VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g95 8/7 api 17-20
  • Nafea oe ia faaore i te hâuˈa ino o te vaha?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Nafea oe ia faaore i te hâuˈa ino o te vaha?
  • A ara mai na! 1995
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Eaha te nehenehe e parau no nia i te hâuˈa ino o te vaha?
  • “Iaorana! Eaha te huru o to oe aho?”
  • Nafea ia arai i te hâuˈa ino o te vaha
  • Te maˈi tie niho, e roohia anei oe?
    A ara mai na! 2014
  • Mea hinaaro anei na outou i te niho haavare?
    A ara mai na! 1993
A ara mai na! 1995
g95 8/7 api 17-20

Nafea oe ia faaore i te hâuˈa ino o te vaha?

Te parauhia ra e o teie te hoê o te mau amuamuraa matau-roa ˈˈe-hia na te ao nei, i nia hau atu i te 80 i nia i te hanere o te huiraatira paari i te hoê taime aore ra i te tahi atu. E nehenehe te reira e faatupu i te haama, te inoino, e te hepohepo.

UA MATAUHIA oia, i rotopu i te feia aravihi i te pae rapaauraa, mai te ‘halitosis’, no roto mai i te parau Latino ra halitus, oia hoi te “aho,” e te faahiti ra te atiparau omuri (suffixe) ra -osis i te hoê huru tupuraa ino. Te pii nei vetahi i te reira te vaha piropiro. Teie râ, ua matau-noa-hia oia e te rahiraa taata mai te hâuˈa ino o te vaha!

Mea ino anei te hâuˈa o to oe vaha? Noa ˈtu e e mea ohie no oe ia taa e mea hâuˈa ino te vaha o vetahi ê, eita râ oe e ite i to oe iho. Te faataa ra te hoê vea no te Taatiraa no Marite i te pae rapaauraa niho, JADA, e e nehenehe tatou e matau i te hâuˈa ino o to tatou vaha e te mau taata atoa “e mea puai roa ˈtu â te hâuˈa ino o to ratou vaha aita ratou iho e ite ra i te fifi.” No reira, e ite noa te rahiraa o tatou i te hâuˈa ino o to tatou iho vaha ia parau roa mai te tahi taata ê ia tatou. Auê te haama ê!

Te tumu oia hoi e fifi teie tei aano e aita e tamahanahanaraa. E mea au ore e eita e fariihia te hâuˈa ino o te vaha. I roto i te tahi mau tupuraa, e nehenehe atoa te reira e haamauiui roa i te mau manaˈo hohonu. Teie ta te taote ra Mel Rosenberg, te faatere o te Fare maimiraa i te mau manumanu o te vaha i te Fare haapiiraa tuatoru no Tel Aviv i Iseraela, e faataa ra: “E nehenehe te vaha piropiro, noa ˈtu e e mea mau aore ra itehia, e aratai i te faataa-ê-raa i te pae totiale, i te hororaa i te haavaraa e faataa, e te opuaraa atoa e haapohe ia ˈna iho.”

Eaha te nehenehe e parau no nia i te hâuˈa ino o te vaha?

Ua farii noa na te feia aravihi i te pae rapaauraa e ua riro te hâuˈa ino o te vaha ei faaiteraa rahi i te tupuraa ino o te tino. No reira te mau taote mai mutaa ihora mai, i tuatapapa maitai ai i te hâuˈa o te vaha o te taata.

Te tahi piti hanere matahiti i teie nei, ua rave te taata tuatapapa tuiroo i te mau huru o te taoˈa no Farani ra o Antoine-Laurent Lavoisier, i te hoê tamatamataraa i nia i te aho no te hiˈopoa i te mau taoˈa e vai ra i roto i te aho o te taata. Mai reira mai, ua hamani te mau aivanaa i te mau hiˈoraa i haamaitaihia. I teie mahana, te faaohipa nei te mau fare maimiraa i Kanada, i Iseraela, i Tapone, e i Holane i te faito hâuˈa, o te faito i te puai o te hâuˈa ino i roto i te vaha. I Niu Zelani, ua haamau atoa te mau aivanaa i te mau vahi maimiraa i te tupuraa o te papo matau-atoa-hia mai te mau niho haavare. Te faaite nei te reira i te mau mea atoa i roto i te vaha o te taata, e te huare, te papo, te bateria, e oia atoa te hâuˈa ino o te vaha.a

