Te tia ia tatou ia ite no nia i te mau pǔpǔ taurearea totoa
Ua parau o Wade, te hoê melo tahito no te hoê pǔpǔ taurearea totoa no Kalifonia e: “E mau taata noa matou i ora i te hoê â vahi. Ua haere matou pauroa i te haapiiraa tuatahi. Aita hoi matou i rave i te mau faaotiraa maitatai.”
PINEPINE te mau pǔpǔ taurearea totoa i te haamata mai te mau pueraa hoa tapiri. E putuputu te mau tamarii ahuru matahiti e tiahapa aore ra apî aˈe i te mau maaraa purumu. Ua rave amui ratou i te mau mea e e tahoê ai ratou i muri iho no te paruru ia ratou iho i te hoê pǔpǔ tapiri puai aˈe. Eita râ e maoro e haamata to ratou pǔpǔ i te topa i te faito o te mau melo haavî uˈana roa ˈˈe, e e faaô ratou i roto i te mau ohipa iino atâta.
E faariro paha te hoê pǔpǔ taurearea totoa enemi no te tahi atu purumu i teie pǔpǔ apî ei enemi no ˈna. E arato ïa te riri i te haavîraa uˈana. E faaohipa te feia ofati ture hoo raau taero i te pǔpǔ taurearea no te hoo atu i te mau raau taero opanihia e te ture. E to muri iho mai ïa te tahi atu mau ohipa iino.
E 11 matahiti to Luis i to to ˈna mau hoa haamauraa i te hoê pǔpǔ. I te 12raa o to ˈna matahiti, ua haamata oia i te rave i te raau taero. I te 13raa o to ˈna matahiti, ua tapeahia o ˈna no te taime matamua. Ua eiâ oia i te pereoo, i te taata, e ua eiâ e te pupuhi. E ua tapeahia o ˈna i te fare auri e ua tuuhia o ˈna no te mau aroraa e te mau faahuehueraa a te pǔpǔ taurearea.
E maere paha tatou i te tahi mau taime i te huru o te mau melo o te mau pǔpǔ taurearea totoa. E tamahine nehenehe o Martha no te haapiiraa tuarua o te manuïa hoi, ua noaa ia ˈna te mau notaraa maitatai e mea maitai to ˈna haerea i te fare haapiiraa. O ˈna râ te raatira no te hoê pǔpǔ o te hoo atu i te marijuana, te heroine, e te cocaine. Tae roa i te taime e ua pupuhihia e rave rahi taime e ua pohe roa te hoê hoa tane i reira noa oia i riaria roa ˈi e i taui ai i to ˈna oraraa.
No te aha ratou e apiti ai i te mau pǔpǔ taurearea totoa
Ma te maere, ua parau vetahi mau melo o teie mau pǔpǔ e ua apiti atu ratou ia noaa mai te here. Te imi ra ratou i te faahoaraa, te hoê auhoaraa o te ore e vai i te fare. Ua parau te vea ra Die Zeit no Hamburg, Helemani e e tamata te feia apî i te ite i te vai-maitai-raa i rotopu i te mau pǔpǔ taurearea i nia i te purumu, o ta ratou i ore i ite i te tahi atu vahi. Ua parau o Eric, te hoê melo tahito no te hoê pǔpǔ totoa e ia ore anaˈe oe e fanaˈo i te here i te fare, “e haere ïa oe i rapaeau no te imi i te tahi mea maitai aˈe.”
Ua papai te hoê metua tane, melo tahito no te hoê pǔpǔ taurearea totoa no nia i to ˈna huru oraraa na mua ˈˈe: “Ua tapeahia vau i te fare auri e ua tuuhia vau no te haerea tano ore, te aroraa a te mau pǔpǔ, te faahuehueraa e te pupuhiraa i te hoê taata ma te faahoro i te pereoo na pihai iho.” I muri iho ei metua tane no Ramiro, e taime iti toe to ˈna no ta ˈna tamaroa. I to Ramiro paariraa mai, ua apiti atoa ˈtu oia i te hoê pǔpǔ taurearea totoa e ua tapeahia o ˈna e te mutoi i muri aˈe i te hoê aroraa a te mau pǔpǔ. I to to ˈna metua tane onoonoraa ia faarue o ˈna i teie pǔpǔ, ua tuô oia e: “O ratou to ˈu utuafare i teie nei.”
Ua parau te hoê vahine utuutu maˈi no te hoê fare maˈi no Texas, o tei paraparau i na 114 feia apî pepe i te ofai pupuhi i roto noa i te hoê matahiti e tiahapa e: “Ua maere roa vau. Aita vau e manaˈo ra e ua faaroo aˈenei au i te hoê o ratou i te aniraa i to ratou metua vahine aore ra i te tahi noa ˈtu melo o te utuafare.”
Ma te papu, e ere noa te mau tamarii no roto mai i te mau tuhaa veve o te oire o te apiti atu i te mau pǔpǔ taurearea totoa. E rave rahi matahiti aˈenei, ua faahiti te vea ra Maclean’s no Kanada i te parau a te mutoi, e ua ite ratou i roto i te hoê â pǔpǔ te feia apî no te pae oire ona e oia atoa no te mau tuhaa veve roa ˈˈe. Ua amui teie feia apî no te mau huru oraraa rau no te hoê noâ tumu—te imi ra ratou i te huru amuitahiraa o te utuafare o ta ratou hoi e ore e fanaˈo ra i te fare.
I vetahi mau vahi e paari te feia apî ma te manaˈo e e huru oraraa au noa te riroraa ei melo no te hoê pǔpǔ totoa. Ua faataa o Fernando ahuru ma ono matahiti e: “Te manaˈo ra ratou e ia apiti ratou i te hoê pǔpǔ taurearea totoa e tauturu te reira ia arai i to ratou mau fifi. Te manaˈo ra ratou e: ‘E mau hoa ïa te noaa mai ia ˈu. E feia rarahi ratou e e mau pupuhi ta ratou. E paruru ratou ia ˈu e eita te taata e hauti aˈe.’” E oioi râ te mau melo apî o te pǔpǔ i te ite e, i te ôraa i roto i te hoê pǔpǔ e riro ratou ei tapao pupuhiraa no te pǔpǔ enemi.
E pinepine te itehia te mau pǔpǔ taurearea totoa i te mau vahi mea iti te moni e mea rahi roa te mau pupuhi. Te faatia ra te mau parau apî no nia i te mau piha haapiiraa o te mau oire rarahi i reira e 2 i nia i te 3 o te mau tamarii haere haapiiraa, te ora ra i roto i te mau utuafare hoê metua. I te tahi mau taime, e rave te metua o te tamarii haere haapiiraa i te raau taero e eita paha o ˈna e hoˈi i te fare i te po, e e tia i te tamarii haere haapiiraa ia hopoi i ta ˈna iho aiû aita e papa, i te hoê fare tiairaa tamarii rii hou oia e haere ai i te fare haapiiraa ia poipoi aˈe.
Ua parau te tavana ra o Pete Wilson, no Kalifonia e: “E fifi rahi to matou no te mea te paari ra e rave rahi tamarii e aita e metua tane, e aita e aveia o te tiaraa tane no te horoa ˈtu i te here, te aratairaa, te aˈoraa e te mau mea faufaa—ma te erehia te manaˈo e no te aha e tia ia ratou ia faatura ia ratou iho e aore ra ia faatura ia vetahi ê.” Ua parau oia e teie ite-ore-raa o vetahi feia apî i te faahoaraa e vetahi ê o te tumu ïa “e nehenehe ai [ratou] e haapohe roa i vetahi taata [e pupuhi pohe roa ia ratou] ma te ore roa to ratou aau e faahapa aˈe.”
Noa ˈtu te ereraa i te amuitahiraa o te utuafare, i te faaineineraa taitahi, i te hiˈoraa morare paari te mau tumu rarahi no te maraaraa o te mau pǔpǔ taurearea totoa, te vai atoa râ vetahi atu â mau tumu. Te vai ra te mau porotarama afata teata e te mau hohoˈa taviri o te faaite ra i te haavîraa uˈana ei ravea ohie no te arai i te mau fifi, te hoê totaiete taata o te pinepine i te faaite i te feia veve mai te hoê hape e o te faahaamanaˈo noa ia ratou e eita ratou e nehenehe e rave i te mau mea o ta vera ma e rave ra, e te numera o te mau utuafare hoê metua o te maraa ra i reira te hoê metua vahine apî e tutava ra no te faaamu hoê aore ra hau atu mau tamarii tiai-ore-hia. Na te amuiraa o te rahiraa aore ra te taatoaraa o teie mau tumu, e peneiaˈe o vetahi atu â, i faatupu i te maraaraa o te ati o te mau pǔpǔ taurearea totoa i nia i te purumu na te ao nei.
Mea fifi ia matara mai
Parau mau, i muri aˈe maa taime e mahiti mai vetahi mau melo i to ratou pǔpǔ, ma te haa i roto i te mau ohipa ê atu. E haere paha vetahi e ora e te fetii i te vahi ê e na reira e mahiti mai ratou i te oraraa i roto i te hoê pǔpǔ. Mea pinepine râ, e ere i te mea ohie te matararaa mai.
Te mea matauhia, na mua ˈˈe e faatiahia ˈi ratou e faarue i te hoê pǔpǔ ma te ora, e faaruru ïa te mau melo o te pǔpǔ i te taparahiraa uˈana a e rave rahi melo. Te mea mau, ua pupuhi-mau-hia te feia o tei hinaaro e matara mai i vetahi mau pǔpǔ. Ahiri e eita ratou e pohe, e faatiahia ïa ratou e faarue! E mea faufaa anei teie huru hamani-ino-raa rahi ia matara mai i te hoê pǔpǔ taurearea totoa?
