Tuhaa hau
Te tamataraa i te pae rapaauraa e i te pae morare a te mau Ite no Iehova
Ua piahia teie tumu parau i roto i te Journal of the American Medical Association (JAMA) o te 27 no novema 1981 (buka 246, n°21, api 2471, 2472), o ta matou e nenei nei ma te parau faatia a te Taatiraa a te mau taote marite. Copyright 1981, American Medical Association.
Tei mua te mau taote e rapaau nei i te mau Ite no Iehova, i te hoê fifi. Oia mau, no ta ratou mau tiaturiraa i te pae faaroo, aita te mau melo o teie faaroo e farii ra i te mau pâmuraa toto taatoa, no roto i te taata iho aore ra no roto mai i te tahi atu taata, te pâmuraa i te mau toropuru ura, te mau toropuru uouo aore ra te mau taoˈa tahi e haapaari i te toto. Teie râ, e rave rahi te farii nei i te faaohiparaa i te hoê matini mafatu-mahaha, te hoê matini tamâ toto aore ra te tahi atu ravea hoê â huru, mai te peu noa e e faaterehia teie mau matini e te mau taoˈa e ere i te toto e ia tamau noa te toto i te haere na roto i te tereraa toto i rapae au atu i te tino. Eiaha te pǔpǔ rapaauraa ia haapeapea no ta ˈna hopoia i mua i te ture, no te mea, te rave nei te mau Ite, o te patoi ma te ite maitai i ta ratou ohipa e rave ra, i te pâmuraa toto, i te mau ohipa e titauhia no te faatiamâ mai i te taote i te mau hopoia atoa. Hau atu, te farii nei te mau Ite i te mau taoˈa monoraa e ere i te toto. Maoti te raveraa i teie mau taoˈa monoraa, apitihia ˈtu i te mau aupururaa papu, e nehenehe ai te mau taote e rave i te mau huru tâpûraa rahi atoa i nia i te mau Ite no Iehova taata paari aore ra tei ore i taeahia te matahiti. No reira, ua faaineinehia te hoê ravea rapaauraa e tano no teie mau taata maˈi, ravea o te au maitai i te ture e titau ra e rapaau i “te taata taatoa”. (JAMA 1981;246:2471-2472.)
TEI mua te mau taote i te hoê fifi rahi, o te rahi noa ˈtura hoi. I te Fenua Marite, te vai ra hau atu i te hoê afa mirioni Ite no Iehova, o te patoi nei i te pâmuraa toto. E tia ia ite e te rahi noa ˈtura teie mau Ite e te feia e farii ra ia ratou. I mutaa ihora, e rave rahi mau taote e mau tia no te mau fare maˈi o tei manaˈo na e, na te ture e haapao i teie patoiraa i te pâmuraa toto e e titau na ratou i te mau tiribuna i te parau faatia no te ohipa ia au i te mea o ta ratou e faaue ra i te pae rapaauraa; teie râ, te faaite ra te mau buka i te pae rapaauraa apî e te taui ra te huru feruriraa. Ua riro paha teie ohipa, tei tupu mai na roto i te hoê aravihi hau aˈe i te pae no te tâpûraa i te feia tei raro roa to ratou faito hémoglobine, ei tapao no te hoê papu-maitai-raa i te manaˈo i te pae no te ture ra no nia i te “fariiraa maramarama o te taata maˈi”.
I te pae no te tâpûraa faaineinehia e no te mau pepe, e rave rahi mau Ite, te feia paari aore ra te mau taurearea aitâ i taeahia te matahiti, o te rapaauhia nei ma te ore e faaohipa i te pâmuraa toto. Aita i maoro aˈenei, [i te Fenua Marite,] ua farerei te mau tia a te mau Ite no Iehova i te mau pǔpǔ rapaauraa e te feia toroa a te hau no te tahi mau fare maˈi rahi roa ˈˈe o te fenua. Maoti teie mau aparauraa, ua rahi atu â te maramarama e ua faatitiaifarohia vetahi mau fifi no nia i te mau ravea faaherehereraa i te toto, te mau tauiraa i te melo e te mau fifi i te pae rapaauraa e i te pae no te ture.