Na roto i te mau ravea aravihi apî i teie mahana, ua haapii hau atu â te mau aivanaa no nia i to tatou aho. Ei hiˈoraa, ia au i te vea ra Scientific American, “ua ite te feia maimi i teie nei e fatata e 400 taoˈa oraora i roto i te aho natura o te taata.” Aita râ te taatoaraa o teie mau taoˈa e horoa nei i te mau hâuˈa ino. Te mau mea matamua e faahapahia no te hâuˈa ino o te vaha, o te mǎhu taero ïa e ura ohie noa piihia te hydrogène sulphurique e te méthyle mercaptan. E parauhia na e hoê â hâuˈa to teie mau mǎhu na roto mai i to tatou vaha e te hâuˈa o te hoê animala piihia moufette.

E nehenehe e itehia i roto i te vaha o te taata hau atu i te 300 huru bateria. Teie ta te Tufts University Diet & Nutrition Letter e parau ra: “No te poiri, te mahanahana, e te haumi, ua riro te vaha ei vahi tia roa no te tupuraa i te rahi o te mau bateria haamǎhu hâuˈa.” Tera râ, e maha noa huru o te tumu matamua no te hâuˈa ino o te vaha. Te ora nei ratou i roto i to oe vaha, e mea papu râ aita oe i ite i to ratou iˈoa. Teie ïa, Veillonella alcalescens, Fusobacterium nucleatum, Bacteroides melaninogenicus, e Klebsiella pneumoniae. Ta ratou maa o te mau huˈa rii faraoa, te mau taoˈa tahi pohe, e te tahi atu taoˈa i roto i te vaha. E mǎhu mai te mau hâuˈa ino na roto i te ohiparaa a te mau bateria. Teie atoa te ohipa e tupu ia pe anaˈe te mau mea i faaruehia. Teie ta te vea ra J Periodontol i te pae rapaauraa i te niho e faataa ra ma te tano maitai: “I roto i te rahiraa o te mau tupuraa, no roto mai iho â te hâuˈa ino i te vaha iho, o te faahopearaa hoi o te pirauraa o te mau manumanu [te peraa o te mau taoˈa].” Mai te peu e eita teie tupuraa e araihia, e nehenehe te reira e faaapoo i te niho e e faaino i te tie niho.

“Iaorana! Eaha te huru o to oe aho?”

Te tupu oioi nei te peraa i roto i te vaha i te roaraa o te taotoraa. No te aha? I te roaraa o te mahana, e horoi-noa-hia te vaha e te huare e rave rahi oxygène e mea maramara rii, o te tamâ i te bateria. Tera râ, ua iti mai te hamaniraa i te huare i te hora taitahi e 1/50 o te faito tano i te roaraa o te taotoraa. Mai ta te hoê vea e parau ra no nia i te vaha mǎrô “o te riro mai ei aua bateria hauti ore, ua hau atu i te 1 600 miria hauti ore,” o te faatupu i te “aho poipoi” matau-maitai-hia e te hâuˈa ino.

Na te hepohepo atoa e faaiti mai i te huare a vai ara noa ˈi oe. Ei hiˈoraa, e nehenehe te vaha o te hoê taata taiâ e orero ra i mua i te taata, e mǎrô a paraparau noa ˈi o ˈna e te faahopearaa, o te hâuˈa ino ïa o te vaha. Ua riro atoa te vaha mǎrô ei faahopearaa amuihia aore ra ei tapao o te mau maˈi e rave rahi.

Tera râ, e ere te hâuˈa ino o te vaha no roto noa mai i te ohiparaa a te bateria i roto i te vaha. Inaha, e mea pinepine ua riro te vaha piropiro ei tapao o te mau huru rau o te tino e te mau maˈi. (Hiˈo i te tumu parau tarenihia i te api 18.) No reira, ia tamau noa te hâuˈa ino o te vaha ma te taa ore i te tumu, e mea maitai aˈe ia haere e hiˈo i te taote.

