈna. E i reirâ, no te mea ïa e ua taotootoâhia o Pharao e piti na taoto huru ê mau i te hoê noa iho rui. E inaha, i te mea hoi e aita hoê noa ˈˈe taata hiˈohiˈo e tahuˈa atoa a te arii i nehenehe e tatara mai i te auraa, ua na ô atura te raatira i te rave vine ra ia Pharao e e nehenehe ta Iosepha e tatara i te mau taoto. Ua tono atura Pharao i te taata e tii ia Iosepha, o tei faataa mai ma te haehaa te Pû mau o te ite i te taoto ra, i te na ôraa ˈtu e: “Na te Atua e tuu mai ia Pharao i te parau ora.” Ua parau atura te arii no Aiphiti ia Iosepha i ta ˈna mau moemoeâ:
“Te tia noa ra vau i te pae pape ra [o Nile]; e inaha, ua haere maira na puaatoro poria e te maitatai e hitu, mai raro mai i taua pape ra; e te amu noa ra ratou i te maa i te vahi aihere ra. E inaha, i muri aˈe i te reira, ua haere mai i nia na puaatoro iino e te tiahape, e e huru pohe hoi, e hitu, aita roa ïa puaatoro i itea ia ˈu i Aiphiti atoa nei i te ino. Ua amu ihora na puaa tiahape [pararai] e te iino, i tei mutaa ihora mau puaa poria e hitu ra; e pau aˈera ratou i te horomiihia, aore i itea e ua horomiihia, o to ratou â hoi to ratou huru i te iino, mai tei mutaa ihora. (...)
“E i moemoeâ-faahou-hia vau, e inaha, ite atura vau i e hitu huero sitona rarahi e te maitatai i te tupuraa i nia i te tumu hoê.E inaha, i muri aˈe i te reira, ua tupu maira e hitu â huero sitona oriorio e te hoene, e ua para i te mataˈi o te hitia o te râ ra. E pau roa aˈera na huero sitona maitatai e hitu, i na huero sitona hoene ra. E ua faaite hoi au i taua parau nei i te mau hiˈohiˈo ra; aita roa râ e taata i tia ˈi ia faaite mai i te auraa.” — Genese 40:23 e tae atu i te 41:24.
19. a) Ua faaite o Iosepha i te haehaa i roto i tei hea tuhaa? b) Nafea te taotootoâ i te tatarahia mai?
19 E mau taotootoâ huru ê mau teie! O vai hoi te nehenehe e tatara mai i te auraa? O Iosepha ïa, eiaha ma te faahanahana ia ˈna iho. Inaha, teie ta ˈna i parau: “Hoê â taua na moemoeâ a Pharao ra. Ua faaite mai te Atua ia Pharao i ta ˈna e fatata i te rave nei.” I muri iho, ua faaite maira o Iosepha i te poroi puai mau no nia i te ohipa e tupu a muri aˈe, e vai ra i roto i taua na taoto ra:
“Inaha, teie e tupu na matahiti auhune rahi roa e hitu e ati noa ˈˈe te fenua atoa nei o Aiphiti: e i muri aˈe i te reira, o na matahiti oˈe ïa e hitu, e e moe taua auhune nei i te fenua nei o Aiphiti; e pau roa hoi te fenua i te oˈe: (...) Area i te papitiraa mai i taua moemoeâ ia Pharao ra, no te mea ïa ua tia roa ïa parau i te Atua, e ua fatata i te faatupuhia e te Atua ra.” — Genese 41:25-32.
20, 21. a) Eaha te huru o Pharao i mua i te faaararaa i horoahia ˈtu ia ˈna ra? b) Tae roa mai i teie nei, ua tuea noa o Iosepha raua o Iesu i roto i tei hea tuhaa?
20 Nafea ïa o Pharao i mua i taua oˈe e fatata maira? Ua parau atura Iosepha ia ˈna e ia imi oia i te hoê taata ite e te haapao maitai, a tuu ai ia ˈna ei nia iho i te fenua, e haaputu ai i te maa atoa o te fenua i na matahiti maitatai ra. Inaha, te ite ra o Pharao i te mau huru faahiahia mau o Iosepha. Ua tatara maira oia i te tapea no nia i to ˈna rima e ua ooma ˈtura i te rima o Iosepha, ma te haamau hoi ia ˈna ei tavana i nia i te fenua o Aiphiti atoa. — Genese 41:33-46.
21 E toru ahuru matahiti to Iosepha a tia ˈtu ai oia i mua ia Pharao, na reira atoa hoi o Iesu ia ˈna i bapetizohia e ia ˈna i haamata i ta ˈna taviniraa o te faaora. Te faaite maira te tumu parau i mua nei e mea nafea Iosepha i te faaohiparaahia e Iehova no te faahohoˈa i te “Tumu o te ora” i te tau o te oˈe i te pae varua, e ite hoi tatou e nafea te reira e tano ai no to tatou nei tau. — Ohipa 3:15; 5:31.
Nafea outou ia pahono mai?
◻ Eaha na huru e piti o te oˈe e itehia nei i teie mahana?
◻ Eaha te mau huru faahiahia roa ta Iosepha i faaohipa ia ˈna i ora na i pihai iho i to ˈna mau tuaane?
◻ Eaha ta tatou e nehenehe e haapii mai i te tuhaa matamua o te oraraa o Iosepha i Aiphiti?
◻ Eaha te haapapuraa ta te aupuru a Iehova ia Iosepha e te feia tei pohe i te poia, e horoa mai nei na tatou?
[Tumu parau tarenihia i te api 13]
I roto i te Sunday Star no Toronto o te 30 no mati 1986, ua papai aˈera te hoê papai vea no nia i te mau Ekalesia rarahi e: “To ratou manuïa-ore-raa papu roa ˈˈe te oreraa ïa ratou e nehenehe e haamâha i te oˈe rahi roa ˈˈe i te pae varua o te mau tane, te mau vahine e te mau ui apî o teie nei mahana.”