TE MAU ITE NO IEHOVA E TE MAU RAVEA RAPAAURAA
Te fanaˈo nei te mau Ite no Iehova i te mau ravea rapaauraa e i te mau tâpûraa. E rave rahi hoi mau taote, e mau taote tâpû atoa, i rotopu ia ratou. Teie râ, e feia faaroo rahi mau te mau Ite, e ia au i ta ratou tiaturiraa, te opani nei vetahi mau irava bibilia ia ratou ia farii i te pâmuraa toto, teie hoi te tahi: “O te iˈo râ ma te ora atoa i roto ra, oia te toto, eiaha outou e amu i te reira.” (Genese 9:3, 4). “[A] faatahe (...) i te toto i raro a tapoˈi ai i te repo.” (Levitiko 17:13, 14). E ‘eiaha e faaturi, eiaha e amu i te mea uumi-noa-hia, e te toto1’. (Ohipa 15:19-21).
Noa ˈtu e aita teie mau irava i papaihia ia au i te huru parau a te toroa rapaauraa, te manaˈo nei te mau Ite e te opani nei teie mau irava i te pâmuraa toto taatoa, te mau toropuru ura e te pape toto, e oia atoa te mau toropuru uouo e te mau taoˈa tahi e haapaari i te toto. Teie râ, aita te maramarama a te mau Ite no nia i teie mau irava e opani ra ia faaohipahia te mau taoˈa mai te albumine, te mau taoˈa o te pape toto (immunoglobuline) e te mau ravea i faaineinehia no te feia roohia i te mau taheraa toto maoro no te mea aita to ratou e taoˈa haapaari toto: tei te Ite tataitahi te faaotiraa e e nehenehe anei ta ˈna e farii i te reira2.
Te tiaturi nei te mau Ite no Iehova e e tia ia faarue i te toto e haere i rapae i te tino; no reira, eita ratou e farii e ia faahereherehia to ratou toto i te hoê vahi ia pâmu-faahou-hia i roto ia ratou. Eita ratou e farii i te mau ravea iritiraa toto i roto i te tâpûraa aore ra i te mau ravea no te tapape i te toto e titau ra e ia faahereherehia te toto. Teie râ, te vai ra te mau Ite o te farii nei e ia faaohipahia te matini tamâ toto aore ra te matini mafatu-mahaha (mai te peu e e faaterehia te matini e te mau taoˈa e ere i te toto), e oia atoa te tapearaa i te toto ia ore anaˈe te tereraa o te toto i rapaeau i te tino e mau. E tia ïa i te taote ia tauaparau e te taata maˈi no te ite e eaha ta to ˈna haava manaˈo e faatia ra ia ˈna2.
Aita te mau Ite e manaˈo ra e te faataa papu ra te Bibilia i te parau no nia i te tauiraa i te melo; no reira, tei te Ite tataitahi te faaotiraa e e nehenehe anei ta ˈna e farii i te hoê tauiraa no te rapaau i te iri rairai e paruru ra i te mata, te mape aore ra te tahi atu vaehaa o te tino.
E NEHENEHE E RAVE I TE MAU TÂPÛRAA RAHI
I mutaa ihora, e patoi pinepine na te mau taote i te rapaau i te mau Ite no te mea e au ra e “e ruuruu” to ratou tiaraa no nia i te faaohiparaa i te toto e te mau taoˈa toto “i te rima o te taote”; area i teie mahana ra, e rave rahi mau taote mea au aˈe na ratou ia faariro i teie huru tupuraa mai te hoê fifi apî, te hoê ohipa e tamata i to ratou aravihi. I te mea e aita te mau Ite e patoi ra e ia faaohipahia te mau pape monoraa meumeu aore ra te mau pape e nehenehe e haere na roto i te iri rairai, te ravea no te haapaapaa i te iri e te uira, te faataotoraa na roto i te faatoparaa i te neˈiraa toto3 aore ra te faatopa-roa-raa i te anuvera o te tino, te faaohipahia nei teie mau ravea ma te manuïa. Mea maitai roa te mau faaohiparaa no teie nei e no a muri aˈe o te Hetastarch [aitâ i hoohia ˈtura i Farani]4, te mau pâmûraa i roto i te uaua o te taoˈa fer-dextran puai5,6, e te faaohiparaa i te “tipi tâpû aravihi”7 [e faaohipa i te mau taˈi teitei roa o te ore e faaroohia e te tariˈa taata] e e nehenehe atoa e farii i te pae faaroo. Hau atu, mai te peu e te itehia ra e mea papu roa e mea aravihi roa te hoê taoˈa mono i te toto i te mau fluorocarbones, tei faaineinehia aita i maoro aˈenei (Fluosol-DA)8, eita teie ravea e patoi i te mau tiaturiraa a te mau Ite.