No roto atoa mai te hâuˈa ino o te vaha i te vairaa maa. Tera râ, taa ê atu i te tiaturiraa matauhia, mea varavara te reira i te tupu. E mea pinepine roa, e no roto mai te tahi mau hâuˈa au ore o to oe vaha i te mahaha. Nafea ïa? I muri aˈe i te toparaa te tahi mau maa, mai te oniani piropiro aore ra te oniani, e haere atu ratou na roto i te mau uaua opereraa toto e e faahaerehia ratou i roto i te mau mahaha. E faaruehia te mau hâuˈa anoihia i rapae na roto i te tereraa o te hutiraa aho e na roto i te vaha e te apoo ihu. Ia au i te vea ra Health, “ua faaite te mau maimiraa e e hâuˈahia te oniani piropiro i roto i te vaha o te mau taata noa ˈtu e ua oro-noa-hia te maa i nia i te tapuae o to ratou avae aore ra mea momihia ma te ore e haaperehuhia.”

E faaî atoa te inuraa i te mau ava i to oe toto e te mau mahaha i te hâuˈa o te ava. Ia tupu noa ˈtu te reira, aita ˈtu ohipa ta oe e nehenehe e rave no te faaore i te reira maoti râ i te tiai. E vai noa te hâuˈa o te tahi mau maa i roto i to oe tino hau atu i te 72 hora.

Nafea ia arai i te hâuˈa ino o te vaha

Eita e nehenehe e faaore i te hâuˈa ino o te vaha na roto noa i te amuraa i te hoê monamona o te faanoˈanoˈa i te vaha. A haamanaˈo e mea pinepine no roto mai te hâuˈa ino o te vaha i te ohipa a te bateria i roto i te vaha. E tia i te hoê taata ia haamanaˈo noa e ua riro te mau huˈa maa iti i roto i te vaha ei tamaaraa na te mau mirioni bateria. No reira, te hoê ravea faufaa no te arai i te hâuˈa ino o te vaha, o te horoi-noa-raa i to oe vaha, o te faaiti mai ïa i teie haapueraa bateria. E ravehia te reira na roto i te iriti-tamau-raa i te mau huˈa maa e te papo i nia i to oe niho. Nafea? E mea faufaa ia purumu i to oe niho i muri aˈe i te taime tamaaraa e hou e haere ai e taoto. Tera râ, te purumuraa, o te hoê noa ïa o te mau ravea.

Te vai ra te mau vahi o te mau niho eita e naeahia ia purumu. E mea faufaa ïa ia faaohipa i te hoê taura no te tamâ na roto i te mau area niho hoê aˈe taime i te mahana. Te aˈo atoa nei te feia aravihi ma te mǎrû ia purumu i to oe arero, teie hoi te hoê vahi au-roa-hia e te bateria no te tapuni e no te faahotu. E mea faufaa atoa ia haere e hiˈo i te hoê taote niho no te iriti i te papo e te hoê taote aravihi o te hiˈopoa tamau i te niho. Te faahopearaa o te tâuˈa-ore-raa i teie mau ravea o te hâuˈa ino ïa o te vaha e, i muri iho, te mau niho apoopoo e te maˈi i nia i te tie niho.

Te vai ra te tahi mau raveraa maa taime poto noa no te faanoˈanoˈa i to oe vaha. A inu i te pape, a amu i te chewing gum aita i tatihotahia—a rave i te hoê mea o te faarahi i to oe huare. A haamanaˈo e te ohipa ra te huare mai te hoê taoˈa horoi niho natura o te tamâ roa i te mau bateria e o te faatupu i te hoê vahi tano ore no ratou.

E tauturu iho â ïa te mau taoˈa horoi niho, tera râ, te faaite nei te mau maimiraa e eiaha oe e tiaturi roa i te reira no te faaore i te hâuˈa ino o te vaha. Inaha, te haamǎrô nei te tamâ-pinepine-raa i te niho e te mau taoˈa horoi e ava to roto, i te vaha. Te vai ra te tahi mau taoˈa horoi niho aravihi roa ˈˈe o te faaiti i te papo i te faito e 28 i nia i te hanere noa. I muri aˈe i te tamâ-maitai-raa i to oe niho na roto i te taoˈa horoi au-roa-hia, e nehenehe e vai noa i roto i to oe vaha hau atu i te 70 i nia i te hanere o te rahiraa bateria matamua. Te faataa nei te vea ra Consumer Reports e i roto e rave rau hiˈopoaraa, “e hoˈi mai iho â te hâuˈa ino o te vaha i te tahi taime i roto e 10 minuti e hoê hora i muri aˈe i te tamâraa” na roto i te hoê taoˈa horoi. Te faaiti atoa nei te mau taoˈa horoi niho puai roa ˈˈe, e vai ra i roto e rave rahi fenua na roto noa i te faaueraa a te taote, i te papo e 55 i nia i te hanere noa. E hoˈi faahou te mau bateria i to ratou rahiraa na mua ˈˈe tau hora i muri iho.

Mea taa maitai, e no te arai i te hâuˈa ino o te vaha, e tia ia apehia te hoê huru tâuˈa ore. E tia râ ia oe ia rave maitai i to oe vaha e to oe niho mai te mau tauihaa faufaa roa o te tia ia atuatu-noa-hia. Te paruru nei te mau tamuta e te feia tataˈi haapao maitai i ta ratou mau tauihaa i te tutae auri, te aai, e te tahi atu ino na roto i te faaohiparaa i te mau ravea atuaturaa taa ê ia oti anaˈe te ohipa. E mea faufaa roa ˈtu â to oe niho e te vaha i te mau huru tauihaa atoa i hamanihia e te taata. No reira a atuatu e a haapao maitai atu. Ia na reira oe, e faaiti mai ïa oe i te hâuˈa ino o te vaha, e te hepohepo e te haama o te reira. Hau atu i te faufaa, mea mâ aˈe e mea oraora maitai aˈe to oe vaha.

[Nota i raro i te api]

a Te papo o te hoê ïa taoˈa piripiri o te tupu i nia i te niho. E rahiraa bateria tei roto o te nehenehe e faaino i to oe niho e te mau tie niho.

[Tumu parau tarenihia i te api 18]

Eaha te mau tumu o te hâuˈa ino o te vaha? (mis dans l’ordre de l’anglais)

Teie te tahi noa i rotopu e rave rahi huru o te tino, te mau maˈi, e te mau peu matauhia o te faatupu i te hâuˈa ino o te vaha:

Apoo o te hua aau

Inuraa i te ava

Maˈi avaˈe

Maˈi mahaha

Maˈi o te mape

Maˈi tie niho

Maˈi upaa

Mǎrôraa te vaha

Mau pepe i te rapaauraahia te niho

Mauiui o te niho

Mauiui tamau o te vairaa maa

Niho apoopoo

Omaha tihota

Oruraa te mahaha ma te î i te mataˈi

Puhipuhiraa i te avaava

Roteraa (rote)

Sinusite

Te tahi mau huru mariri ai taata

Te tahi mau huru raau

Tupuraa o te mau huero ovahine

Tutoo

Vai-mâ-ore-raa o te vaha

[Tumu parau tarenihia i te api 20]

E tia ia oe ia haapao maitai atoa i to oe arero

A haere i mua i te hiˈo piri roa ˈˈe, e a hiˈo maitai i to oe arero. Aita anei i afafa? Mai te reira iho â to ˈna tupuraa mau. Tera râ, e nehenehe taua mau afafa ra i nia i to oe arero e riro ei haapuraa no te mau mirioni bateria. Ia ore ratou e haapeapeahia, e nehenehe te mau bateria e faatupu i te fifi tamau o te hâuˈa ino o te vaha e te tahi atu mau huru tupuraa au ore. Tera râ, e mea pinepine aita te mau taata e tâuˈa nei i te arero ia atuatu anaˈe ratou i to ratou vaha.

Te aˈo nei te mau taote niho ia purumu tamau noa i te arero na roto i te hoê purumu niho mǎrû ei ravea no te arai i te hâuˈa ino o te vaha. Te aˈo ra te tahi feia aravihi ia faaohipa i te hoê tipi raˈuraˈu arero. I te fenua Inidia, e faaohipa na te mau taata i te mau tipi raˈuraˈu arero e rave rahi mau ui ei ravea no te arai i te hâuˈa ino o te vaha. Tau matahiti i teie nei e mea auri ïa, i teie nei râ, e mea matauhia aˈe te tipi raˈuraˈu arero uraina. I te tahi mau vahi, e tia paha ia oe ia haere e hiˈo i to oe taote niho no te ani atu i te hoê tipi raˈuraˈu.

[Hohoˈa i te api 19]

Te titau ra te vai-mâ-raa o te vaha i te tamâraa na roto i te area niho e te purumuraa i te niho e te arero

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 17]

Life

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono