VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g98 8/6 api 15-17
  • To oe mau maiuu rima—Te atuatu ra anei oe ia ratou?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • To oe mau maiuu rima—Te atuatu ra anei oe ia ratou?
  • A ara mai na! 1998
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te hoê huru hamaniraa rau
  • To ratou faufaaraa
  • E paari aˈe ratou ia atuatuhia ma te tano
  • Araraa i to ratou tupuraa e i to ratou nehenehe
  • Te faahiahia o to tatou nau rima
    A ara mai na! 1992
  • Te hoê mea apî i roto i te putuputuraa i ropu i te hebedoma
    Faaineineraa no te putuputuraa Oraraa e taviniraa Kerisetiano (2017)
  • Te papai mai nei te feia taio
    A ara mai na! 1992
  • Mauiui pohe i nia i te pou
    Te taata rahi roa ˈˈe i ora aˈenei
A ara mai na! 1998
g98 8/6 api 15-17

To oe mau maiuu rima—Te atuatu ra anei oe ia ratou?

Na te taata papai vea a A ara mai na! i Tuete

AHIRI e ani te hoê taata ia oe e, “A faaite mai na i to oe mau maiuu?” e nafea oe? E oaoa ra anei oe i te faaiteraa i to oe mau maiuu mâ maitai, aore ra e huna oioi oe i to oe nau rima i muri mai i to oe tua? E mau tumu maitatai paha ta oe no te hunaraa i to oe mau maiuu. Peneiaˈe e ere hoi ratou i te mea nehenehe, aore ra te hohoni noa ra oe i to oe mau maiuu. E tauturu te iteraa hau atu â i te huru hamaniraa faahiahia o to tatou mau maiuu ia tatou ia mauruuru hau atu â e e nehenehe te reira e turai ia tatou ia atuatu maitai ia ratou.

No te rahiraa o te huru hamaniraa o to oe mau maiuu, e mau taoˈa tahi pohe paari ïa e poroteina veuveu kératine to roto. Te oioi o te tupuraa o te mau maiuu rima, mea taa ê ïa no tera e tera rimarima e no tera e tera taata. E tupu te mau maiuu i te hoê oioiraa au noa e 3 milimetera i te avaˈe hoê. Ia vaiiho-anaˈe-hia te mau maiuu i te tupu-noa-raa ma te ore e tâpûhia, e roroa roa ïa. Ia au i The Guinness Book of World Records 1998, ua vaiiho te hoê Inidia i na maiuu e pae o to ˈna rima aui ia tupu ma te naea-amui-hia e 574 tenetimetera te roa. E 132 tenetimetera te roa o te maiuu o to ˈna rimarima rahi.

Te hoê huru hamaniraa rau

Ia hiˈo-oioi-hia e au te maiuu i te hoê noa paa, te paa maiuu. No reira e maere paha oe i te iteraa e e nehenehe e faatuhaahia te mau maiuu na roto i te hoê numera tuhaa rahi e itehia e oia atoa vetahi o ta oe e ore e ite. E hiˈopoa maite na tatou i te huru hamaniraa o te maiuu.

1. Paa maiuu. Teie te tuhaa paari o ta tatou i matau i te pii te maiuu. E piti anairaa iri to te paa maiuu, to nia e to raro mai. Ua faanaho-taa-ê-hia te mau taoˈa tahi o na tuhaa e piti e mea taa ê te oioiraa o to raua tupuraa. Mea mǎrû te iri no nia, e e mau repe turua to raro mai o te au i te mau tore o te roˈi maiuu. E mau tore otahi teie o te taata taitahi e e nehenehe e faaohipahia ei ravea no te iteraa i te ihotaata.

2. Muriraa o te maiuu. O te tuhaa uouo ïa mai te hohoˈa o te avaˈe apî e vai ra i te tumu o te paa maiuu. Aita e itehia ra teie tuhaa uouo i te mau rimarima atoa. E tupu te maiuu i teie vaehaa iti tino ora i te tumu o te paa maiuu, e parauhia matrice. Teie te tuhaa faufaa roa ˈˈe o te maiuu. Te muriraa o te maiuu o te hopea ïa o te matrice o te maiuu, oia ïa te tuhaa o te maiuu ora e faura mai. Te toea o te paa maiuu e mau taoˈa tahi pohe ïa.