I te matahiti 1977, ua tapao na taote Ott and Cooley9 e 542 tâpûraa mafatu-uaua i ravehia i nia i te mau Ite no Iehova (ma te ore e faaohipa i te toto). Ia au i ta raua parau, e nehenehe e faaohipa i teie huru tâpûraa, no te mea “mea maitai roa te faito atâataraa”. I to matou aniraa ˈtu ia ˈna, ua rave te taote Cooley i te hoê tatararaa tanumerahia no nia e 1026 tâpûraa, e 22 % tei ravehia i nia i te mau taurearea aita i taeahia te matahiti. Teie ta ˈna faaotiraa: “I ǒ te mau Ite no Iehova, aita te atâataraa i te pae no te tâpûraa i hau atu i ǒ te tahi atu mau taata e tâpûhia.” Oia atoa, ua parau te taote Michael DeBakey e: “I roto i te rahiraa o te mau tupuraa [tei roto te mau Ite], aita te mau atâataraa no te hoê tâpûraa e ravehia ma te ore e faaohipa i te pâmuraa toto i hau atu ia horoa anaˈe matou i te toto.” (Parau a te taote iho, mati 1981). Te faataa atoa ra te mau vea i te pae rapaauraa i te mau tâpûraa rahi tei manuïa i nia i te mau vaehaa no te omaha10 e i te pae no te faaafaroraa i te mau ivi e te mau uaua11. Ua papai te mau taote Dean MacEwen, e o Richard Bowen e “ua manuïa” te mau monoraa i te puoiraa ivi tua “i nia e 20 [Ite] tei ore i taeahia te matahiti”. (Parau tei ore i neneihia, atete 1981.) Te na ô faahou ra raua e: “E tia i te taote tâpû ia farii e e tia ia ˈna ia faatura i te tiaraa o te taata maˈi ia patoi i te hoê pâmuraa toto, e e tia atoa hoi ia ˈna ia rave i te tâpûraa ma te paruru i te maitairaa o te taata maˈi.”
Te faaite ra te taote Herbsman12 e ua manuïa te mau tâpûraa i nia te mau taata, e oia atoa te mau taurearea, “o tei pau rahi roa to ratou toto i muri aˈe i te hoê tupuraa taue”. Te na ô ra hoi oia e: “Mea fifi aˈe no te mau Ite ia titau-anaˈe-hia te toto. Tera râ, mea papu maitai e te vai ra ta matou mau ravea no te mono i te toto.” Ma te faaite e e rave rahi mau taote tâpû o te haamarirau nei i te tâpû i te mau Ite no Iehova “no to ratou mǎtaˈu i te mau hororaa i mua i te ture”, te faaite ra teie taote e mea hape roa teie tiaraa.
TE MAU FIFI I TE PAE NO TE TURE E TE MAU TAUREAREA AITA I TAEAHIA TE MATAHITI
[I te Fenua Marite,] te farii nei te mau Ite i te tarima i te hoê parau e faaauhia mai e te Taatiraa a te mau taote marite o te faatiamâ i te taote e te fare maˈi i te mau hopoia atoa13. Hau atu, te vai ra ta te rahiraa o te mau Ite i nia ia ratou te hoê parau i faataahia na te mau taote, i tarimahia e i haapapuhia, te hoê parau i faaineinehia maoti te tauturu a te feia toroa i te pae rapaauraa e i te pae no te ture. Te haapapu nei teie mau parau i te tiaraa o te taata maˈi e te paruru atoa nei i te mau taote. Te faaite maitai ra te haava Warren Burger e “eita e fariihia” te mau hororaa no te hape i te pae no te toroa, mai te peu e e haapapuhia e ua tarima-mau-hia teie huru parau faatiamâ. Ua papai o J. Paris14, o te faataa ra i teie tumu parau i roto i te hoê tatararaa no nia i te “tiamâraa i te pae faaroo e [te mau] ravea rapaauraa faahepohia” e: “Teie ta te hoê taata tatara, o tei tuatapapa i te mau parau i neneihia no nia i teie ohipa, i faaite: ‘Aita roa ˈtu vau i ite i te hoê vahi e turu ra i te parau ra e e hopoia (...) ta te taote (...) i te pae no te ture no te mea aita oia i faahepo i te hoê pâmuraa toto.’ Ua riro râ teie manaˈo atâata ei manaˈo i tupu noa mai i roto i te feruriraa o te hoê taata e faaohipa ra i te ture eiaha râ mai te hoê ohipa o te nehenehe e tupu mau â.”
Te fifi rahi roa ˈˈe no nia ïa i te mau rapaauraa te tia ia horoahia ˈtu i te mau tamarii aitâ i taeahia ˈtura i te matahiti. Mea pinepine hoi te mau metua tei parihia i te haapao ore, i te horohia i mua i te ture. Teie râ, e rave rahi mau taote e mau paruru o tei matau maitai i te mau Ite no Iehova o te patoi nei i teie mau hororaa. Te manaˈo nei ratou e te tutava nei te mau Ite ia rapaau-maitai-hia ta ratou mau tamarii. Te ani nei te mau Ite, o te ore hoi e hinaaro e ape i ta ratou hopoia ei mau metua e e horoa ˈtu i teie hopoia na te hoê haava aore ra na te tahi atu taata, e ia faaturahia te mau tiaturiraa faaroo a to ratou utuafare. No te taote A. Kelly, papai parau tahito a te Taatiraa a te mau taote no Kanada15, “e nehenehe te mau metua o te mau tamarii aitâ i taeahia te matahiti e te mau fetii o te feia maˈi tei moe te hiroˈa e faaite i te hinaaro o te taata maˈi. (...) Te na ô ra oia e, aita roa ˈtu vau e faahiahia ra i te mau ravea a te hoê tiribuna haapaoraa ore o te haaputuputu i te hora piti i te aahiata no te tatara mai i te hoê tamarii i te mana a to ˈna mau metua”.
Ia titauhia e faataa eaha te mau rapaauraa te tia ia horoahia na ta ratou mau tamarii, mea papu maitai e e tiaraa to te mau metua no te faaite i to ratou manaˈo. E tia paha ia maiti i rotopu i te hoê tâpûraa e te mau ravea rapaauraa no te haapoheraa i te mau vaehaa i maˈihia na roto i te mau hihi (radiothérapie) aore ra na roto i te mau raau (chimiothérapie), inaha, te vai ra to teie mau ravea te mau vahi maitai e te mau vahi atâata. No te mau tumu morare o te na nia ˈtu i te mau fifi no roto mai i te mau pâmuraa toto16, te ani nei te mau metua Ite no Iehova ia faaohipahia te mau ravea rapaauraa o te ore e patoi i ta ratou mau tiaturiraa faaroo. E tano maitai te reira e te ture i te pae rapaauraa e faaue ra e rapaau i “te taata taatoa” e eiaha e haafaufaa ore i te mau faainoraa i te pae no te feruriraa e te huru o te taata iho, e te mau faahopearaa e vai maoro paha, ta te hoê rapaauraa o te patoi i te mau tiaturiraa hohonu a te hoê utuafare e nehenehe e faatupu. [I te Fenua Marite,] e rave rahi mau fare maˈi rahi o tei ohipa ê na e te mau Ite no Iehova teie e farii nei i teie nei i te haapao i te mau Ite, e tae noa ˈtu i te mau tamarii, tei faarue i te mau fare maˈi o tei patoi i te rapaau ia ratou.
TE HOÊ TAMATARAA NA TE MAU TAOTE
Te taa maitai ra ia tatou e e ere i te mea ohie ia rapaau i te mau Ite no Iehova no te taote o tei opua maite e paruru i te ora e te oraora-maitai-raa o ta ˈna mau taata maˈi na roto i te faaohiparaa i te mau ravea atoa e vai ra ia ˈna. I roto i te omuaraa parau o te mau tumu parau no nia i te mau tâpûraa rahi i ravehia i nia i te mau Ite no Iehova, teie ta te taote Harvey17 i papai: “Oia mau, mea riri roa na ˈu teie mau tiaturiraa o te nehenehe e haafifi i ta ˈu ohipa.” Te na ô nei râ oia e: “Te moe oioi nei ia tatou e tei nia te manuïaraa o te tapûraa i te aravihi o te taata tataitahi. E inaha, e nehenehe te aravihi e haamaitaihia.”
No nia i te hoê parau peapea e faataa ra e “ua faaoti” te hoê o te mau pû rapaauraa i te mau pepe rahi roa ˈˈe no te fenua no Dade, i Floride, “eiaha e rapaau” i te mau Ite no Iehova, te haapapu ra te taote Bolooki18 e “i rotopu i teie mau taata maˈi, mea haihai aˈe te atâataraa i taaihia i te rahiraa o te mau tâpûraa i tei matauhia”. Te na ô ra oia e: “Noa ˈtu e te manaˈo ra te mau taote tâpû e te erehia ra ratou i te hoê o te mau ravea a te toroa rapaauraa apî, (...) ua papu maitai ia ˈu e e rahi atu â to ratou ite ia tâpû ratou i teie mau taata maˈi.”
Maoti hoi i te hiˈo i te mau Ite no Iehova mai te feia fifi roa ia rapaau, te rahi noa ˈtura te mau taote o te farii nei i teie ohipa mai te hoê tamataraa i te pae rapaauraa. I to ratou faarururaa i teie tamataraa, ua faaineine ratou i te hoê huru raveraa i te pae no te tâpûraa e tano no teie huru feia maˈi, e peehia ra i roto e rave rahi mau fare maˈi. E mea maitai aˈe te mau rapaauraa ta teie mau taote e horoa nei no te taata maˈi taatoa. Inaha, teie ta te taote Gardner19 i parau: “Eaha te faufaa ia rapaau i te tino o te taata maˈi ahiri e e faainohia to ˈna oraraa pae varua, mai ta ˈna e manaˈo ra? Te taora atura ïa tatou ia ˈna i roto i te hoê oraraa aita e auraa faahou no ˈna e peneiaˈe paha mea ino roa ˈtu â i te pohe iho.”
Te farii nei te mau Ite e, ia au i te hiˈoraa a te toroa rapaauraa, ua riro ta ratou mau tiaturiraa aueue ore ei fifi ê atu e peneiaˈe paha e haafifi roa ˈtu â te reira i te ravea rapaauraa. No reira, te faaite nei ratou i te hoê mauruuru rahi no te mau rapaauraa o ta ratou e fanaˈo nei. Te vai ra i roto ia ratou, e mea faufaa roa hoi, te hoê faaroo hohonu e tae noa ˈtu i te hoê hinaaro uˈana e ora, e te tahoê maite nei ratou e te mau taote e te feia no te toroa rapaauraa. No reira te taata maˈi e te taote e amui ai no te faaruru i teie tamataraa otahi roa.
TABULA O TE MAU FAAHORORAA
1. Jehovah’s Witnesses and the Question of Blood. Brooklyn, NY, Watchtower Bible and Tract Society, 1977, pp. 1-64.
2. The Watchtower 1978;99 (June 15):29-31.
3. Hypotensive anesthesia facilitates hip surgery, MEDICAL NEWS. JAMA 1978;239:181.
4. Hetastarch (Hespan)—a new plasma expander. Med Lett Drugs Ther 1981;23:16.
5.Hamstra RD, Block MH, Schocket AL:Intravenous iron dextran in clinical medicine. JAMA 1980;243:1726-1731.
6. Lapin R: Major surgery in Jehovah’s Witnesses. Contemp Orthop 1980;2:647-654.
7. Fuerst ML: ‘Sonic scalpel’ spares vessels. Med Trib 1981;22:1,30.
8. Gonzáles ER: The saga of ‘artificial blood’: Fluosol a special boon to Jehovah’s Witnesses. JAMA 1980;243:719-724.
9. Ott DA, Cooley DA: Cardiovascular surgery in Jehovah’s Witnesses. JAMA 1977;238:1256-1258.
10. Roen PR, Velcek F: Extensive urologic surgery without blood transfusion. NY State J Med 1972;72:2524-2527.
11. Nelson CL, Martin K, Lawson N, et al: Total hip replacement without transfusion. Contemp Orthop 1980;2:655-658.
12. Herbsman H: Treating the Jehovah’s Witness. Emerg Med 1980;12:73-76.
13. Medicolegal Forms With Legal Analysis. Chicago, American Medical Association, 1976, p. 83.
14. Paris JJ: Compulsory medical treatment and religious freedom: Whose law shall prevail? Univ San Francisco Law Rev 1975;10:1-35.
15. Kelly AD: Aequanimitas Can Med Assoc J 1967;96:432.
16. Kolins J: Fatalities from blood transfusion. JAMA 1981;245:1120.
17. Harvey JP: A question of craftsmanship. Contemp Orthop 1980;2:629.
18. Bolooki H: Treatment of Jehovah’s Witnesses: Example of good care. Miami Med 1981;51:25-26.
19. Gardner B, Bivona J, Alfonso A, et al: Major surgery in Jehovah’s Witnesses. NY State J Med 1976;76:765-766.