Ua faataa te hoê melo tahito no te hoê pǔpǔ e no te aha ua hinaaro oia e matara mai: “Ua pohe aˈena e pae o to ˈu mau hoa.” Oia mau, e mea atâta roa, e eita e nehenehe e tiaturihia, te oraraa ei melo i roto i te hoê pǔpǔ taurearea. Ua faatia te vea ra Time i te parau no te hoê melo tahito no te hoê pǔpǔ no Chicago: “I te roaraa e hitu matahiti totoaraa, ua pupuhihia o ˈna i roto i te vairaa maa, ua tupaihia to ˈna upoo e te hoê tâpû raau no te eˈa pereoo auahi, ua fati to ˈna rima i roto i te hoê aroraa e ua mau oia i te fare auri e piti taime no te eiâraa pereoo . . . I teie nei râ e ua afaro hoi oia, e maimi ïa to ˈna mau hoa tahito ia ˈna no te taparahi ia ˈna.”
Te hoê oraraa maitai aˈe, e nehenehe
Eleno, e Beresilia oia, na mua ˈˈe e melo ïa no te mau “Headbanger,” te hoê pǔpǔ taurearea totoa e aro na e te tipi e te tahi taime e te pupuhi. I to ˈna manaˈoraa e te erehia ra oia i te tiaraa totiale maitai, ua oaoa o ˈna i te vavahiraa i te mau mea e i te aroraa i te taata. Ua paraparau te hoê hoa rave ohipa ia ˈna no nia i te Bibilia. I muri iho, ua tae o Eleno i te hoê rururaa a te mau Ite no Iehova, i reira o ˈna i te farereiraa i te mau hoa tahito o tei faarue i ta ˈna pǔpǔ e oia atoa te hoê melo tahito no te hoê pǔpǔ enemi. Ua aroha te tahi i te tahi mai te taeae ra—mea taa ê mau ïa i tei nehenehe e itehia na mua ˈˈe.
E tupu mau anei te reira? Oia mau, e nehenehe. Aita i maoro aˈenei, ua parahi te hoê tia no A ara mai na! e te mau melo tahito no te mau pǔpǔ totoa rarahi no Los Angeles o te tavini ra i teie nei i roto i te mau amuiraa a te mau Ite no Iehova. I muri aˈe e rave rahi hora paraparauraa, ua faaea te hoê i te aparau, ua turui i muri, e na ô ihora e: “A hiˈo na! E mau melo tahito no te pǔpǔ ‘Bloods’ e te pǔpǔ ‘Crips’ e parahi nei i ǒ nei ma te here te tahi e te tahi mai te mau taeae ra!” Ua farii ratou e to ratou tauiraa ei mau melo aroha ore no te mau pǔpǔ taurearea totoa no te riro ei mau taata aroha e te here, e faahopearaa ïa no to ratou haapiiraa i te mau faaueraa tumu a te Atua na roto i te hoê haapiiraa Bibilia haapao maitai.
E nehenehe mau anei te reira e tupu i roto i teie mau matahiti 1990? E nehenehe anei te mau melo o te mau pǔpǔ taurearea totoa e faatupu mau, i teie nei, i teie huru tauiraa? E nehenehe ratou, mai te peu e e hinaaro ratou e hiˈo i roto i te faaitoitoraa mana no ô mai i te Parau a te Atua e ia faaau ratou i to ratou oraraa ia au maite e te mau faaueraa tumu a te Bibilia. Ahiri e ua riro oe ei melo no te hoê pǔpǔ, no te aha oe e ore ai e faatupu i teie huru tauiraa?
Te faaitoito maira te Bibilia ia tatou ia “haapae . . . i te taata tahito i tei ino i te hinaaro haavare ra” e ia “faataata apî hoi [tatou], o tei hamanihia ia au i te Atua ra, i te parau-tia e te maitai mau ra.” (Ephesia 4:22-24) Nafea teie huru apî o te taata e tupu ai? “[Na roto] i te ite [“papu,” MN],” o ta te Bibilia e parau ra, e nehenehe te huru o te taata e “faahouhia . . . mai te huru atoa o [te Atua] tei hamani ia ˈna ra.”—Kolosa 3:9-11.
E mea faufaa anei te tamataraa i te faatupu i te hoê tauiraa? Oia, e mea faufaa! Ahiri e e melo oe no te hoê pǔpǔ taurearea totoa, e hinaaro mau ïa oe i te tauturu no te faatupu i teie huru tauiraa. Te vai ra te mau taata e faaea ra i to oe iho vahi o te oaoa i te tauturu ia oe. E pinepine râ o te mau metua te faatupu i te ohipa maitai roa ˈˈe i nia i ta ratou mau tamarii. No reira, i teie nei, e hiˈopoa tatou eaha ta te mau metua e nehenehe e rave no te paruru i ta ratou mau tamarii i te mau pǔpǔ taurearea totoa.
[Hohoˈa i te api 7]
I teie nei, ua tahoêhia te mau melo tahito no te mau pǔpǔ taurearea totoa enemi e te parau mau a te Bibilia