3. Mau opiraa maiuu, i te muriraa e i te aoao. Te faahiti ra te reira i te iri na pihai iho i te paa maiuu. E piihia teie iri te opiraa maiuu no te mea eita e hope i te paa o te maiuu e opi râ i raro aˈe e e tapoˈi i te paa maiuu o te faura mai. E paruru e e turu teie mau opiraa o te iri i te mau vaehaa na pihai iho i te maiuu.

4. Iri maiuu parauhia éponychium. Teie te ripene iti rairai o te opiraa iri e e au ra e te hope ra i te tumu o te paa maiuu. I te tahi mau taime, e parauhia te reira e cuticule.

5. Cuticule. Te cuticule mau e iri rii i raro aˈe i te iri maiuu. E iri apî ateate e piri i nia i te tua o te paa maiuu.

6. Muaraa o te maiuu. O te tuhaa o te paa maiuu e tupu i mua ˈtu i te arauru o te rimarima.

7. Hyponychium. O te itehia i raro aˈe i te muaraa o te maiuu, e tapiri maitai teie vaehaa no te paruru i te roˈi maiuu i te haapêraa.

To ratou faufaaraa

Ua rau te faufaaraa o to tatou mau maiuu, mai te raurauraa. E mea faufaa ratou no te hohore i te hoê anani, no te tatara i te hoê tapona, aore ra no te rave i te mau tauihaa rii. Hau atu, e turu e e paruru te mau maiuu i te arauru o te rimarima o te fafa i te mau mea e o te mauiui ohie noa hoi.

Eiaha tatou ia ore e tâuˈa i te auraa o ta te mau maiuu e horoa ra no nia i te huru faanehenehe. E nehenehe to tatou mau maiuu e faaite i te mau peu faaneheneheraa maitatai—aore ra au ore. E tuhaa faufaa to ratou i te aparaa i te rima, e ia atuatu-maitai-hia, e faaunauna ratou i to tatou mau rima. E fifihia tatou i roto i te oraraa o te mau mahana atoa ahiri e aita e maiuu, e e au ra ïa e te erehia ra to tatou mau rima i te tahi mea.

E paari aˈe ratou ia atuatuhia ma te tano

Ei tuhaa no to tatou tino faahiahia, e tia ia atuatuhia to tatou mau maiuu ma te tano. Ia roo-anaˈe-hia to oe maiuu i te maˈi ino, a haere e hiˈo i te taote. I te mea mau, i te arauru o to oe mau rimarima, te vai ra paha te mau tapao no te hoê maˈi. Oia mau, te parauhia ra e e nehenehe e itehia vetahi mau maˈi na roto i te hiˈoraa i to oe mau maiuu.

E paari mai anei te mau maiuu ia rave-rahi-anaˈe-hia te taratiumu aore ra te mau vitami? I te pahonoraa ˈtu i teie uiraa, ua parau te Orometua ra o Bo Forslind, e taata maimi no nia i te mau maiuu no te Piha maimiraa no Karolinska i Stockholm, Tuete, ia A ara mai na! e: “Aita e vai ra te mau haapapuraa no te turu i teie manaˈo. Te faaite ra te mau hiˈopoaraa o te rahiraa taratiumu i roto i te mau maiuu maitatai, e te vai ra teie taoˈa ma te haihai roa.”

Te mea râ o te tauturu mau i to oe mau maiuu ia vai paari, e te uaua, o te pape ïa. Mai tei faahiti-aˈenei-hia, te vai ra i roto i te mau maiuu te kératine. E titau teie mau veuveu kératine i te pape ia vai uaua noa. Te horoa ra te Orometua ra o Forslind i te hoê hiˈoraa: “Noa ˈtu e ia tâpû anaˈe oe i to oe maiuu na mua ˈˈe e mea uaua, e fati ohie noa teie â maiuu i tâpûhia ia marô anaˈe i te poipoi.” Auaa te haumi e vai uaua e te paari noa to oe mau maiuu. Nohea mai râ teie haumi? E au ra e mea paari te paa maiuu, tera râ e taeahia e te pape. Mai te roˈi maiuu e hou atu te haumi i nia ˈtu i te paa maiuu, i reira oia e pau ai. Na te aha e tapea i te mau maiuu ia ore e marô e ia vai paari noa to oe mau maiuu? Te parau ra te Orometua ra o Forslind e: “E mea maitai ia paraihia i te monoˈi i te mau mahana atoa.”

Araraa i to ratou tupuraa e i to ratou nehenehe

I te mea e e tupu te maiuu mai te matrice mai, e mea titau-roa-hia te atuaturaa tano. Te faaitoitoraa i te matrice na roto i te taurumiraa tamau e te hinu paari e te monoˈi e mea maitai no te paa maiuu. Hau atu, te tuuraa i te hoê topata monoˈi i raro aˈe i te muaraa o te mau maiuu e tauturu atoa te reira, i te mea eita ïa te maiuu e marô mai.

E paari mai aore ra e paruparu to oe mau maiuu i ta oe huru raveraa ia uiui aore ra ia tâpû atu oe ia ratou. Te faaitoitohia ra e ia uiui oe i to oe mau maiuu na te hiti e tae atu i ropu. A haamanaˈo e ia uiui-anaˈe-hia te mau poro maiuu e paruparu ïa te maiuu. E faatupu te reira i te hoê maiuu oeoe, o te faito paruparu roa ˈˈe, no te mea aita e mau paturu na te aoao. Ei maiuu paari poto, te faaitoitohia ra e ia vaiiho oe i to oe mau maiuu ia tupu afaro noa e tae atu i te 1,5 milimetera i te aoao e a uiui e ia menemene te maiuu na te hiti o te arauru o te rimarima.

Mea au aˈe paha na vetahi mau vahine te mau maiuu roroa aˈe. Teie râ maa parau faaararaa. E nehenehe te mau maiuu roroa e huti i te ara-maite-raa tano ore aore ra e haataupupu ia oe i te rave i te mau ohipa matauhia. No reira, a tapea i te manaˈo aifaito no nia i te huru roroa o to oe mau maiuu. Ia na reira oe, e faufaahia to oe mau maiuu e e horoa ratou i te hoê hiˈoraa maitai i nia ia vetahi ê.

Eiaha roa ˈtu e patia i to oe mau maiuu e te hoê taoˈa oeoe, o te parau ïa a te feia ite. E nehenehe te reira e faaino i te hyponychium, te vaehaa i raro aˈe i te muaraa o te maiuu. E tapiri maitai teie vaehaa ma te paruru i te maiuu i raro aˈe. Ia ino anaˈe teie vahi, e nehenehe te maiuu e mahiti mai i rapae i te roˈi maiuu ma te haapê mai. No te tamâ i raro aˈe i te mau maiuu, a rave i te hoê purumu iti mǎrû.

E au ra e te mau maiuu paari e te oraora maitai o te hotu ïa o te mau tumu no ǒ mai i te mau tupuna ra. Tera te tumu e mau maiuu paari e te uaua to vetahi feia, e to vera ma e mau maiuu marô e te fati ohie ïa. Noa ˈtu te huru o to oe mau maiuu, e nehenehe oe e haamaitai i to ratou hohoˈa na roto i te mau atuaturaa au noa e te tamau. Oia mau, e horoa te iteraa i te huru hamaniraa, ohiparaa, e atuaturaa tano o te mau maiuu i te ite e nafea ra. E faatupu te faaohiparaa ma te paari i teie haamaramaramaraa i te mau hotu maitatai.

Ua riro mau â te mau maiuu rima ei tuhaa faahiahia o te tino taata. Ua riro to ratou huru hamaniraa e to ratou ohiparaa ei ite no te feruriraa aravihi roa ˈˈe i hamani na ia ratou. Ua faaite te Arii o te tau tahito o Davida ma te haehaa i to ˈna faahiahia no to ˈna Poiete, mai tei papaihia i roto i te Salamo 139:14: “E haamaitai au ia oe, ua taa ê hoi to ˈu hamaniraahia; e mea maerehia ta oe mau ohipa, e Iehova, eita hoi e moe ia ˈu.”

[Tapura i te api 17]

(Hiˈo i te papai)

1. Paa maiuu;

2. muriraa o te maiuu;

3. mau opiraa maiuu, i te muriraa e i te aoao;

4. iri maiuu;

5. cuticule;

6. muaraa o te maiuu;

7. hyponychium;

8. matrice;

9. roˈi maiuu

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono