Te turu ra anei te Atua i te tahi e te tahi pae i roto i te ohipa taaro?
TE TUTURI ra te hoê vahine horo ma te tapiri i te rima no te pure, ma te haamauruururaa no ta ˈna i rave. E tia râ ia tatou ia manaˈo e ua pure atoa hoi te tahi o te feia horo i te Atua no te upootiaraa mai—e ua pau hoi ratou.
Te tuturi ra toopiti na taata moto i na poro taa ê o te tahua motoraa hou te motoraa matamua. Ua tohu mai raua i te tapao satauro, e huru pure mamû i te Atua ia manuïa raua. E i muri iho e moto te tahi i te tahi e topa atu ai te hoê i raro. I roto i te tahi atu motoraa o te hoê anaˈe iho ïa taata moto tei ani i te Atua ia upootia mai oia, e pinepine râ o ˈna i te manuïa e te pau atoa hoi.
I roto i te mau hauti taaro tapǔpǔ, e pure paha te mau huitaaro na mua ˈˈe, i roto aore ra i muri iho atoa i te hoê hauti. Ei hiˈoraa, i te mau tetoni hopea o te tataˈuraa hopea o te tueraa popo marite, te faaineine ra te taata tue no te tueraa e manuïa ˈi e aore e pau ai ta ˈna pǔpǔ mai te peu e e hape o ˈna. I muri aˈe, teie ta te taata tue popo i parau: “Ua pure vau no nia i te reira.” Teie râ ua pure atoa hoi te tahi feia o te pǔpǔ aro no nia atoa i te reira—ia hape râ te tueraa.
Noa ˈtu e e pure toopiti pae, e pau iho â te hoê pae. Te huitaaro o tei manuïa e ua pure hoi to ratou feia hauti ia upootia ratou, e nehenehe ratou e pau i te hautiraa i muri aˈe. I te mea mau, i te hopea o te tataˈuraa rahi, e tia i te taatoaraa o te mau pǔpǔ ia pau, no te mea te vai ra hoê anaˈe iho ïa pǔpǔ aito i roto i te tataˈuraa. Teie râ hoi, te rahiraa o teie mau huitaaro o tei pau ua pure hoi ta ratou feia hauti ia upootia ratou.
I roto i te hoê tumu parau teie te upoo parau “A faaherehere na i ta outou mau pure,” ua papai te hoê papai vea taaro e: “I te mea e te faaoru ra outou no nia i te mau auraa piri e te Atua o ta outou e faahua manaˈo ra, e ere ïa i te mea mau . . . I te Piti o te Tamaˈi rahi o te ao nei, ua papaihia teie pereota i nia i te tatua o te mau faehau Helemani e: Gott mit uns. Teie te tatararaa: ‘Tei ia tatou ra te Atua.’” Ua tapao atoa te tahi atu papai vea taaro e: “Eita te Atua e turu i te tahi e te tahi pae i roto i te mau hauti tueraa popo. Teie huru ohipa na te mau tane e te mau vahine e faaoti i te reira, eiaha râ te Atua Mana Hope.”
Ua papai te aposetolo Petero e: “E ore te Atua e haapao i te huru o te taata. O tei mǎtaˈu ra ia ˈna e o tei rave i te parau-tia i te mau fenua atoa ra, o te itehia mai ïa e ana.” Te hautiraa i roto i te mau ohipa taaro te vai ra te haavîraa uˈana e ere ïa i te ‘raveraa i te parau-tia.’ (Ohipa 10:34, 35; Roma 14:19) Ahiri e ua faaroo te Atua i te pure a te feia tei ani i te upootiaraa e ua pepe hoi te tahi atu taata aro e aore ra ua pohe, e tia anei ia parihia te Atua?
Te na ô ra te Parau a te Atua: “Ia ani noa ˈtu tatou i te mau mea atoa i au ia ˈna ra, te faaroo maira oia ia tatou.” (Ioane 1, 5:14) Ia faaroohia te mau pure, e tia i te taata taitahi ia ite i te hinaaro o te Atua e ta ˈna mau opuaraa, e ia au maite te mau ohipa ta ˈna e rave i nia i te reira.—A faaau i te Mataio 6:9, 10.
Aita, aita te hinaaro e te opuaraa a te Atua e tuati ra e te mau ohipa taaro. Teie râ, ia pûpûhia ˈtu te mau pure ia ˈna no te upootiaraa i roto i te ohipa taaro, te faaroo maira anei te Atua? Ma te papu maitai, aita.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 21]
UPI/Bettmann